iklan

NASIONÁL, KAPITÁL

Dom Virgílio Kardeál: “Ho sakramentu krisma, imi simu ona espíritu santu”

Dom Virgílio Kardeál: “Ho sakramentu krisma, imi simu ona espíritu santu”

Kardial Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 18 outubru 2022 (TATOLI)—Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, hateten Sakramentu Krisma ne’ebé joven feto no mane sira simu ne’e kompleta ema ida nia perkursu tanba hodi sakramentu krisma ne’e sira simu ona espíritu santu.

Joven feto-mane hamutuk na’in-426 simu sakramentu krisma iha igreja Santa Teresinha do meningo Jesus Bedois, Becora, Dili, tersa (18/09). Imajen Tatoli/Nelia Fernades.

“Hodi sakramentu krisma imi simu espíritu santu maibé sakramentu crisma ne’e la fó nara-naran de’it. Bainhira ema ida to’o ona idade ida-ne’ebé 14 ba leten. Signifika, labarik ida to’o ona idade ne’ebé dehan maduru, tasak ona, la’ós tan ona labarik. Ne’eduni atu dehan ba ita, maturidade sarani ida-nian, maturidade joven ida-nian no joven katólika no sarani ida-nian, mak ho ninia responsabilidade,” Dom Virgílio Kardeál do Carmo da Silva hateten iha omilia bainhira prezide misa no fó sakramentu krisma ba joven 426, iha igreja Santa Teresinha do Meninho Jesus, Bedois, Dili, tersa ne’e.

Bainhira joven sira atu simu krisma, nia parte sei hateten Maria fó sinál ida-ne’e simu espíritu santu, nune’e joven sira sei hatán amen, tanba liafuan amen la’ós liafuan baibain maibé liafuan ne’e dehan joven sira-ne’e hatene kona-ba saida mak sira halo no asume sira-nia responsabilidade.

Katak, tuir nia, uluk bainhira nia mai simu sakramentu batismu ne’e inan-aman no inan-aman sarani sira mak hamriik iha kotuk, maibé ohin la’e ona joven ida-idal mak responsabiliza ba sira-nia fiar nu’udar sarani 100%.

“Entaun, hahú hosi oin ba oin, ha’u-nia fiar iha ha’u-nia liman. Hanesan ita dehan, ha’u-nia saúde iha ha’u-nia liman rasik, nune’e mós ita bele dehan ha’u-nia salvasaun iha ha’u-nia liman rasik,” nia hateten.

Entaun, salvasaun haree ba saúde bainhira ema hakarak moris di’ak, han, hemu, toba, deskansa di’ak, la fuma no la badiu ne’e saúde di’ak.

“Maibé, ida ne’ebé han, hemu la sukat, kalan la tona, fuma no hemu, entaun lakleur de’it foin idade 20, ita hanoin katak avo ona ka tinan 40 no 50 ona. Entaun, nune’e mós ita-nia salvasaun, se ha’u-nia salvasaun ko’alia kona-ba se ha’u hakarak atu moris nafatin iha Maromak nia grasa, ha’u mak tenke hatene kuidadu, domingu ba misa, monu ba sala karik konfesa, rona Maromak nia liafuan, atu nune’e ha’u bele la’o iha dalan ne’ebé loos. Maibé, se ha’u nunka reza no nunka ba misa, naran mak sarani no hakerek iha sertidaun ha’u katóliku maibé nunka ba misa, konfesa no nunka rona Maromak nia liafuan, entaun oinsá mak ita bele hatene no kuiñese ita-nia fiar. Oinsá mak ita bele moris tuir,” nia hateten.

Bainhira joven ida simu sakramentu krisma ne’e simu ona espíritu santu maibé ohin iha krisma hametin liután sira-nia fiar ho prezensa esperitu santu nian. Dala ruma joven sira bele husu, espíritu santu nia papél iha uma kreda nia moris mak saida, esperitu santu nia benefisiu ba sira mak saida no sira bele hetan saida hosi espíritu santu.

“Entaun, ohin imi rona iha leitura tolu ne’e aprezenta buat oioin mai ita. Iha primeira leitura ko’alia uitoan mai ita kona-ba situasaun ida kuandu depois Jesus nia terus, mate no moris hias, eskolante sira tauk no subar, halai namkari, maibé bainhira espíritu santu tuun ba eskolante sira, sira hetan aten brani,” Dom Virgílio do Carmo ne’e dehan.

