iklan

HEADLINE, HAKBESIK, MUNISÍPIU, OEKUSI

Profíl suku pilotu Kutete Oé-Cusse

Profíl suku pilotu Kutete Oé-Cusse

OÉ-CUSSE 21 fevereiru 2023 (TATOLI) – Profíl aldeia Mahata, suku Costa, sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espsiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), ne’ebé daudaun ne’e prepara atu sai suku foun ho naran suku Kutete iha 2023.

Purtantu, Agência Tatoli asesu dokumentu ofisiál kona-bá profíl aldeia Mahata ne’e, liuhosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun no Estatál Oé-Cusse, katak antes ne’e bairru Kutete, aldeia Mahata integra iha suku Costa, no daudaun ne’e sai hanesan suku pilotu prepara sai suku foun iha 2023.

“Iha futuru sei integra iha sub-rejiaun Pante Makasar, ho totál populasaun 2.281 komposta hosi mane 1.104, feto 1.177 ho totál uma-kain hamutuk 516, no sei fahe ba aldeia rua, aldeia Mahata no aldeia Sanifena,” refere iha dokumentu planu estabelesimentu suku foun iha RAEOA, ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e.

Aldeia Mahata ho totál populasaun 1.272 komposta hosi mane 619, feto 653, aldeia Saifena ho totál populasaun 1.009 komposta hosi mane 485 no feto 524. Nune’e totál uma-kain hamutuk 516 komposta hosi aldeia Mahata 282 no aldeia Saifena 230.

Suku preparativu Kutete Lian nomeadu iha Kutete maka Baqueno 100%, tetún 60% lian indonézia 30%, portugés 5% no ingléz 5%.

Fronteira Kutete iah parte leste baliza ho suku Nipani, weste baliza ho suku Costa, norte baliza ho tasi no iha parte súlbaliza ho suku Bobokase no Naimeko.

Sósiu-kultura, estrutura tradisionál dato (dato) ida, xefe uma lisan 31, relijiaun katolika 100%. Kona-bá aspetu natureza no rikusoin, rai tetuk 40%, rai foho 60%, to’os 35%, natar 25% no ai-laran tuan 40%.

Ba aspetu edukasaun bázika no infraestrutura, Eskola Báziku Filial (EBF) unidade rua, Eskola Bázika Sentrál (EBF) seidauk iha, eskola sekundáriu unidade ida. Kona-bá rekursu humanu, infantíl hamutuk ema na’in-14, EBF hamutuk ema na’in-417 ,EBC hamutuk ema na’in-271, sekundáriu hamutuk ema na’in-224, baxarelatu laiha, lisensiatura hamutuk ema na’in-94 no mestradu ema na’in-rua.

Aspetu saúde klínika seidauk iha sei uza hamutuk hospitál fererál Oé-Cusse, SISKA iha unidade ida, ba bee-moos no saneamentu Kutete iha bee-matan hamutuk 83, bee-kanalizasaun hamutuk 15, bee-mota tolu no bee-posu hamutuk 167.

Aspetu ekonomia, iha loja unidade rua kioske iha 61 grupu kooperativa hamutuk lima (5), kona-bá estrada no ponte, komunidade Kutete asesu ba estrada hamutuk 99,09% no seidauk asesu estrada hamutuk uma-kain tolu iha bairru Usapi.

Liña eletrisidade, komunidade asesu ona liña eletrika hamutuk uma-kain 513 no restante asese solár-sel, kona-bá telekomunikasaun, Timor Telecom asesu rede ho di’ak, Telemor la’o di’ak no Telkomcel mós la’o di’ak.

Nune’e mós iha aspetu sosiál vida moris populasaun Kutete, agrikultura hamutuk uma-kain 260, negosiante hamutuk uma-kain 61, funsionáriu públiku hamutuk ema na’in-90 no funsionáriu servisu iha empreza privada hamutuk 105.

Ho kondisaun uma populasaun Kutete, uma permanente hamutuk uma-kain 272, uma semi permanente hamutuk uma-kain 77, uma temporáriu hamutuk uma-kain 151, seidauk iha uma hamutuk uma-kain 16.

Populasaun ne’ebé uza sasán luxu mak hanesan, karreta luxu hamutuk unidade 15, motorizada hamutuk unidade 245, bisikleta hamutuk unidade 20, uza kulkas hamutuk unidade 89, uza televizaun hamutuk unidade 247, uza telefone hamutuk unidade 1.567 no uza rádiu hamutuk 156.

Iha dokumentu estabelesimentu suku foun ne’e informa, objetivu hosi estabelesimentu suku foun iha RAEOA, primeiru atu hakbesik governasaun no dezenvolvimentu ba povu iha suku, hodi atinje efetiva governasaun iha suku hodi hasa’e no aselera prosperiedade povu iha suku, hasa’e no aselera kualidade atendimentu públiku iha suku.

Nune’e mós aselera prinsípiu governasaun di’ak iha suku, no kontinuasaun dezenvolvimentu nasionál sustentável, estratéjia no akuntável iha territóriu Oé-Cusse ba ema hotu.

“Ida-ne’e mós atu motiva no haburas kultura moris badinas, kreativu no partisipatóriu iha asaun produtiva konkreta, liuhosi aspetu dezenvolvimentu sósiu-kultura, sósiu-ekonomia, solidariedade sosiál, sósiu-edukasaun, saúde ijiene, sósiu seguransa, sósiu polítika, estabilidade, unidade, hakmatek no dame,” sita iha dokumentu ne’e.

Entretantu, baze legál ne’ebé ekipa hosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Administrasaun no Estatál, antes hala’o ona sosializasaun ba estabelesimentu suku foun, bazea artigu 1, 2, 5, 71 no 72 ne’ebé prevista iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL).

Lei nú.2/2004 kona-bá eleisaun xefe suku no konsellu suku, lei nú.3/2009 kona-bá líder komunitáriu sira iha eleisaun, lei nú.11/2009, 07 outubru kona-bá divizaun administrativa territóriu, lei nú. 3/2014, 18 juñu, kona-bá kriasaun RAEOA no ZEESM-TL.

Depois dekretu-lei estatutu RAEOA nú.5/2015, 22 janeiru, lei nú. 9/2016, 8 jullu kona-bá estabelesimentu suku, diploma ministeriál konjunta, prosedimentu ba utilizasaun intensivu finaseira no tributária lideransa komunitáriu, no mós, nú.40/2016-MAE, 27 jullu.

Nune’e mós, diploma ministeriál nú.16/2017, 31 marsu, rekoñesimentu suku no aldeia, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste 2011-2030, no mós Planu Estratéjiku Rejionál 2019-2023.

Notísia relevante: Aldeia tolu iha Costa Oé-Cusse preparadu sai suku

Jornalista   : Abílio Elo Nini
Editór          : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!