iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Kaleidoskópiu ekonomia 2023

Kaleidoskópiu ekonomia 2023

Atividade Petrolífera iha kampu Bayu-undan. Imajen/Conocophillis

DILI, 27 dezembru 2023 (TATOLI)– Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, iha IX Governu, Francisco da Costa Monteiro, hateten, Timor-Leste reprezenta hosi Timor GAP, E.P, Autoridade Nasionál Petróleu hamutuk ho konsórsiu projetu kampu petrolíferu Greater Sunrise sira hahú ona negosiasaun ba konseitu dezenvolvimentu. Negosiasaun ne’e hahú ona iha fulan-outubru 2023, iha Cambera, Austrália.

“Neste momentu ha’u haree pozitivu tebes, iha vontade di’ak hosi parte hotu hodi dudu prosesu ne’e ba oin lalais, detallu kona-ba negosiasaun ne’e ami labele revela tanba ne’e prosesu negosiasaun ida. Maibé ha’u labele dehan de’it prosesu la’o di’ak hela”, Ministru dehan hafoin halo aprezentasaun orsamentu 2024, iha reuniaun Komité Revizaun Orsamentu (KRO), iha Auditóriu Ministériu Finansa, Aitarak-laran, segunda ne’e.

Alende ne’e, Austrália no empreza sira aseita ona roteiru enkontru tuir mai, inklui ninian loron no fatin realizasaun, ne’ebé planu sira ne’e trasa ona to’o janeiru tinan 2024.

Woodside defende estudu viabilidade foun ba dezenvolvimentu Gretaer Sunrise

Vise Prezidente Ezekutivu Asuntu Esplorasaun no Dezenvolvimentu empreza petrolífera Woodside Energy, Andy Drummond, iha loron 18 setembru 2023 hasoru malu ho Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, ia IX Governu, Francisco da Costa Monteiro, hodi ko’alia kona-ba dezenvolvimentu Greater Sunrise.

Iha biban ne’e, Vise-Prezidente Ezekutivu empreza defende atu avansa ho estudu viabilidade foun ba dezenvolvimentu projetu kampu petrolíferu Greater Sunrise.

Empreza Woodside Energy nu’udar operadór ida iha konsorsiu projetu Greater Sunrise serbisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi haree kona-ba estudu viabilidade foun.

Estadu Timor-Leste liuhosi Timor GAP, E.P hola parte ona iha konsórsiu Greater Sunrise ho partisipasaun maioria reprezenta 56,56%, Woodside (operadora) 33,44% no Osaka Gas 10%.

Austrália prefere estudu viabilidade foun ba dezenvolvimentu Greater Sunrise

Reprezentante espesiál Greater Sunrise Austrália, Steve Barcks, hateten, Austrália prefere halo estudu viabilidade foun ba dezenvolvimentu Greater Sunrise.

Ami prefere estudu viabilidade foun. Ne’ebé kompañia join venture sira deside ona atu halo estudu viavilidade foun ba dezenvolvimentu Greater Sunrise nian, entaun iha estudu ida-ne’e sira haree kona-ba ekonómiku viável ne’ebé mak di’ak liu bainhira atu dezenvolve iha Timor ka Darwin, ne’ebé iha juñu 2024 iha ona rezultadu”, Steve Barcks, hateten hafoin enkontru ho Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Palásiu Governu, segunda ne’e.

Reprezentante espesiál Austrália ne’e konsidera, enkontru ho Xefe Governu iha pasu pozitivu.

Governu aprova kondusaun atividade desmantelamentu iha Kampu Bayu-Undan

Iha loron 22 marsu 2023, Governu aprova Dekretu-Lei kona-ba Kondusaun Atividade Desmantelamentu iha Kampu Bayu-Undan nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Petróleu no Minerál, Víctor da Conceição Soares.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Mangalhães, hatete produsaun husi kontratu rua partilla produsaun ne’ebé asina entre membru sira ‘joint-venture’ Bayu-Undan no Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM) ne’e remata, nune’e presiza halo desmantelamentu ba plataforma, estrutura, gazodutu, ka oleodutu hotu, no estrutura no ekipamentu sira ne’ebé asosia, iha termu ne’ebé prevee iha kontratu.

Dekretu-lei ida ne’e importante tebes tanba nia sei regula implementasaun bainhira ita desmantela Bayu-Undan, tanba bainhira Bayu-Udan para ona produsaun, nia ekipamentu sira ne’ebé durante ne’e hodi fura mina no tanke sira ne’ebé tau mina iha plataforma ne’e sei desmantela no halo tratamentu. Karik dada mai ita-nia nasaun sei lori bá Portu Tíbar.

Dekretu-lei ne’e ninia objetivu mak estabelese rejime jurídiku ida ba ezersísiu atividade desmantelamentu iha área kontratu no iha territóriu terrestre Timor-Leste nian, hodi garante simultáneamente protesaun saúde, seguransa no ambiente Timor-Leste no povu.

Kampu Bayu-udan prodús nafatin maski oituan

Kampu petrolíferu Bayu-undan ne’ebé durante ne’e sustenta despeza Estadu, daudaun ne’e seidauk desmantela tanba sei halo produsaun mina maski oituan.

“Infelizmente kampu ne’e sei prodús oituan maski tun maka’as loos ona, iha previzaun se la fim tinan ne’e, inísiu tinan 2024 mak para ona klaru katak desmantelamentu sei hahú, no Portu Tibar nafatin sai sentru lojistiku ba prosesu desmantelamentu,” Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco da Costa Monteiro, informa hafoin partisipa iha reuniau Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.

Governante ne’e relata, kampu Bayu-undan uluk prodús gás metru kúbiku 72.000 kada loron, maibé agora redús oituan, tanba ne’e presiza suspende atividade hodi hein ninia presaun ne’e sa’e mak bele prodús nível metru kubiku 72.000 kada loron tanba volume ne’e nesesáriu atubele kontinua produsaun.

“Projetu CCS hanesan alternativa subtitui kampu Bayu-undan, ne’ebé iha ona empreza neʼebé daudaun opera hela iha Bayu-undan rasik mós hatudu nia interese atubele kontinua kaer prosesu ne’e ba oin maibé iha mós interese hosi nasaun balun, hosi empreza balun hosi Koreia atu envolve iha projetu CCS,” nia tenik.

Santos Limited ne’ebé hanesan operador iha kampu Bayu-undan, atualmente iha partisipasaun 43,4% SK E&S 25%, INPEX 11,4%, ENI 11%, JERA 6,1%, no Tokyo Gas 3,1.

Fasilidade sira iha Bayu-udan bele reutiliza ba projetu CCS

Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu (ANP), Gualdino do Carmo da Silva, hateten, fasilidade sira ne’ebé durante ne’e utiliza iha produsaun kampu Bayu- undan bele utiliza hikas ba iha projetu Carbon Capture and Storage (CCS).

“ANP iha ona diskusaun ho kompañia, Portu Tibar sei sai hanesan baze ba ró sira atubele hamoos, nune’e bele uza fali ba projetu CCS, fasilidade sira ne’e hotu sei bele reutiliza, ninia funsaun em fez prodús maibé atu re-injeta fali ba diósidu karbonu (CO2),” Prezidente ANP informa hafoin partisipa iha asinatura kontratu fahe produsaun, iha Hotel Timor kinta ne’e.

Nia dehan, estudu halo hotu ona katak viável ba fasilidade sira iha kampu Bayu-undan maibé presiza haree didi’ak molok rekomenda buat ruma ba Governu.

Projetu CCS bele subtitui projetu Bayu-undan bainhira kampu ne’e maran loos ona, ne’ebé operador sira ba Bayu-undan sira espresa ona sira-nia interese no daudaun ANP halo hela avaliasaun ba empreza sira -ia proposta, depois hato’o ba Ministru hodi foti iha nível desizaun polítika.

Empreza haat sai vensedór halo esplorasaun ba rekursu metáliku

Iha loron 30 novembru 2023, Governu liuhosi Autoridade Nasionál Mineiru, Institutu Públiku (ANM, I.P), anunsia rezultadu konkursu públiku, ne’ebé fó sai katak iha empreza haat mak sai vensedór hodi halo estudu ba esplorasaun rekursu metáliku iha territóriu Timor-Leste.

Prezidente ANM, I.P, Rafael Danilson de Araújo, esplika, atu atinje etapa ida- ne’e, ekipa responsável sira halo ona prosesu rigorozu, ne’ebé ba dahuluk aprovasaun Governu loke área dalan ba atividade mineira ho termu referénsia (ToR) ba konkuru públiku ba ajudikasaun esplorasaun no Direitu Mineiru ba (metálika minerál, fatuk ornamentál, minerál, industriál, minerál radioativu, minerál terra raras, no karvaun) hafoin aprezentasaun hosi Ministériu Petróleu no Minerál no Autoridade Reguladora iha loron 23 fevereiru 2023.

Tuir mai, lansamentu ronda lisensiamentu ba esplorasaun minerál iha loron 20 marsu 2023, ne’ebé área konsensaun hamutuk 49 loke ba konkursu públiku, kobre totál superfisíe kilómetru kuadradu 2,276.

Haktuir tan mai, totál hamutuk empreza 14 maka submete sira-nia dokumentu pre-kualifikasaun, empreza na’in-sia maka pre-kualifikada ba konkursu.

Nune’e, iha empreza sia, kompostu hosi Beacon Minerals Ltd, Iron Fortune Pty Ltd, Estrella Resources Ltd, Nisarg Ispat Pvt Ltd, PT Danmar Explorindo, Peak Everest Mining Lda, Tech Minerals Pty Ltd, Timor Resources Holding Pty Ltd, and CMTL, S.A., rejistradu nasionál no internasionál.

Haktuir hosi prazu ikus iha loron 09 outubru 2023, dokumentu konkursu hamutuk sia maka submete. Dokumentu submisaun hosi Beacon Minerals Limited, CMTL S.A, Iron Fortune Pty Ltd, Estrella Resources Limited, no Tech. Minerals Pty Ltd. Konforme Dekretu-Lei No. 64/2023, 06 setembru CMTL S.A prosesa ba likuidasaun.

Nune’e, hosi 49 área konsesaun loke ba prosesu konkursu, área konsensaun hamutuk sanulu resin tolu maka entrega ba kompañia susesu sira.

Enkuantu, empreza ne’ebé maka susesu hanesan Estrella Resources Limited ho área konsensaun tolu nomeadamente, MEL2023-CA-ZA002, MEL2023-CA-ZA001, no MEL2023-CA-ZA003. Peak Everest Mining Lda ho área konsensaun ida- MEL2023-CA-ZA004.MEL2023-CA-ZB003, MEL2023-CA-ZB004, MEL2023-CA-ZB005, MEL2023-CA-ZB006, MEL2023-CA-ZB007, no MEL2023-CA-ZB008 entrega ba Beacon Minerals Limited. Iron Fortune Pty Ltd ho área konsensaun tolu inklui MEL2023-CA-ZB002, MEL2023-CA- ZG004, no MEL2023-CA-ZG007.

Fundu mina-rai biliaun $17,832 iha trimestre dahuluk 2023

Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) lansa relatóriu trimestrál fundu minarai ba trimestre ne’ebé termina iha loron 31 marsu 2023, hatudu kapitál fundu iha trimestre dahuluk ne’e atinje biliaun $17,832, enkuantu iha trimestre ikus 2022 iha biliaun $17,414.

Relatóriu ne’e hatudu katak totál reseita ne’ebé rekolla iha trimestre ne’e hamutuk millaun $21,16,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e.

Enkuantu, rendimentu brutu hosi investimentu fundu hamutuk pozitivu millaun $697,1, kompostu hosi kupaun no dividendu ne’ebé simu millaun $107,54, mudansa iha valór merkadu nian pozitivu millaun $585,37 no movimentu cambiais pozitivu millaun $8,56 iha trimestre dahuluk tinan ne’e.

“Ne’e rezulta rendimentu ba karteira fundu durante trimestre ne’e atinje 3,56%, enkuantu rendimentu sasukat ka benchmark ba períodu ne’e mak 3,56%,” nota hosi BCTL informa.