Espíritu santu ne’ebé iha primeira leitura mak espíritu santu sai hanesan sinál matenek nian, maske ema hirak ne’ebé ko’alia lia oioin no sira-ne’ebé rona mós mai hosi rai no fatin oioin, maibé sira bele kompreende malu.

“Espíritu santu nia funsaun ida mak atu hanorin ita atu hatene kompreende loloos, sentidu moris no espíritu santu hanorin mai ita matenek. Uluk knanain ba imi 400-resin ne’ebé atu simu sakramentu krisma, nu’udar foinsa’e feto-raan no mane-klosan, presiza espíritu santu ida-ne’e atu bele hakonu imi-nia an ho esperitu matenek nian. Ho matenek Maromak nian, bele leno imi atu hatene la’o iha dalan ne’ebé loos. Matenek Maromak nian, ajuda imi atu hatene deskobre, segredu Maromak nian iha imi ida-idak nia vida no hatene buka matenek ida ne’e, hanesan eskolante sira,” nia dehan.

Tuir nia, atu simu espíritu matenek nian atu hatene moris nu’udar oan ne’ebé di’ak no espíritu matenek nian atu hatene sai estudante ne’ebé di’ak mak hatene respeita inan no aman.

“Oan ne’ebé di’ak hatene tama iha oras no fila ho oras no oan ne’ebé di’ak bainhira sai fó hatene inan-aman, hodi hatene ó-nia paradeiru iha ne’ebé,” nia dehan.

Nia dehan, ema ne’ebé matenek ne’e hatene haraik an ba malu, ne’ebé dala barak susar tebes atu halo.

“Bainhira ita hanoin ita matenek ona, ha’u mós ha’u no ó mós ó. Laiha ema ida-ne’ebé boot no kiik, maibé hanoin ida-ne’e laloos. Tanba, Maromak hanorin mai ita, katak ema ne’ebé matenek hatene haraik an ba malu, hatene rona malu no hatene respeita malu, ida ne’e mak segredu moris nian iha ne’ebá,” nia dehan.

Bibi atan ne’e hateten, iha leitura dahuluk ne’ebé ko’alia kona-ba matenek entaun iha leitura daruak ko’alia kona-ba bainhira iha uma laran, maske iha ema oioin, iha maluk ne’ebé boot no kiik, katuas no ferik maibé hotu-hotu Maromak haraik ba ho grasa ne’ebé la hanesan.

“Tanba, balun hatene kanta, balun hatene halo kómiku, balun hatene halo konta istória, balun hatene dansa no balun hatene atu haree, entaun hot-hotu hamutuk mak ita forma família ida katak unidade,” nia esplika.

Entaun, esperitu ida-ne’e hanorin atu iha unidade tanba bainhira matenek ne’e hatene haraik an no hatene rona, pasiénsia no hatene hein, ikus mai bele hetan unidade tanba unidade la’ós buat ida monu tuun hosi lalehan de’it mai maibé unidade ne’e esforsu ida-ne’ebé ita hotu tenke halo,” nia dehan.

Tuir Arsebispu, bainhira unidade ne’e iha ema ida-idak tenke kontribui harii unidade iha uma laran ne’ebé hahú iha familia laran.

Nune’e, timoroan sira labele atu mehi unidade iha Timor-Leste, se iha família rasik laiha unidade. Unidade ne’e iha, tanba iha familia mak komun moris nian tanba iha familia mak ita hatene atu respeita, iha familia mak ita apreende atu rona no iha familia mak ita aprende atu pasiénsia ba malu no rona malu.

Aleinde ne’e, ema tenke apreende moris iha familia no apreende hadomi iha familia, tanba ne’e se familia mak laiha domin oinsá mak ema bele mehi iha Timor-Leste atu bele iha domin no pás tanba se la’ós sosiedade ida-ne’e mak familia tenke hahú presiza haki’ak dame no unidade.

Tanba, ohin São Paulo fó hatene ba ema hotu, iha segunda leitura katak ita ida-idak tenke apreende atu apresia malu, boot, kiik, balun matenek liu no balun ladún matenek.

“Maibe, ita hotu hamutuk mak ita bele kria argonia iha grupu no familia ida-nia laran, tanba laiha ema ida-deit, nia mesak bele halo buat hotu, tanba ne’e espíritu hanorin ita atu bele harii unidade,” nia hateten.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!