iklan

NASIONÁL, HEADLINE, LEI

Projetu-lei protesaun labarik presiza aposta dezenvolvimentu karáter

Projetu-lei protesaun labarik presiza aposta dezenvolvimentu karáter

Labarik sira aproveita tempu hodi halimar bisikleta no tuur halimar iha ai-leten. Imajen/TATOLI

DILI, 21 jullu 2021 (TATOLI)—Prezidente Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Zaulino Gomes, hateten presiza aposta dezenvolvimentu karáter ba labarik no foinsa’e sira iha projetu-lei protesaun labarik no joven perigu ne’ebé Parlamentu Nasionál inísia ona.

Notísia Relevante: Plan International rekomenda espesífika kada artigu projetu-lei protesaun labarik ba PN

Prezidente APFTL, Zaulino Gomes da Silva. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

“Bainhira projetu-lei ba protesaun labarik no foinsa’e perigu ne’e inísia hosi Parlamentu Nasionál no hetan ona aprovasaun, entaun ita presiza aposta mós dezenvolvimentu karakter ba sira nune’e iha sivilizadu no respeitozu,” Zaulino Gomes hateten ba Agência TATOLI, iha salaun Katedral Bebora, Dili, tersa ne’e.

Prezidente APFTL esklarese, edukasaun ba karáter ba hahalok ema-nian hahú hosi infánsia to’o iha ensinu superiór maibé atu fó edukasaun maka’as liu mak ensinu báziku to’o ensinu sekundáriu.

Tanba, nia dehan, estudante sira-ne’e mak presiza dezenvolvimentu karáter atu nune’e bele formaa ema sai respeitozu maibé labele prenxe de’it ho koñesimentu, tanba la’ós konesimentu labele maibé di’akliu aposta ba dezenvolvimentu karáter para muda ema-nia mentalidade morál.

“Maibé ita hakarak operasionaliza lejislasaun sai teknikamente, fasilitamente halo implementasaun oinsá proteje labarik sira-ne’ebé iha ona risku nia-laran no iha ona tendénsia ba risku. Entaun, hahú kedas hosi ne’e Governu tenke iha obrigasaun mak hahú introdús hosi edukasaun,” nia dehan.

Parte balun ne’ebé fó dezafiu mak to’o ohin loron, Timor-Leste seidauk otimaliza edukasaun ne’e atu haree labarik sira-ne’e sai asuntu importante.

Tanba ne’e, nia dehan, órgaun lejisladór sira iha obrigasaun halo protesaun ba labarik no protesaun ba joven perigu sira.

“Ita hakarak lejisladór halo lei maibé ho kompreensivu katak haree hosi aspetu oioin, tanba ita mós hatene ita iha norma sosiál. Ida-ne’e sai hanesan fatór importante atu haree ba asuntu lei protesaun labarik no foinsa’e perigu sira. Ita la’ós de’it labarik sira iha tiha perigu nia-laran mak ita foin halo protesaun maibé antes ne’e ita inan-aman no Estadu iha responsabilidade moral. Papél Governu tenke define tanba labarik no foinsa’e perigu sira nu’udar rekursu ida importante ba Estadu no Governu ne’e ba iha future,” nia hateten.

Iha faze Komisaun F ne’ebé trata asuntu saúde, seguransa sosiál no igualdade jeneru, hala’o hela konsultasaun kona-ba porjetu-lei protesaun labarik no joven perigu ba publiku, daudaun ne’e APFTL haree hela oinsá atu introdús esbosu-lei ne’e no oinsá buka dalan atu fó hanoin ruma. Iha ne’e, Parlamentu Nasionál tenke konsidera ideia hosi entidade hotu-hotu, nune’e iha implementasaun labele hasoru problema.

“Iha ami-nia parte ne’e, atu hatene no komprende intensaun loloos hosi lei ne’e ho nia aplikasaun oinsá. Maibé ita hakarak ka lakohi, ita tenke apoiu Governu no Estadu, nune’e bele define mós lei ba protesaun labarik no foinsa’e perigu sira,” nia dehan.

Tuir nia, hirak ne’e hotu bele garante futuru labarik no foinsa’e sira-nian maibé presiza sosiedade hotu-hotu iha responsabilidade oinsá proteje labarik no foinsa’e sira iha kualker asaun.

Kona-ba rekomendasaun, nia dehan, presiza hanoin hosi aspetu sosiál tanba haree ba kultura forte la halimar. Maibé, iha kultura balun adota tuir mundu nia hakarak hanesan labarik feto sira labele hetan opurtunidade atu asesu eskola no tenke iha de’it uma, ida-ne’e ladún di’ak.

Nia rekomenda, lejisladór Governu presiza haree aspetu sosiál sira hanesan ne’e hodi opta maibé labele haree aspetu balun ne’ebé ladún di’ak ka viola norma kulturál ne’ebé mak la fó vantajen ba labarik sira ne’e labele.

Bainhira foinsa’e ida mak iha ona respitu ba norma sosiál, norma kulturál, norma legál hosi Estadu ne’e mak hafoin prenxe fali abilidade no koñesimentu tanba bainhira foinsa’e iha ona ida-ne’e, konserteza ba Ensinu Superiór ne’e sei la preokupa ona tanba ida-ne’ebé mak ladi’ak no di’ak ne’e sira hatene ona.

“Ida-ne’e la tau atensaun mak maske nia tuur ona iha Ensinu Superiór maibé nia laiha dezenvolvimentu karáter, entaun oinsá ho abilidade no koñesimentu,” nia esplika.

Notísia Relevante: Komisaun F realiza audiénsia públika kona-ba projetu-lei protesaun labarik-joven iha perigu

Jornalista : Osória Marques

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!