Aleinde ne’e, Banku Sentrál jere ona portofóliu besik liu ho pontu referensia iha trimestre dala-71 dahuluk, diferensia entre retornu totál portofoliu no pontu referénsia iha períodu ne’e 0,01 ponto de base ou 1% no dezenpeña retornu fundu hahú hosi inísiu mak 4,15%.

Pontu importante hosi relatóriu trimestre ba dala LXVI, ne’ebé kobre períodu 01 janeiru to’o loron 31 marsu 2023, inklui kapitál fundu mak biliaun $17,832. Osan kontadu brutu fundu ne’ebé tama hosi kontribuisaun kontribuinte hamutuk millaun $21,16.

Nune’e, osan kontadu líkidu ne’ebé sai hosi fundu durante trimestre ne’e hamutuk millaun $303,6, kompostu hosi millaun $300 transfere ba Orsamentu Estadu no millaun $3,687 kobre kustu jestaun nian.

Rendimentu totál portofóliu fundu iha trimestre ne’e 3,56%, enkuantu rendimentu sasukat ka benchmak iha períodu ne’e 3,56%. No rendimentu portofoliu instrumentu merkadu finanseiru iha períodu ne’e mak 3,71% kompara ho rendimentu referénsia 3,66%.

Fundu Petrolíferu biliaun $18,075 iha trimestre daruak 2023

Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) lansa relatóriu trimestrál ba dala-LXVII Fundu Petrolíferu Timor- Leste, ne’ebé kobre períodu loron 01 abríl to’o 30 juñu 2023, hatudu montante ikus biliaun $18,075.

“Relatóriu ne’e hatudu katak kapitál Fundu Petrolíferu iha trimestre ikus ne’e biliaun $18,075, kompara ho fim trimestre dahuluk ho montante biliaun $17,691, hafoin ajusta tiha Fair Value dívida privada tinan 2022,” refere nota hosi BCTL ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e.

Enkuantu, reseita ne’ebé simu iha trimestre ne’e hamutuk millaun $332,21, rendimentu brutu hosi investimentu fundu pozitivu millaun $248,025, kompostu hosi kupaun no dividendu ne’ebé simu millaun $123,73, mudansa iha valór merkadu nian pozitivu millaun $117,59 no movimentu cambiais pozitivu millaun $6,70 iha trimestre ne’e.

“Ne’e rezulta rendimentu ba karteira fundu durante trimestre ne’e 1,39%, enkuantu rendimentu sasukat (benchmark) nian ba períodu ne’e 1,48%,” nota hosi Banku Sentrál relata.

Fundu Petrolíferu kontinua hatudu dezempeñu pozitivu iha trimestre daruak

Ministériu Finansa (MF) liuhosi Gabinete Polítika no Jestaun Fundu Petrolíferu, fó sai katak Fundu Petrolíferu kontinua hatudu dezempeñu pozitivu iha trimestre daruak 2023.

“Fundu hetan rendimentu investimentu hamutuk millaun $242,3 hafoin hasai tiha despeza, totál retornu ba trimestre datoluk hamutuk 1,39% antes hasai despeza,” Koordenadór Gabinete Polítika no Jestaun Fundu Petrolíferu, Filipe Neto Bernardo, relata iha salaun MF, Aitarak-laran, segunda ne’e.

Enkuantu, fundu ninia balansu aumenta millaun $385 hosi biliaun $17,69 iha trimestre anterior, ne’ebé númeru ne’e hafoin ajusta ho revaluasaun valór empréstimu, ba biliaun $18,08 iha trimestre daruak.

Nune’e, totál reseita petrolífera iha trimestre daruak hamutuk millaun $332,2 no totál osan hamutuk millaun $190 maka Governu foti hodi finansia orsamentu Estadu iha trimestre daruak ninia laran. Governu halo levantamentu hamutuk millaun $490, hosi fulan-janeiru to’o juñu.

Fundu ninia investimentu iha merkadu finanseiru fahe ba iha karteira likidez no karteira kresimentu. Karteira likidez investe iha ativu ho risku kiik, nomeadamente iha kaixa no títulu kurtu prazu, ne’ebé Governu Estadu Unidu Ámerika (EUA) no ninia objetivu prinsipál hodi finansia levantamentu ba tinan-tolu tuir mai.

“Karteira likidez hetan retornu 0,73% iha trimestre daruak tanba taxa juru a’as. Balansu karteira likidez iha finál juñu hamutuk biliaun $3,37,” Koordenadór esplika.

Aleinde ne’e, karteira kresimentu kompostu hosi juru fixu no asaun inklui ninia objetivu prinsipál maka atu hetan retornu boot iha tempu-naruk. Karteria kresimentu fó retornu 1,62% iha trimestre daruak ho balansu biliaun $14,15.

Juru fixu fo retornu negativu 1,25% iha trimestre daruak kompara ho retornu pozitivu 2,61% ne’ebé hetan iha trimestre anteriór. Rentabilidade títulu sa’e iha trimestre daruak, ida-ne’e signifika presu títulu tu’un. Iha parte seluk, asaun fó retornu pozitivu 6,79% iha trimestre daruak no dadus aumenta tan ba gañu ne’ebé hetan iha trimestre dahuluk.

Gañu sira ne’ebé hetan iha tinan ne’e tulun taka fali lakon sira ne’ebé akontese iha tinan 2022. Totál retornu Fundu Petrolíferu ba tinan 2023 hamutuk 5,0%, ne’ebé karteria likidez fó retornu 1,9% no karteira kresimentu 6,0%. Hosi fulan- janeiru to’o juñu alokasaun investimentu ba iha asaun fó retornu 14,87%.

Fundu ninia retornu anuál dezde inísiu hamutuk 4,13%. Asaun fó ona retornu 9,76% kada tinan hahú hosi tinan 2010, enkuantu retornu anuál juru fixu hamutuk 2% desde 2005. Asaun espera atu fó retornu ne’ebé a’as iha tempu naruk maibé mós risku boot iha tempu badak.

Ein termu dezenvolvimentu sira seluk ne’ebé akontese durante trimestre daruak hatudu finanseira Fundu Petrolíferu ramata no submete ona ba Parlamentu iha juñu 2023 no relatóriu anuál 2022 sei publika iha tempu badak nia laran.

