iklan

EKONOMIA, DILI, LEI, POLÍTIKA

PN baixa proposta-lei Grande Opsaun Planu 2023 ba Komisaun C

PN baixa proposta-lei Grande Opsaun Planu 2023 ba Komisaun C

Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Lopes Sarmento. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 16 maiu 2022 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi reuniaun plenária, segunda ne’e baixa proposta lei númeru 40/V (4a), kona-ba Grande Opsaun Planu 2023 ba Komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansa Públika.

Meza plenária mós baixa proposta rezolusaun Parlamentu Nasionál númeru 13/V (4a)-Aprova akordu kona-ba servisu Aéru entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste ho Emirados Árabes Unidos ba Komisaun B ne’ebé trata asuntu Defeza, Seguransa no Negósiu Estranjeiru.

“Meza anunsiu baixa proposta lei ne’e ho rezolusaun ba iha komisaun espesializada sira,” Prezidente Interinu Parlamentu Nasionál no Atuál Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, anunsia iha sala plenária.

Ho nune’e, komisaun espesializada sei halo analiza no relatóriu paresér hodi submete fila-fali ba iha meza plenária hodi ajenda ba diskusaun tuir mai.

Antes ne’e, iha 10 maiu 2022, Ministru Finansa, Rui Gomes, akompaña hosi Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Jerónimo no Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amaral, entrega proposta Lei Grande Opsaun Planu 2023 ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes.

Grande Opsaun Planu 2023 inklui medida prinsipál iha área estratéjiku 16 ne’ebé Governu sei foku iha 2023 hanesan agrikultura, pekuária, peska no floresta,

ekonomia no empregu, turizmu, dezenvolvimentu rurál no abitasaun, ambiente, petróliu no minerál.

Eletrisidade no enerjia renovável, konektividade nasionál, bee no saneamentu, edukasaun no formasaun, saúde, inkluzaun sosiál no protesaun sosiál, kultura no patrimóniu, reforma Estadu, defeza  no seguransa nasionál, relasaun  internasionál no polítika externa.

“Lei Foun Enkuadramentu Orsamentál ejize mudansa iha ita-nia prosesu elaborasaun OJE ne’ebé agora prevee ezisténsia Lei das Grandes Opções do Plano. Lei ne’e nia objetivu ida mak ba Parlamentu Nasionál atu aprova opsaun anuál no plurianuál em termu planeamentu ne’ebé sei fó impaktu ba iha OJE no programasaun orsamentu plurianuál,” Ministru Rui Gomes esplika.

Ho Lei Grande Opsaun Planu ne’e signifika iha reforsu substansiál ba iha podér Parlamentu Nasionál relasiona ho prosesu orsamentál ne’ebé envolve Parlamentu Nasionál desde inisiu prosesu elaborasaun OJE.

Governante ne’e hateten, orsamentu hodi finansia medida prinsipál iha área estratéjiku 16 ne’e sei kontempla iha proposta OJE 2023 ho objetivu prinsipál mak atu konkretiza PEDN, programa VIII Governu Konstituisionál inklui planu médiu prazu no planu anuál hosi servisu no entidade setór públiku administrativu.

Tuir kalendáriu elaborasaun OJE 2023 bazea ba Lei Enkuadramentu Orsamentál, Parlamentu Nasionál no Governu sei diskute ezbosu Lei ne’e no aprova iha loron 30 fulan-maiu 2022 molok haruka diploma ne’e ba Prezidente Repúblika atu tetu.

Iha 09 maiu, liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) Extraordináriu aprova ona Proposta Projetu Lei Grande Opsaun Planu 2023 ne’ebé aprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Gomes.

Antes ne’e, Ministériu Finansa organiza ona jornada planeamentu iha ne’ebé membru Governu no responsável entidade Estadu 98 halo ona apresiasaun ba medida prinsipál iha Grande Opsaun Planu ba 2023.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!