DILI, 25 novembru 2022 (TATOLI)–VIII Governu nia planu durante mandatu mak halo reajustamentu ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) tinan 2011-2030, tanba durante ne’e foin mak atinje meta 53.
Vise Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu (MOP), José Maria dos Reis, hateten, liuhosi avaliasaun Unidade Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (UPMA) ne’ebé agora transforma ona ba Ajénsia Nasionál Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (ANAPMA), konsege halo avaliasaun ida ho avaliadór independente ne’ebé deteta katak iha faze dahuluk no daruak ne’e totál meta ne’ebé hatuur iha PED kuaze meta 200.
“Hosi meta 200 iha faze dahuluk no daruak ne’e ita bele hateten katak ita bele atinje de’it 26%, ida-ne’e korresponde ba meta 53 de’it mak atinje. Meta 23% ne’ebé mak besik atu kompleta kuaze meta 46,” Vise Primeiru-Ministru, hateten, kinta (24/11) ne’e, iha programa entrevista eskluziva hosi Agência Tatoli, iha estúdiu Agência Tatoli, Farol.
Notísia relevante: Governu halo reajustamentu PED 2011-2030 hodi re-define metas
Tuir Ministru Planu no Ordenamentu, meta ne’ebé seidauk atinje iha área oin-oin ne’ebé maka hosi ANAPMA liuhosi avaliadór indepedente ne’e tenta atu haree, maibé iha PED rasik mós iha indikadór balun laloos, tanba ne’e susar atu sukat atinje ka la atinje meta sira.
“Tanba ida-ne’e maka dezafiu boot ida iha implementasaun PED hosi tinan 2011 mai, sira deteta iha problema fundamentál lima ne’ebé mak hasoru, problema hirak ne’e maka rekursu umanu limitadu, signifika la institusionaliza atubele halo akompañamentu ba iha PED ne’e rasik, katak ita la prepara rekursu umanu atubele implementa planu ne’e,” nia akresenta.
Governante ne’e esklarese, Governu hakarak halo reajustamentu PED 2011-2030 tanba implementasaun tinan-10 ona, desde tinan 2011 to’o 2022, no agora atu tama ba 2023. Iha dokumentu PED ne’e rasik mós define prazu tolu, dahuluk mak kurtu prazu ne’ebé lori tinan lima (2011-2015), faze daruak 2015-2020, agora tama ona ba faze datoluk (2020-2030).
Tanba ne’e, prioridade tebes VIII Governu foti planu ordenamentu estratéjiku atu halo reajustamentu tanba tinan 10 implementa PED maibé povu sei halerik ba infraestrutura bázika hanesan problema bee-moos, estrada, no problema oioin.
“Governu hanoin katak importante tebes atu halo reflesaun ida, oinsá Estadu ka Governu ne’e bele kaer dokumentu ne’e la’o ba oin, será que durante ne’e ita la’o duni iha dalan loos, la’o duni tuir PED ne’e hatudu ka lae, tanba sá maka populasaun sei halerik nafatin, tanba ida-ne’e maka bainhira asume kargu nu’udar Ministru Planu Ordenamentu, foku importante ida maka hanoin atu halo reajustamentu,” nia adianta.
Nune’e, bainhira Governu haree katak iha nesesidade atu halo reajustamentu, MPO lori ba iha Konsellu Ministru hodi asume hanesan problema ida Estadu no Governu nian maka oinsá atu hala’o. Tanba ne’e, liuhosi rezolusaun ida hodi kria komisaun interministeriál lideradu hosi Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, no iha kestaun tékniku maka iha MPO halo koordenasaun no halo serbisu tékniku durante reajustamentu.
Faze daruak hatudu dezafiu iha OJE
Durante implementa PED iha tinan-10 ona, faze rua ne’ebé mak ita liu ona, ne’ebé hatudu momoos iha dezafiu ne’ebé akontese Orsamentu Jerál Estadu (OJE) sira antes ne’e la tuir prioridade, katak la define iha planu ne’e problema ida mós tanba Governu laiha instrumentu ne’ebé maka bele kompleta iha implementasaun konkretizasaun PED ne’e rasik hanesan planu operasionál laiha guiaun atubele fó kauza efeitu, katak halo ida mak halo tuir ida seluk.
“Ida-ne’e ita laiha instrumentu no laiha planu operasionál ida inklui planu indikativu ida, ne’e mós kauza ida lori ita labele atinje meta 200 resin. Problema seluk ne’ebé implika ba atrazu atinjimentu meta ne’ebé ita hakarak maka instabilidade polítika tanba ho orsamentu doudésimu, entaun programa balun la konsege hala’o tenke muda filafali ba oin. Meta sira ne’e la’ós la atinje hotu, iha balun atinje balun lae, hanesan 26% meta ne’ebé atinje iha área hotu,” nia tenik.
La atinje meta tanba mudansa Governu
Ministru José Reis konsidera mós katak kestaun ida hodi la atinje meta maka iha mudansa Governu no laiha kontinuidade, katak kuadru la vinkula no la obriga Governu tuir mai bele kontinua.
Reajustamentu ne’ebé Governu halo ba reajustamentu medida estratéjiku iha objetivu sira ne’ebé hakarak atinje iha tinan-lima ka iha vizaun tempu naruk maibé la halo programa,
“Sé mak sei mai halo programa maka Governu ida ka partidu ida ne’ebé mak sei manán eleisaun, líder Governu, depois nia mak sei halo programa atu atinje meta ne’ebé seidauk atinje, ida-ne’e kabe ba Governu atu halo ninia programa,” nia salienta.
Planu ne’ebé VIII Governu atu halo iha PED ne’e atu foti de’it medida estratéjiku no rezultadu saida maka iha tinan lima mai no hosi rezultadu tinan-lima ne’e, iha tinan tuir mai Gvernu presiza haree saida mak atu halo hodi define iha medida estratéjiku.
“Bainhira partidu ida manán no lidera Governu, entaun Governu ne’e maka halo ninia programa atu atinje meta. Presiza iha ona planu katak saida mak VIII Governu halo reajustamentu ka kompleta liután dokumentu ne’ebé mak iha ona maka planu operasionál no mós atu iha orsamentu indikativu ida atubele haree loloos tanba bainhira ita hateke hosi tinan-15 mai orsamentu hasai hosi Fundu Minarai ne’e hira no sei la to’o karik ita atu ba buka tan osan hosi ne’ebé mak atu kontinua dezenvolvimentu ne’e,” Ministru dehan.
Komisaun interministeriál halo ona konsultasaun públika ho entidade oin-oin hanesan líder titulár órgaun soberania balun, líder konfesaun relijioza inklui igreja katólika, sosiedade sivíl, akadémiku, ema ho defisiénsia, veteranu, juventude. Aleinde ne’e halo mós konsultasaun iha munisípiu sira inklui Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA).
“Ami ba husu sira-nia opiniaun no hanoin oinsá mak sira sente ho dezenvolvimentu iha tinan 20 no saida mak ba oin atu ita halo. Agora kontinua halo, diskusaun ho péritu balun hosi internasionál, ho matenek na’in sira iha Komisaun Funsaun Públika (KFP), inklui akademiku,” nia katak.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