“Avaliasaun independente ba fundu ninia investimentu iha Timor GAP, E.P. hatudu katak iha tinan 2022 nia rohan investimentu refere ninia valór hamutuk millaun $561. Diminuisaun iha valór 20% ne’e tanba aumentu iha rentabilidade títulu Governu no risku prémiu. Ho nune’e fundu ninia valór atualizadu iha tinan 2022 ninia rohan maka biliaun $17,27,” Koordenadór Gabinete Polítika no Jestaun Fundu Petrolíferu informa.

Nune’e mos, alokasaun investimentu ba US Treasury Inflation-Protected Securities (US TIPS) implementa iha fulan-abríl 2023. TIPS for protesaun balun ba karteira kresimentu hasoru risku inflasaun ne’ebé kontinua a’as liu espetativa.

Fundu Petrolíferu biliaun $17-resin iha trimestre datoluk 2023

Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), kinta ne’e, lansa relatóriu trimestrál Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian ba trimestre datoluk tinan ne’e, ne’ebé termina iha loron 30 setembru.

“Relatóriu ne’e hatudu katak kapitál fundu nian iha trimestre ikus ne’e mak biliaun $17,520, kompara ho biliaun $18,075 iha fin trimestre dahuluk hafoin ajusta tiha ‘fair value’ dívida privada ba tinan 2022,” Vise-Governadór BCTL, Venâncio Alves Maria, hateten liuhosi konferensia imprensa, ne’ebé hala’o iha salaun Banku Sentrál, Akait.

Relatóriu ne’e mós hatudu katak totál reseita ne’ebé simu iha trimestre ne’e hamutuk millaun $57,06

Aleinde ne’e, rendimentu brutu hosi investimentu fundu nian hamutuk negativu millaun $307,15, kompostu hosi kupaun no dividendu ne’ebé simu millaun $121,71, mudansa iha valór merkadu nian negativu millaun $426,99 no movimentu cambiais negativu millaun $1,88 iha trimestre ne’e.

Ne’e rezulta rendimentu ba karteira fundu durante trimestre ne’e -1.21%, enkuantu rendimentu sasukat (benchmark) nian ba períodu ne’e mak -1,33%.

Lansamentu fatuk dahuluk ba projetu konstrusaun aeroportu Comoro realiza iha marsu

Governu planeia ona atu hatuur fatuk dahuluk ba projetu konstrusaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL) Comoro, iha fulan-marsu 2023.

“Projetu Dezenvolvimentu AIPNL opta modalidade ‘hybrid PPP’ ho nia natureza mekanizmu finansiamentu envolve fonte finansiamentu oioin hanesan subvensaun públika, empréstimu no orsamentu kontrapartida husi Governu Timor- Leste”, Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes, hatete liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu.

Tanba nia natureza finansiamentu ne’ebé kompleksu tebes, presiza iha liña koordenasaun serbisu ne’ebé di’ak entre doadór sira hodi evita duplikasaun esforsu, rekursus no servisu.

Rekorde katak, iha loron 25 janeiru, Konsellu Ministru delibera no fó podér tomak ba Ministru Finansa, Rui Gomes hodi reprezenta Governu Timor-Leste asina akordu kontribuisaun finanseira ho montante millaun $37,5 husi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA, sigla Inglés).

Reprezentante JICA, Ito Mimpei, sei asina akordu subvensaun públika (Grant) ho montante millaun $37,5 hodi finansia konstrusaun terminál pasajeirus foun ho nia sistema abastesimentu bee-moos inklui instalasaun fasilidade apoiu no ekipamentu iha Aeroportu Internasional Comoro.

Ho asinatura akordu subvensaun públika husi JICA, signifika katak ita-nian ai-riin haat, mak finansiamentu husi ADB millaun $135, Austrália millaun $73,4, JICA millaun $37,5 no kontrapartida husi ita-nia Governu ba kompontente hotu hamutuk millaun $52, kompleta ona. Nune’e ita bele hahú ona ita-nian prosesu aprovizionamentu konkursu atu harii Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.

Orsamentu millaun $135 husi ADB ne’e sei uza hodi finansia projetu estensaun pista aterrajen, konstrusaun torre-kontrole tráfiku aéreu no reabilitasaun fasilidade sira seluk iha aeroportu internasionál ne’e.

Enkuantu orsamentu millaun $73,4 husi Austrália sei uza hodi konstrui asesu estrada bá terminál pasajeiru, pakote kombate inséndiu, edifísiu kuarantena animál no planta, edifísiu ba kuidadu saúde primária, depózitu ba kombustível, eletrisidade no iluminasaun públika, fasilidade bee-moos, fatin estasionamentu karreta no motor, inklui zona drop off terminál pasajeiru iha aeroportu ne’e rasik.

Aleinde ne’e, Governu Timor-Leste aloka millaun $52 liuhosi Fundu Infraestrutura hodi finansia akizisaun rai, kompensasaun ai-horis no kustu reasentamentu ba família sira ne’ebe mak hela besik iha área aeroportu inklui obra konstrusaun sivíl sira seluk.

Governu aprova proposta rezolusaun hodi estabelese akordu servisu aéreu rua

Konsellu Ministru aprova projetu rua husi proposta rezolusaun Parlamentu Nasional nian, ba aprovasaun akordu kona-ba servisu aéreu ho Governu Nova Zelándia no atu ratifika akordu transporte aéreu ho Governu Estadu Katár.

Proposta rezolusaun ne’e aprezenta hosi husi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adaljiza Magno.

“Akordu sira ne’e kona-ba servisu áereu ho Governu Nova Zelándia no Governu Qatár ho objetivu atu promove dezenvolvimentu servisu kompetitivu no inovador sira, no garante liután nivel seguransa no protesaun internasionál”, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidélis Magalhães, afirma iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.

Kooperasaun iha área aviasaun sivil ho nasaun rua atu lori benefísiu ba Timor-Leste, liuliu iha setór turizmu.

Hafoin Konsellu Ministru aprova haruka ba Parlamentu Nasionál hodi halo ratifikasaun ba akordu refere.

