DILI, 05 dezembru 2023 (TATOLI)–Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomas Cabral, hateten ezisténsia Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) hosi tinan 2013-2023 iha dezafiu no problema ne’ebé mak presiza aselera no finaliza tanba orsamentu sei iha millaun $32 iha konta administrasaun suku nian.
“Orsamentu ne’e ita tenke uza to’o ramata tanba nia ba tiha ona transferénsia públika no ezekusaun uza tenke ramata, mak hafoin ita bele halo programa kontinuasaun. Tanba, iha tinan 2021, transfere millaun $21 no ezekuta de’it miliaun $19-resin no sei falta miliaun $2.59. Depois iha tinan 2022, transfere tan millaun $65 no sei falta millaun $28. Nune’e, osan ne’ebé sei hela konta administrasaun suku nian iha millaun $32,” Ministru ne’e hateten hafoin iha Konferénsia Nasionál no selebrasaun aniversáriu ezisténsia Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) ba dala-10 iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla Portugés), tersa ne’e.
Tanba ne’e, parte hotu inklui xefe suku, adminsitradór postu no administradór munisipál sira inklui ekipa tékniku PNDS nian iha munisípiu hotu atu halo avaliasaun ba programa PNDS nia susesu no dezafiu sira durante iha nia implementasaun.
“Ha’u nafatin dehan dezafiu tanba programa ne’e seidauk ramata no seidauk hasees difikuldade hosi povu. Ida-ne’e importante tenke kontinua no finaliza programa ne’e, nune’e bele kontinua fali prgrama ne’e,” nia dehan.
Membru Governu ne’e dehan, atu implementa poder lokál ne’e tenke halo hotu lai programa ne’e tanba bele aumenta problema no dezafiu, tanba desentralizasun poder lokál presiza duni partisipasaun povu nian no povu sai na’in ba prosesu ne’e akumula hosi aldeia, suku to’o postu administrativu sira.
Nia esplika, iha 2013, programa ne’e estabelese no halai liubá programa bázika ne’ebé povu planeia, povu implementa no nia rezultadu ba povu.
Iha 2022, tuir nia, programa ne’e sai boot liután mak hamosu dezafiu, tanba ne’e mak tenke halo avaliasaun ba kotuk.
Programa ne’e mosu iha investimentu rurál, rendimentu kiik no mai fali ho investimentu boot, ne’ebé uluk hamosu uma kbiit laek no 2022 Uma Kiit Laek (UKL) ba fali Uma Naroman ba Povu (UNP).
“Ida-ne’e mak ha’u husu ba administradór postu no munisipál inklui xefe suku foun atu tau-matan ba programa ne’e, tanba programa ne’e ho nia orsamentu boot. Iha tinan 2021, ita iha millaun $21 no iha tinan 2022 iha miliaun $65. Entaun, ohin, ita halo avaliasaun ba ida-ne’e, tanbasá mak seidauk hotu, tanbasá mak programa ne’e laiha kontrolu konjunta, tanbasá programa ne’e laiha atendimentu tanba hetan transferénsia direta hosi ministériu sentrál,” nia dehan.
Ho aprovasaun orgánika ne’e, programa PNDS sei tama hotu iha servisu munisipál nian nune’e kontrolu ho fiskalizasaun sei besik liu ho autoridade munisípiu sira.
IX Governu ida-ne’e nia objetivu prinsipál ida katak sei harii poder lokál ida ho reprezentante iha munisípiu ho kualidade no iha responsabilidade ba ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu nian.
“Tanba ne’e, ha’u husu ba xefe suku foun sira atu tau matan ba programa ne’e tanba ita sei iha osan iha konta suku nian tenke haree. No programa ne’e la’ós ami hapara maibé ami suspende lai, nune’e responsabilidade konta ne’e tenke ramata, nune’e ita avansa ba poder lokál no labele husik hela problema. Ho ne’e, husu ba diretór foun PNDS nian katak tenke dedika aan no tun baze hodi haree no kona-ba fasilidade PNDS iha hela,” nia esplika.
Rezolusaun Governu nú. 1/2012, 25 janeiru, no Diploma Ministeriál Konjuntu nú. 22/2012, 27 Juñu, formalmente aprova politika ida atu harii Mekanizmu Nasionál hodi aselera dezenvolvimentu komunitáriu hodi hakbiit komunidade sira liuhosi apoiu sira hodi deside no jere sira-nia nesesidade dezenvolvimentu ba infraestrutura bazika no mós fornese oportunidade serbisu (empregu) hodi bele hadi’ak kondisaun ekonomia uma-kain nian.
