DILI, 07 outubru 2022 (TATOLI)—Governu liuhosi entidade relevante sira, sesta ne’e, halo lansamentu atividade konservasaun bee no rai hodi minimiza risku inundasaun iha kapitál Dili.
Prezidente Autoridade Água no Saneamentu, Institutu Públiku (ANAS, I.P), Domingos Pinto, hateten, objetivu atividade ne’e tanba bee nu’udar direitu fundamentál sidadaun no devér Estadu atu proteje meiu ambiente, konserva no jere jestaun rekursu naturál sira, inklui rekursu bee ne’ebé hatuur ona iha alinea f, artigu 6 hosi konstituisaun RDTL.
“Objetivu loloos hosi konservasaun bee no rai ida-ne’e hanesan opsaun mitigasaun klimátika atu hamenus risku inundasaun boot iha tempu udan, ne’ebé atu konserva rekursu bee ho maneira hamenus bee iha tempu udan ne’ebé suli lalais ba tasi, nune’e ita hotu iha devér atu proteje bee nu’udar parte ida hosi meiu ambiente ba loron ikus nian,” Prezidente ANAS, I.P hateten iha Metiaut, hanesan nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e.
Konservasaun bee no rai iha artigu 2 hosi dekretu-lei númeru 50/2020, 14 outubru, alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 8/2019, 24 abril kona-ba orgánika Ministériu Obraa Públika alisersa ho kompeténsia nu’udar entidade Governu responsável ba konsesaun, ezekusaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, definidu no aprovadu hosi Konsellu Ministru, ba área obra públika, abitasaun, abastesimentu, distribuisaun no jestaun bee, saneamentu no eletrisidade no ezekusaun planeamentu urbanu no abitasaun.
Notísia relevante: PERMATIL husu Governu apoia atividade ba konservasaun bee matan
Atu asegura komprimentu ba kompeténsia sira previstu iha artigu 1 no alínea a) b) e) no f) hosi númeru 2, artigu 4, dekretu-lei númeru 38/2020, 23 setembru kona-ba Autoridade Nasionál Água no Saneamentu, ANAS, I.P, imperativu tebes ba Governu Timor-Leste salvaguarda konstrusaun no manutensaun ba basia idrográfiku iha arredór kapitál Dili hodi minimiza risku inundasaun ne’ebé mak sempre akontese iha kapitál no kontribui asegura sustentabilidade jestaun rekursu ídriku iha basia idrográfiku sira.
Enkuantu, artigu, 4, númeru. 2, alínea f hosi dekretu-lei refere fó kompeténsia ba ANAS, I.P hodi koordena iha nível nasionál no halo adotasaun medida exesionál iha situasaun bailoron maka’as no inundasaun.
Nune’e, atu konkretiza nesesidade implementasaun ba projetu konservasaun rekursu ídriku iha área kaptasaun bee ho baze ba proposta hosi ANAS, I.P kona-ba jestaun konservasaun ba bee no rai hodi minimiza risku inundasaun, liuhosi ofísiu númeru 162/Gabinete/MOP/IV/2022 ho data 11 abril 2022, Ministru Obras Públika emite despaixu númeru 121/MOP/IV/2022 ho loron 14 abril 2022.
Prezidente ANAS, I.P dehan, konservasaun bee no rai ne’e importante tanba bainhira refere ba volume udan been monu anulamente iha Timor-Leste, iha rekursu bee sei abandona hela atu dezenvolve liután setór sira hanesan agrikultura, rejimentu bee públiku, saúde, turizmu, indústria no seluk tan, ne’ebé depende ba bee.
“Infelizmente Timor-Leste hasoru nafatin dezafiu tanba fatór seluk ne’ebé ladún favorese mak hanesan topofráfiku no klima ne’ebé manas inklui degradasaun ambientál. Ita-nia illa Timór ho topografia ne’ebé kuaze foho halo bee halai lalais ba tasi no klima ne’ebé manas implika evakorasaun bee a’as tebes, aleinde ne’e mudansa klimátika sai asuntu mundiál no aumenta tan risku ba Timor-Leste nu’udar illa ne’ebé kiik bee maran kuatidade bee sai menus, inundasaun iha tempu udan, rai monu no seluk tan,” nia tenik.
Haree ba dezafiu ne’ebé fó ameasan sutentabilidade rekursu bee no mós posibilidade ba risku inundasaun ne’ebé maka’as maka MOP hamutuk ho ANAS,I.P ho parseiru organizasaun naun governamentál sira promove programa konservasaun bee ne’e.
ANAS, I.P hamutuk ho MOP halo ona levantamentu dadus konservasaun bee finaliza ona serbisu dezeñu no estimasaun kursu inisiál ba métodu konservasaun rekursu bee.
Servisu dezeñu refere fahe ba kategória rua, hanesan serbisu fíziku ho tipu estrutura no tipu seluk mak naun estruturál uza materiál lokál.
Pontu invervenasaun ne’ebé mak identifika hosi rezultadu survei hamutuk 4.000 resin ho área kuaze 2.000 resin, ho estimasaun grutu ba kustu atividade hotu iha área Dili iha baze idrográfiku hamutuk 10 hamutuk milliaun $18.
“Ohin ita hahú atividade ne’ebé lokaliza iha suku rua no aldeia neen iha munisípiu Aileu, no munisípiu Dili kobre suku 16 ho aldeia 70, atividade ne’e envolve abitante 600 resin, ne’ebé kada loron atu halo serbisu,” nia salienta.
Iha fatin hanesan, Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, konsidera, atividade ne’e importante tebes ba ema hotu atu halo konservasaun, tanba bee bainhira halo jestaun ho di’ak nia sei fó benefísiu di’ak, maibé jestaun ladi’ak sei fó risku ba ema.
“Ha’u husu ba komunidade, ita sebisu hamutuk atu evita labele halo uma iha fali bee dalan, nune’e labele fó fali risku ba ita,” nia dehan.
Nune’e mós, Ministru Obraa Públika, Abel Pires, hateten, presiza halo konservasaun bee no rai nune’e bele proteje infraestrutura sira.
“Ita hotu hatene katak bainhira udan tun, bee tun hotu ba mota no sei estraga infraestrutura sira ne’ebé ita harii,” nia tenik.
Atividade konservasaun ne’e Governu serbisu hamutuk ho Organizasaun Naun Governamentál neen iha Timor-Leste relasiona ho programa ne’e hanesan Hametin Agrikultura Sustentável Timorlosa’e (HASATIL), Permakultura Timor-Leste (PERMATIL), Asosiasaun Movimentu Kablaki Timor-Leste (AMK-TL), SIÃO, Fundasaun Hadomi Timor (FHTL) no ETADEP.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