Lembra katak Timor-Leste asina ona akordu aéreu ho Emiradu Árabe Unidu, Indonézia, Singapura no Austrália, Brunei Darussalam no Kambodia.

Aviaun Aero Dili sei realiza vou komersiál dahuluk iha 28 marsu

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, akompaña husi Ministru Transporte no Komunikasaun (MTK), José Agustinho da Silva, Diretór-Ezekutivu empreza Aero Dili, Lourenço de Oliveira, no espoza, halo inaugurasaun ba aviaun Aero Dili ho marka A320, iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL), Comoro.

Aviaun ho bandeira Timor-Leste ne’e sei semo dahuluk iha loron 28 marsu ne’e.

“Parabeniza emprezáriu timoroan Lourenço Oliveira ho nia família tomak. Ha’u orgullu tanba iha mehi ne’ebé boot tebtebes ba Timor-Leste, mehi ne’e realiza duni. Ha’u hakarak husu de’it ba Governu atu halo dekretu-lei ida hodi apoia ba Aero Dili”, Horta hatete iha ámbitu inaugurasaun aviaun Aero Dili ne’ebé to’o ohin iha AIPNL.

Ministru Transporte no Komunikasaun José Agustinho da Silva, afirma inagurasaun ba aviaun Aero Dili nu’udar momentu ida importante tebes ba empreza refere, ne’ebé mak brani koopera ho empreza estranjeira hodi opera aviaun ida ne’e.

Responsável Aero Dili ne’e esplika folin billete tuir de’it merkadu daudaun nian no karik iha ajuda ruma hosi Governu ba empreza konserteza presu billete sei baratu.

“Prezidente Repúblika husu atu Governu tulun Aero Dili. Ha’u bele dehan katak folin billete sei baratu ba ita-nia povu, tanba Governu ajuda ona, maibé ita nafatin tau presu ho folin laiha mudansa ne’e ita sala, ita laran laiha ba ita-nia maluk timoroan rasik”, nia dehan.

Antes ne’e Aero Dili inaugura ona ligasaun aérea ba dahuluk entre Dili-Bali (Indonézia) iha 23 janeiru. Aviaun ne’e ho totál kadeira hamutuk 162 kompostu hosi kadeira ualu ba primeira klase.

Hahú janeiru 2024, asesu areadór Aeroportu Comoro tenke selu ezetu VIP

Aeroportu no Navegasaun Timor-Leste, Empreza Públika (ANATL, E.P), tersa ne’e, lansa ‘Automatic Parking System Equipment’, iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Comoro.

Sistema ne’e lansa hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, akompaña hosi Prezidente ANATL, E.P, José Trindade da Cruz Pinto, no asiste hosi funsionáriu no parseiru dezenvolvimentu sira.

Governante ne’e konsidera inisiativa ne’e di’ak tanba ho implementasaun sistema ne’e, vizitante sira bainhira atu tama areadór aeroportu tenke selu, nune’e bele rekolla reseita ba Estadu no bele kontrola di’ak liután asesu transporte públiku neʼebé tama bá Aeroportu Comoro.

Prezidente ANATL, E.P, José Trindade da Cruz Pinto, hateten, Automatic Parking System Equipment ezekuta hosi empreza lokál, VILAGEM ho orsamentu hamutuk rihun $41.

“Bazeia ba Diploma Ministeriál Konjunta númeru 38/2021, 23 jullu, artigu 20, sobre tarifa estasionamentu veíkulu no ho kompromisu boot hodi bele implementa reseita refere, ANATL, E. P halo esforsu hodi inisia ho prepara infraestrutura di’ak no avansadu hodi bele fornese fasilidade ne’ebé di’ak ba parseiru, kliente no konsumidór sira hotu ne’ebé tama ba areadór aeroportu,” Prezidente ANATL, salienta.

Nia haktuir, empreza estatál ne’e inisia konstrusaun ho fazeadamente, ne’ebé hahú kedas iha tinan 2022 liubá.

Iha fasilidade estasionamentu ezistente, fornese fatin estasinamentu ba veíkulu, hanesan bus no truck hamutuk haat, kareta 101, no motorizada 105.

Hahú faze teste iha loron 06 to’o 31 dezembru

Enkuantu, iha faze implementasaun, ANATL, E. P sei hahú opera automatic parking system equipment ho implementasaun trial ka teste ne’ebé sei opera hahú iha loron 06 to’o 31 dezembru 2023.

“Objetivu hosi implementasaun triál ida-ne’e hodi públiku sira hotu bele apár ho sistema operasaun automátiku hanesan dalan atu tama no sai ba karreta no motorizada, foti no entrega billete, halo pagamentu bazeia ba tipu veíkulu,” Prezidente empreza públika esplika.

Nune’e, durante períodu teste, ANATL, E. P. sei halo observasaun hodi bele identifika difikuldade, obstákulu no preokupasaun hirak ne’ebe mai hosi parte hotu hodi bele hadi’a tuir nesesidade ne’ebé presiza, hodi garantia atendimentu di’ak liu.

ANATL, E. P deside kliente hahú selu iha loron 01 janeiru 2024, ho métodu oin rua hanesan pay cash ou uza parking card (kartaun estasionamentu) ne’ebé iha nia durasaun tempu.

Bazeia ba Diploma Ministeriál Konjunta númeru 38/2021, 23 jullu, artigu 20, kona-ba tarifa estasionamentu veíkulu, bainhira asesu ba

Aeroportu laran tuir tarifa, veíkulu hanesan bus, truck no anguna para oras ida selu $1,50, veíkulu lijeiru hanesan karreta privadu no taxi sira kada oras selu $1, enkuantu motorizada oras ida selu $0,50.

Para permanente ka liu oras 12 to’o oras 24 nia laran maka veíkulu hanesan bus, truck no anguna sei selu $40, veíkulu lijeiru hanesan karreta privadu no taxi sira sei selu $25, no motorizada $10.

“Sé de’it mak livre hosi taxa ne’e mak funsionáriu ANATL, karreta sira ho xapa matrikula kor azul (membru Governu) no mean (membru Parlamentu) sira asesu livre no gratuita. Ne’e la’ós diskriminasaun maibé VIP ne’e la’o urjente, entaun kestaun seguransa labele demora,” nia klarifika

Governu halo leilaun veíkulu importadu 43 hosi Austrália

Ministériu Finansa (MF) liuhosi Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu, sexta ne’e, halo abertura ho modalidade hasta públiku (public auction) ba veíkulu 43 ne’ebé importadu hosi Austrália ne’ebé a-favór on aba Estadu.

Ministru Finansa, Rui Gomes, hateten, sesaun leilaun ho modalidade hasta públiku ba veíkulu importadu ne’e mak ba dahuluk Governu realiza iha Portu Tibar. Antes ne’eMF liuhosi Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu mós halo ona leilaun ho modalidade hasta publiku ba ai-teka, ikan no animál sira inklui mós ai-sunu tantu iha nível nasionál no munisipál.

“Prosesu leilaun ne’e rasik konsidera nu’udar leilaun limitadu ne’ebé halo ba de’it kompaña importadór veíkulu sira. Maski limitadu, maibé ita tenke nafatin realiza ho forma kompetisaun entre kompañia sira atu nune’e ita hatudu ba públiku katak prosesu ne’e tau a’as valór integridade, transparensia no bele hetan fiar hosi públiku, liu-liu rekerente sira ne’ebé partisipa iha sesaun leilaun ne’e,” Ministru hateten iha ámbitu serimónia abertura leilaun iha Portu Tibar.

Atividade leilaun ida-ne’e implementa bazeia ba dekretu-lei númeru 32/2011 kona-ba jestaun no alienasaun bens moveis Estadu no diploma ministeriál númeru 15/2012 kona-ba manuál jestaun no alienasaun patrimóniu movel Estadu.

Atividade ne’e Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu realiza ho objetivu atu salva guarda kondisaun beins moveis Estadu no hanesan fonte rekolla reseita doméstika.

Ko’alia kona-ba reseita, Ministru Finansa subliña, dadus MF hatudu ona katak hahú hosi tinan-2018 to’o maiu 2023, Diresaun Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu implementa ona leilaun hosi faze XII to’o faze XV (b).

Hosi atividade leilaun ne’e konsege hatama ona reseita ba kofre Estadu hamutuk millaun $3,75, ne’ebe montante ne’e seidauk inklui kustu estimativa $75.000 ne’ebé Governu sei hetan hosi leilaun veíkulu 43 importadu ne’e.

EDTL, E.P konklui projetu instalasaun solár panel iha área rurál

Eletricidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P) daudaun ne’e konklui ona projetu instalasaun sistema solár panél ka solar home lighting system iha área rurál sira.

Antes ne’e, EDTL, E.P distribui ona solár panél hamutuk unidade 1.091 ba benefisiáriu uma-kain 1.091 iha teritóriu laran la inklui iha Dili.

Hosi benefisiáriu 1.091, iha uma-kain 993 (91%) mak asesu ona no falta uma-kain 98 (9%) mak seidauk asesu.

Tuir loos unidade 98 sei monta hotu iha Guruca, Quelicai, maibé tanba Institutu Jestaun Ekipamentu no Apoiu Dezenvolvimentu

Infraestrutura, Institutu Públiku (IGEADE, I.P) loke ona dalan iha fatin ne’e, maka komunidade sira labele hetan solár panél, maibé tama fali iha Programa Eletrifikasaun Komunitária (PEK) atu hetan liña eletrisidade.

EDTL, E.P sei haree atu monta unidade ne’ebé seidauk monta iha munisípiu seluk ne’ebé hela iha fatin ho distánsia dook hosi estrada, nune’e tinan- lima ka sanulu mai tan mós seidauk bele asesu estrada.

EDTL, E.P kontrata empreza SM Bark Unipessoal hodi sosa $413.617,30. unidade solár panél ho kustu

Governu konklui ona implementasaun projetu turizmu komunitáriu iha suku lima

Vise-Ministra Turizmu Komérsiu no Kulturál, Inâcia da Conceição Teixeira, informa, Governu konklui ona implementasaun programa pilotu dezenvolvimentu turizmu komunitáriu iha suku lima.

“Ita hili suku lima sai pilotu ba projetu dezenvolvimentu turizmu ne’ebé hahú implementa iha tinan 2021 no ita inaugura hotu ona. Ita agora kontinua fali haree projetu foun ne’ebé asina ho empreza lima iha tinan kotuk 2022,” Vise-Ministra hateten ba Agência Tatoli, iha Hotel Timor, Colmera, segunda ne’e.

Suku lima ne’ebé iha tinan kotuk Governu hili sai pilotu ba dezenvolvimentu turizmu mak hanesan Maubisse postu administrativu Ainaro Vila, suku Nunumoge no Uaimoritula postu administrativu Viqueque Vila, suku Uailili postu administrativu Baucau Vila no suku Seloi postu administrativu Aileu.

Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria asina tan akordu iha tinan 2022 hodi halo dezenvolvimentu turizmu komunitáriu no sítiu istoriku sira iha munisípiu Lautém, Liquiçá, Covalima, Manatuto no Ermera.

Autoridade Aduaneira rekolla reseita millaun $78 hosi janeiru-outubru

Autoridade Aduaneira (AA)/Alfándega rekolla reseita $78.915.539,38, durante fulan-10 nia laran, hahú hosi fulan-janeiru to’o 16 outubru 2023.

“Embora reseita ne’ebé kolleta to’o iha jullu 2023 hamutuk millaun $50 (produtu importasaun hotu), depois hatún filafali ein termu kolesaun reseita tanba mai ho excise tax ne’ebé boot, entaun nia aumenta,” Komisáriu Alfándega, José António Fátima Abílio, informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Palásiu Governu, tersa ne’e.

Reseita sira kompostu hosi janeiru $8.933.450,81, fevereiru $6.959.052,65, marsu $7.835.363,85, abríl $7.193.303,08, maiu $6.997.837,41, juñu $8.298.997,93, jullu $9.791.163,16, agostu $13.141.774,48, setembru $5.488.321,68, no loron 01 to’o 16 outubru $4.216.274,33.

