DILI, 23 setembru 2022 (TATOLI)–Diretora Ezekutiva ONG Ba Futuru, Juliana Marçal, hateten Planu Estratéjiku periódu 2022-2026 ne’e Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Ba Futuru hakarak feto, mane foinsa’e no labarik sira partisipa iha dezenvolviementu iha rai ida-ne’e.
“Ami-nia vizaun ne’ebé ambisiozu uitoan mak Timor-Leste tenke livre hosi violénsia espesialmente ita-nia kolega feto, mane foinsa’e no labarik sira partisipa iha dezenvolvimentu iha rai ida-ne’e ho dame no ho pozitivu no produtivu,” Juliana Marçal hateten ba jornalista sira, hafoin partisipa lansamentu Planu Estratéjiku ba períodu 2022-2026 iha edifísiu ONG Ba Futuru, Raikotu, Comoro, Dili, sesta ne’e.
Atu atinje no alkansa vizaun ne’e mak liuhosi inovativu ba labarik, redúz violénsia, hakbiit feto no inspira ba labarik no foinsa’e sira.
ONG Futuru garante katak benefisiáriu sira envolve iha dezeña, implementasaun no evaluasaun atividade programa sira-nian, taba iha implementasaun programa hodi halo aproximasaun inovativu iha ninia programa hodi redús violénsia, proteje labarik, empoderamentu feto no inspira labarik no foinsa’e sira.
ONG ne’e lidera ona workshop edukasionál ho individuál hamutuk ema na’in-50,000 liu iha Timor-Leste laran, foka ba hakbiit sira hodi kria futuru ida-ne’ebé demokrátiku no nakonu ho dame.
Sira ho voluntáriu no staff hamutuk na’in-35 liu ne’ebé dedika sira-nia tempu tomak ba servisu hodi halakon violénsia hasoru feto no labarik sira liuhosi uza dalan inovativu sira.
“Ha’u sente kontente no fiar an atu fahe ba públiku kona-ba ONG Ba Futuru ninia servisu importante hodi kontibui ba iha dezenvolvimentu umana iha Timor–Leste,” nia dehan.
Funsionáriu ONG ba Futuru, Larimiro Pereira, dehan joven hotu-hotu presiza kontribui ba dezenvolvimentu ne’ebé mak ho signifikante no kompete iha era milleniu ida-ne’e.
“Ha’u orgullu no apresia tebes ba organizasaun ida-ne’e, esperiénsia servisu ne’ebé mak ha’u hetan sai sasukat importante loos ba ha’u-nia an durante ne’e. Ne’e signifika katak lisaun ki’ik-oan ne’ebé mak ha’u hetan hanesan prezente furak mai ha’u-nia an, hodi bele sai pesoál ida-ne’ebé mak maduru liu iha ha’u-nia moris hodi kontribui ba dezenvolvimentu ne’ebé signifikante no bele kompete iha era milineu ida-ne’e,” nia hateten.
Esperansa ba ONG Ba Futuru mak habelar nafatin imformasaun iha teritórriu Timor-Leste, hodi halo mudansa ba futuru ne’ebé furak, tanba mudansa ne’ebé efetivu la’ós mosu de’it maibé liuhosi servisu hamutuk hanesan fó hanoin ne’ebé kritiku, halo asaun pozitivu no efetivamente halo mudansa ba dezenvolvimentu nasaun nian.
“Halo ó nia-an sai hanesan besi-axu atu bele halibur ema hotu ba dezenvolvimentu nasaun Timor-Leste. Iha tinan 18 nia-laran, ONG Ba Futuru halo progresu signifikante tebes iha hapara violénsia liuhosi hakbiit ema iha Timor-Leste inklui feto-mane, labarik feto-labarik mane, manorin, estudante, foinsa’e no polísia ho abilidade iha rezolusaun konflitu, igualidade jéneru, violénsia bazeia ba jéneru, estratéjia ba dixiplina pozitivu, protesaun ba labarik, haforsa ekonomia, lideransa, informasaun kona-ba protesaun no konsiénsia ba direitu umanu,” nia dehan.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes