iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

PR enkoraja Asosiasaun Veteranu partisipa ativu iha prosesu diversifikasaun ekonómika-sosiál

PR enkoraja Asosiasaun Veteranu partisipa ativu iha prosesu diversifikasaun ekonómika-sosiál

Serimónia kari ai-funan no sunu lilin hodi fó omenajen ba eroi sira, iha ámbitu loron nasionál veteranu, iha kruz boot Kararas, suku Bibileo, postu Viqueque Vila, sábadu (02/03/2024). Imajén Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

DILI, 03 marsu 2024 (TATOLI)– Reprezentante Prezidente Repúblika atuál Prezidente Tribunal Rekursu (PTR), Deolindo dos Santos, enkoraja Asosiasaun Veteranu sira atu ativu no partisipa iha prosesu diversifikasaun ekonómika no sosiál.

“Ha’u enkoraja membru sira hosi asosiasaun hirak-ne’e atu hala’o papél ida-ne’ebé ativu no partisipativu liu iha prosesu diversifikasaun ekonómika no sosiál, hodi renova espíritu pertense ne’ebé tenke kontinua muda veteranu sira. Ha’u hakarak insentiva sidadaun anónimu sira, líder sira no reprezentante sira husi Asosiasaun Veteranu sira, atu renova ita-nia espíritu nasionál ba funu nian, hodi fó benefísiu ba atividade sira-ne’ebé produtivu liu, ne’ebé ajuda nasaun ne’e atu hamenus dependénsia ba importasaun estranjeiru,” Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos haktuir iha komemorsaun loron veteranu ba dala-VII, ho tema “Juntos Marcharemos para o Futuro”, iha resintu Palásiu Governu, domingu ne’e.

Asosiasaun veteranu sira-ne’ebé estabelese iha nasaun laran tomak hala’o papél importante ida iha konsolidasaun sosiedade sivíl no inisiativa privadu ida, ne’ebé ema hotu hakarak forte liu, iha Timor-Leste.

“Sira hanesan guarda ba ita-nia memória istórika, promotór patriotizmu no nasionalizmu, defensór ba pás no estabilidade, no motór ba empreza foun sira iha nível lokál no komunidade, mákina organizadu ki’ik maibé importante sira ba dezenvolvimentu nasionál.”

Knaar ida-ne’ebé bele kontribui la’ós de’it ba aumentu produtu doméstiku brutu (PIB), maibé mós atu hadi’a dezempeñu no aproveita oportunidade sira husi prosesu integrasaun ne’ebé ezistente iha Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN), no seluk tan.

“Hodi halo ida-ne’e, ita sei kontribui maka’as ba hasa’e reziliénsia, reforsa ita-nia soberania iha ameasa foun ba independénsia nasionál, hanesan dezastre naturál no ekonómiku esternu. Tanba ne’e ita presiza frente libertasaun foun ida-ne’e, hasoru moris-kiak multidimensionál, má-nutrisaun inan no labarik no mós seguransa ai-han ne’ebé afeta ema sira-ne’ebé ladún di’ak, vulnerável no defisiente liu, no kompromete negativamente ita-nia progresu hodi alkansa ODS,” Deolindo dos Santos hateten.

Luta ida-ne’e tenke envolve setór sosiedade hotu-hotu, hosi veteranu ba família, komunidade, kompañia no grupu juventude sira. Hamutuk, bele kontribui ba hadi’a no haka’as an atu hadi’a governu no autoridade nasionál sira-nia moris-di’ak, hodi asegura katak laiha ema ida mak husik hela.

“Ha’u aproveita oportunidade ida-ne’e hodi agradese ba veteranu no dignitáriu estranjeiru senór sira tanba sira-nia prezensa, hodi fó onra no dignidade boot ba ita. Obrigadu ba ita-boot sira-nia laran-luak no domin ne’ebé kontinua dedika ba veteranu no timor-oan sira, iha momentu sira-ne’ebé susar liu iha ita-nia istória. Nu’udar nasaun ida, ita tenke kontinua hafolin no rekoñese ita-nia veteranu nia liman-rohan estraordináriu. Ita tenke hetan inspirasaun husi sira-nia ezemplu no serbisu hamutuk atu harii futuru ida-ne’ebé di’akliu ba timoroan hotu. Ha’u apela ba ema hotu atu kontinua inspirasaun foin-sa’e Timor-oan sira iha luta foun ba inovasaun teknolojia, tranzisaun enerjia, ekonomia green ka blue, hodi promove dala ida tan valór solidariedade, justisa no kompromisu komún sira, ne’ebé sempre karateriza Timor-oan sira-nia laran”, nia agradese.

Nune’e loron veteranu ida-ne’e, nia hateten nasaun ida-ne’ebé prósperu, modernu, fraternal, pasífiku no tolerante liu, presiza ema hotu nia unidu.

“Ita reforsa ita-nia komitmentu atu fó onra ba nia liman-rohan no aplika valór hirak-ne’e hodi harii nasaun ida-ne’ebé prósperu, modernu, fraternal, pasífiku no tolerante liu. Ha’u hein katak ita-nia veteranu sira-nia aten-barani no determinasaun sei kontinua orienta ita-nia dalan ba futuru ne’ebé naroman ba Timor-Leste. Ha’u hein katak Loron Veteranu ida-ne’e sei sai momentu reflesaun, agradese no renovasaun ba ita-nia kompromisu komún ba Timor-Leste”, dehan nia.

Nia hateten, la’ós de’it ko’alia kona-ba veteranu sira-nia viajen eroíku iha tempu uluk, maibé sira-nia inspirasaun ba jerasaun sira iha futuru.

“Importante tebes atu rekoñese papél fundamentál veteranu sira-nian iha promosaun valór no prinsípiu sira-ne’ebé esensiál ba harii Estadu Direitu Demokrátiku no konsolida direitu no liberdade sira ne’ebé ita hotu goza”. Sira hanesan ezemplu loloos kona-ba saida mak presiza atu harii nasaun ida-ne’ebé forte, reziliente no prósperu. Sira-nia kontribuisaun, durante tinan konflitu no iha tempu dame nian, kontinua forma ita-nia nasaun no fó inspirasaun ba ita-nia foin-sa’e sira atu serve di’ak liután Nasaun Timor-Leste,” Prezidente Tribunál Rekursu hateten.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!