Reseita mai hosi produtu importadu sira, hosi tipe Import Customs Duty (ICD) ho valór $28.323.469,25, excise tax $33.090.710,14, sales tax $17.111.767,14, processing fee $74.712,27, penalty $285.203,91, other customs duty $39.171,02, temporary import fee $505,07.

Governu lansa báskula-ponte ba karreta tula sasán iha fronteira Batugadé

Governu liuhosi Ministériu Finansa (MF) halo lansamentu no teste ba báskula-ponte (jembatan timbang) ba tetu karreta ne’ebé tula sasan liuhosi Postu Integradu Batugadé, munisípiu Bobonaro.

Halo lansamentu nomós halo teste ba ponte ne’ebé mak sei tetu karreta sira ne’ebe mak sei tama bá territóriu Timor-Leste. Teste dahuluk ba ponte tetu ne’e hodi ita hatene katak karreta ne’ebé tula sasan importadu sira ne’e tonelada hira.

Liuhosi baskula-ponte ne’e mós bele identifika karreta sira ne’e tula sasan tonelada hira, nune’e nia todan labele afeta ba estrada diresaun Batugadé-Dili. Kuandu karreta tula sasán todan liu afeta ba ita-nia estrada”, nia afirma.

Normalmente, Alfândega identifika todan hosi karreta sira ne’e bazeia de’it ba deklarasaun iha dokumentu neʼebé karreta sira aprezenta.

Báskula-ponte ba tetu kamiaun sira ne’e sei estabelese mós iha Postu Integradu Salele (Covalima) no Sakato (Oé-Cusse). Ponte ne’e konstrui hosi empreza Mota Loes ho valór orsamentu rihun $139.

Governu aprova proposta Orsamentu Retifikativu 2023 biliaun $1,7

Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), aprova ona projetu proposta-lei ba alterasaun dahuluk lei nú. 15/2022, loron 21 dezembru, kona- ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023, lei nú. 2/2022, loron 10 fevereiru, kona-ba Enkuadramentu ba OJE no Jestaun Finanseira Públika no alterasaun daruak lei nú. 8/2008, loron 30 juñu, lei Tributária, ne’ebé aprezenta hosi Ministra Finansa, Santina Cardoso.

Alterasaun diploma boot rua ne’e ho objetivu atu asegura rigór no transparensia boot iha ezekusaun OJE no konta públika.

“Ho projetu proposta-lei ne’e, despeza totál setór públiku administrativu tinan 2023 ho valór konsolidadu $1.771.867.112, administrasaun sentrál ho despeza $1.633.000.000, seguransa sosial sein fundu rezerva $130.965.306, ne’ebé iha valór totál konsolidadu la kontabiliza montante $75.860.306 hosi seguransa sosiál hosi transferénsia administrasaun sentrál hodi evita kontajen duplikada,” refere nota ne’ebé Agência asesu.

Governu estabelese medida defeza komersiál nu’udar ezijénsia asesu merkadu globál

Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru ordinária, kuarta ne’e, aprova Projetu Dekretu-Lei ida, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Komersiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, kona-ba medida defeza komersial.

Projetu Dekretu-Lei ne’e, ho objetivu atu estabelese medida defeza komersial iha Timor-Leste, ne’ebé konsidera adezaun país ba Organizasaun Mundial Komersiu (OMK), ba Akordu Parseria Ekonómiku (APE) entre Uniaun uropeia no País sira iha Pasífiku, no integrasaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN), ezije kompromisu formál kona-ba asesu ba merkadu beins no serbisu sira, ho objetivu atu hamenus ka izensaun ba direitu aduaneiru sira, hala’o reforma oin-oin no aprovasaun ba restrisaun komersiál sira, hanesan parte ida hosi prosesu liberalizasaun komérsiu.

Medida defeza komersiál hanesan mekanizmu ne’ebé adopta ona hosi Estadu no empreza sira ho objetivu atu salvaguarda indústria nasionál hasoru prátika dezleál komérsiu (prátika sira ne’ebé laiha lealdade ba komersiu), hanesan prátika komérsiu ne’ebé hamate komérsiu lokál no subsídiu sira, ne’ebé hanesan estratéjia empreza país viziñu atu domina iha merkadu, ne’ebé kompromete konkorrénsia justa.

Nune’e, atu minimiza efeitu hosi prátika sira ne’e, medida sira ho objetivu atu fó protesaun temporária ba indústria nasionál iha faze surtu importasaun.

Atu alkansa objetivu ne’e, importante atu implementa medida korretiva sira ne’ebé posibilita aumentu temporáriu ba direitu aduaneiru ka aplika restrisaun kuantitativa sira, hanesan kuota importasaun, ho propózitu atu resguarda indústria nasional sira hosi kompetisaun importasaun ne’ebé perigoza (kria prejuízu).

Governu hasai biliaun $1,38 hosi Fundu Petrolíferu aloka ba OJE 2024

IX Governu Konstitusionál hasai verba ho valór biliaun $1,38 hosi Fundu Petrolíferu hodi aloka iha Proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024.

“Transferénsia ida-ne’e korresponde besik millaun $522,1 hosi Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) no ho valor millaun $855,54, ne’ebé liu ona RSE,” Xanana Gusmão hateten liuhosi diskursu, iha aprezentasaun Proposta-Lei OJE ba membru Parlamentu Nasional, iha sala plenária.

Governu refere halo investimentu iha agrikultura, peska no pekuária, turizmu, pequena no média indústria no empreza nomós kona-ba apoiu ba inisiativa privada. Katak, sei investe iha buat hotu ne’ebé sei promove kondisaun ba moris no rendimentu ba família.

Ezekutivu mós buka atu reforsa soberania no independénsia liuhosi substitui sasan importasaun ho produsaun rai-laran rasik.

Nune’e, ba tinan 2024, Governu sei aposta iha área tolu ne’ebé krusiál atu hala’o investimentu substansiál iha infraestrutura produtiva. Ne’ebé ba dahuluk, sei haree ba setór eletrisidade, ho dotasaun millaun $165,6, ne’ebé buka reflete importánsia estratéjika atu garante fornesimentu enerjia fiável no asesível ba populasaun no ba empreza. Investimentu ida-ne’e sei kontempla 20% hosi populasaun, ne’ebé seidauk iha asesu ba rede eletríka nasionál,” Xanana akresenta.

