DILI, 02 agostu 2022 (TATOLI)—Ministra Saúde (MS), Odete Maria Freitas Belo, hateten Ministériu Saúde iha polítika no estratéjia atu mellora tratamentu ka atu lori besik tratamentu moras epatite ba komunidade iha área rurál liuhosi programa saúde na família no Programa Integradu Saúde Komunitária (SISCA).
Governante hato’o kompromisu ne’e, bainhira hamutuk ho Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) lansa livru manuál kona-bá moras epatite, iha sekuénsia selebrasaun loron mundiál epatite ho tema “Lori Tratamentu Moras Epatite Besik ba Ita”.
Notísia relevante:MS lansa programa vasinasaun hepatitis B
Selebrasaun ne’e ho objetivu atu hasa’e konsiénsia ema ida-idak, família no komunidade kona-bá moras epatite no iha nesesidade urjente ba ema hotu-hotu atu halo esforsu hodi elimina epatite nu’udár ameasa boot ba saúde públika.

“Ohin, ita selebra loron epatite mundiál nian, ne’ebé ita hakarak médiku sira lori besik tratamentu moras epetite ba komunidade sira iha área rurál. Atu foku la’ós de’it moras epatite de’it, maibé ba mós moras sira seluk,” Minsitra Odete, hateten ba jornalista sira iha Hotél-Timor, tersa ne’e.
Ministériu Saúde iha politika no estratéjia hodi lori besik tratamentu moras hotu-hotu ba komunidade iha área rurál liuhosi Programa Saúde na Família no SISCA.
Nune’e, Governante ne’e afirma bainhira pasiente ida ba halo tratamentu iha postu saúde médiku sira halo diagnóstiku mak deteta moras epatite, entaun halo transferénsia mai iha ospitál referál hodi hetan atendimentu másimu, liuliu konsumu ai-moruk antivirus.
Kona-bá medikamentu ba moras epatite sei sufisiente hela iha Hospitál Nasionál Guido Valadares no mós ospitál referál lima iha munisípiu sira.
Epatite nu’udár moras infesioza ida-ne’ebé halo inflamasaun iha ema-nia aten no kauza moras grave ba aten no kauza karsinoma hepatoselulár.
Iha vírus variante lima ne’ebé kauza epatite virál maka hanesan A, B, C, D no E, maibé epatite virál B no C kauza komún liu hotu.
Iha mós kauza infesaun helmintiaze ka parazita balun no mós fatór risku no predispozisaun barak ne’ebé bele ajuda hamosu no hatodan moras ne’e.
Fatór sira ne’e mak hanesan estilu moris la saudável, bebidas alkólika, sigarru, ai-han enlatadu balun ne’ebé kontaminadu ho produtu kímiku karsinojéniku no seluk tan.
Iha tinan 2020 teste de’it ba epatite B ne’e hamutuk iha 4.000-resin, hosi númeru ne’e pozitivu ba moras refere hamutuk 987 ho taxa pozitividade ne’e sa’e tiha ba 20% no tinan 2021 númeru hepatitis tun ba iha 277.

Iha biban hanesan, Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste, Arvind Mathur, informa iha loron mundiál epatite ko’alia kona-bá nesesidade atu lori tratamentu moras epatite besik liután ba ema.
“Ita sente laran-susar tebes bainhira ita hatene katak epatite mak moras ida-ne’ebé sei bele prevene no trata, maibé iha mundu tomak ema millaun 350-resin mak moris ho epatite virál,”nia afirma.
Iha Rejiaun Sudeste Aziátiku, kuaje ema millaun 60 mak moris ho epatite B no besik millaun 10.5 mak moris ho epatite C króniku.
“Ita iha ona ekipamentu teste, tratamentu no prevensaun atu prevene infesaun no salva moris maibé 10% de’it mak hatene katak sira iha epatite no besik 80% pasiente sira laiha asesu kuidadu saúde,” nia akresenta.
Tuir nian dadus ne’e ladún barak iha Timor-Leste tanba Estudu prevalénsia oioin hatudu 6.5% prevalénsia ba epatite B iha populasaun jerál no entre pesoál saúde sira hetan katak prevalénsia ne’e 4%.
Reprezentante OMS ne’e konsidera limitasaun ka laiha disponibilidade ba dadus mak iha dezafiu boot ida atu kontrola epatite B. Ho adisionál ba asuntu programátiku sira seluk hanesan falta vizilánsia rútina, limitasaun ba advókasia no asaun programátiku, limitasaun ba fundu ka laiha fundu dedikadu ba programa epatite iha orsamentu nasionál.
Notísia relevante:OMS apela nasaun hotu-hotu hamutuk elimina hepatitis iha 2030
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Florencio Miranda Ximenes