Rezolusaun ne’e fo dalan ba Governu harii mekanizmu kordenasaun interministeriál atu dezeña no halo preparasaun nesesáriu hodi lansa Mekanizmu Nasionál Dezenvolvimentu Komunidade ne’ebé hanaran Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) bazeia ba Dekretu-Lei nú. 8/2013, 26 juñu.
PNDS hahú implementa iha tinan 2013 no hetan asisténsia tekniku hosi Governu Austrália liuhosi programa Parseria Hametin Dezenvolvimentu Suku no Administrasaun Munisipiu (PARTISIPA).
Susesu no Dezafiu PNDS depois tinan 10 hosi 2013-2023
Duarnte tinan 2013 to’o 2023 ne’e, komunidade konstrui no hadi’a ona estrada rurál ho distánsia kilometru 712, ponte unidade 1.285 inklui ponte naton 101 no drainajen kilometru 72.
Bee-moos no sanementu konstrui no hadi’a ona sistema bee-moos 970 inklui taanke kapasitasaun unidade 755, tanke rezervatóriu ho kapasidade 10-80m3 ho unidade 1.052, kanu transmisaun no distribuisaun ho distánsia kilometru 1.843, torneira públiku unidade 4.427, sintina no haris-fatin ba fasilidade públiku ho unidade 112 no lixu fatin ho unidade 32.
Iha setór eduksaun kontrui no hadi’a ona eskola pre-primária unidade 34, eskola primária 11, eskola pre-sekundária unidade ida, rezidénsia profesór unidade 14, aula merenda eskolár unidade 11, moru protesaun ba uma eskola ho unidade 42 no kampu multi funsaun ho unidade neen (6).
Setór saúde, konstrui no hadi’a postu saúde ho unidade 38, klínika saúde maternidade ho unidade 10, rezidénsia pesoál unidade 33 no moru protesaun unidade ualu (8).
Iha área agrikultur, konstui no hadi’a ona kanu irrigasaun kilometru 33, tanke kaptasaun ba irrigasaun unidade haat (4), ponte kanu irrigasaun unidade rua (2) no protesaun ba irrigasaun unidade neen (6).
Setór seluk kontsrui no hadi’a ona sentru komunitáriu unidade 212, sede suku unidade 392, inklui protesaun sede suku unidade lima (5), fatin halimar unidade 122, Uma Ofisiál Polísia Suku (OPS) unidade 14.
Impaktu sira partisipasaun komunidade iha ema 728,402 inklui feto 298,645 (41%)., no halo ona formasaun ba komunidade ho totál partisipante hamutuk 117,267 inklui feto 51,589 (44%) no mós Ema ho Defisiénsia (EhD) 167.
Kazu projetu baratu liu 13%-42% kompara projetu sira-ne’ebé kontrui hosi kompañia sira-ne’e, iha 90.3% projetu sira iha kualidade no funsiona ho di’ak no utiliza hosi komunidade.
Kria kampu servisu ba komunidade 8.885 inklui feto 772 no mós ema ho defisiénsia 55 kada tinan no envolve setór 191 kada tinan hodi fornese materiál konstrusaun.
Hasa’e kapasidade badaen sira-ne’ebé implementa obra iha ida-idak nia suku, auditória impaktu ekonómia ho nia rezrultadu:
- 72% taxa interna de retomu ba projetu irigasaun sira
- 40% benefisáriu hasa’e sira-nia rendimentu hosi sira-nia asesu di’ak-liu ba bee.
- 31 % kuda modo ba sira-nia konsumu rasik, no hadi’ak familía nia nutrisaun
- Venda anuál hosi produsaun, molok PNDS $1,699, hafoin PNDS $10,189.
Dezafiu ba implementasaun PNDS mak hanesan;
- Klima liuliu udan iha área rurál sira.
- Estrada lebele asesu iha tempu udan.
- Fatin kontrusaun seidauk asesu estrada iha área rurál.
- Limitasaun materiál konstrusaun iha munisipiu.
- Kapasidade badaen lokál
- Limitasaun trabalhadór iha área rurál
- Kapasidade fornesedór lokál limitadu
- Liña internet ne’ebé ladun la’o di’ak no
- Prosesu tranzasaun iha banku
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