Daruak maka setór konstrusaun infraestrutura, ho dotasaun to’o millaun $153,5 hodi reafirma kona- ba urjénsia iha dezenvolvimentu infraestrutura no promosaun kresimentu ekonómiku.

“Ami sei reabilita no konstrui infraestrutura bázika no sei moderniza sistema água, saneamentu báziku no sistema de drenajen, liu-liu iha Dili no sei instala kabu fibra ótika atu garante asesu ba internet ho kualidade ba sidadaun hotu no kumulativamente atu fasilita kresimentu negósiu no empreendedorizmu,” Xefe Governu tenik.

Datoluk maka setór Petróleu no Gás Naturál, ho investimentu millaun $104,2 hodi enfatiza vizaun Governu atu aproveita no otimiza rekursu naturál nasionál hodi promove dezenvolvimentu ekonómiku sustentável.

IX Governu empeñadu atu estabelese baze abastesimentu ida no refinaria ida iha Kosta Súl, atu liga ba gazodutu neʼebé mai husi Greater Sunrise hodi nune’e bele dezenvolve indústria petrolífera nasionál ne’ebé ho buat seluk tan kria empregu ba timor-oan sira.

SEFOPE rejista disputa laborál 118 durante fulan-10

Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) rejista ona disputa laborál entre traballador no empregadór hamutuk 118, durante fulan-10, hosi fulan-janeiru to’o outubru tinan 2023.

“Kazu disputa iha tipu oin-oin, hanesan hapara serbisu sein razaun, balun tanba kontratu hakerek buat ida maibé realidade implementa buat seluk, saláriu, no lisensa anuál,” Diretór Nasionál Relasaun Traballu iha SEFOPE, Ângelo dos Santos Veloso, hateten liuhosi programa entrevista eskluziva live streaming Agência Tatoli, I.P, iha estúdiu Farol, segunda ne’e.

Hosi númeru 118 ne’e, rezolve ona disputa 52 iha nível mediasaun, restante prosesu la’o hela tanba dala ruma hosi diresaun bolu empregadór la marka prezensa, enkuantu tuir lei xamada to’o dala-tolu la marka prezensa maka tenke rekorre bá Tribunál Abitrajen.

Nune’e, Diretór husu ba traballadór sira bainhira mosu problema ruma ho empreza sira iha serbisu fatin, tenke rezolve ho ulun-malirin tanba baze legál iha hodi proteje no komunika ba instituisaun relevante sira hodi solusiona.

Komité jestaun formaliza liña koordenasaun servisu operasionál iha fronteira  

Komité jestaun fronteira formaliza liña koordenasaun servisu operasionál iha fronteira terrestre, marrítima no aérea liuhosi selebrasaun akordu ida kona-ba jestaun fronteira koordenadu.

“Ida-ne’e sei ajuda ita atu fahe dalan operasaun la nesesáriu maibé permite no haforsa informasaun ne’ebé ita fahe liuhosi buat sira ne’ebé ita halo duplikasaun no prosesu ne’ebé la nesesáriu,” Vise-Ministra Finansa, Felicia de Carvalho, hateten bainhira sai sasin ba asinatura akordu, iha salaun Alfândega, Palásiu Governu, kinta ne’e.

Governante ne’e dehan, jestaun fronteira koordenadu ne’e kria mekanizmu kooperasaun operasionál ida atu implementa jestaun fronteira koordenadu

Akordu ne’e importante hodi formaliza liña koordenasaun servisu operasionál iha fronteira hodi kria kooperasaun no mekanizmu nune’e halo kontrolu efetivu, efikásia no fó prestasaun servisu di’ak liubá atendimentu públiku ba pasajeiru no merkadoria ne’ebe mak ultrapasa Fronteira.

Timor-Leste asina ona konvensaun Chicago ne’ebé iha anexu 9 ko’alia kona-ba fasilitasaun no iha 17 ko’alia kona-ba seguransa, hodi promove koordenasaun no posível delegasaun hotu liuhosi poder no funsaun liga ba inspesaun no troka informasaun molok viajen no jestaun risku bele fó seguransa iha fronteira no fasilita ho di’ak pasajeiru nia sasán.

Timor-Leste konklui ona negosiasaun adezaun bá OMK

Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) hahú tama ona iha hakat finál hodi sai nu’udar membru ba Organizasaun Mundial Komersiu (WTO, sigla inglés) hafoin aplika ba organizasaun mundiál ne’e iha tinan 2016.

Governu Timor-Leste hahú aplika atu tama ba Organizasaun Mundial ba Komersiu (OMK) iha fulan-novembru, tinan 2016, no iha loron 7 dezembru 2016, Konsellu Jerál estabelese grupu traballu hodi ezamina aplikasaun governu Timor- Leste nian ba OMK, iha artigu XII husi Akordu Marraquexe ne’ebé institui ba OMK.

Grupu traballu hahú hasoru malu iha loron 1 outubru 2020, 29 jullu 2021, 29 abríl 2022, 30 setembru 2022, no 20 abril 2023 liuhusi lideransa (Chairman) Rui Macieira husi Portugal.

Iha loron Sesta 11 outubru 2023, grupu traballu ne’ebé lidera husi Xefe Negosiadór, atuál Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba Asuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay ne’ebé akompaña husi Ministru Komérsiu no Industria, Filipus Nino Pereira no Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelo realiza enkontru ho Estadu membru OMK sira iha kuartel jerál OMK iha Genebra, Suísa.

Estadu membru OMK sira elojia Timor-Leste nia empeñamentu forte ho traballu tékniku hodi ensera negosiasaun adesaun ba OMK. Timor-Leste subliña nia determinasaun ba rezolve kestaun téknika pendente sira, promulga ona projetu lei pendente sira, no hela de’it atu asina akordu bilaterál ho Indonézia no Thailandia iha fulan ida ne’e nia rohan ne’ebé hatudu Timor-Leste iha dalan ne’ebé loos no atu konklui ona nia prosesu adesaun ba OMK iha konferensia ministeriál (MC13) iha fevereiru 2024.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!