iklan

EDUKASAUN, INKLUZAUN SOSIÁL

Família balun la fó oan ho kondisaun defisiénsia asesu ba edukasaun

Família balun la fó oan ho kondisaun defisiénsia asesu ba edukasaun

Edifísiu Fakuldade Siénsia Sosiál UNTL. Imajen/Espesiál

DILI, 06 maiu 2024 (TATOLI)–Departamentu Edukasaun Inkluzivu husi Ministériu Edukasaun (ME) hamutuk ho parseiru sira halo monitorizasaun ba ema ho kondisaun defisiénsia no identifika iha família balun ne’ebé subar nia oan hodi la asesu ba edukasaun.

“Durante ne’e ha’u mai iha edukasaun inkluzivu fulan-tolu, iha duni inan-aman barak mak la fó nia oan asesu ba eskola maibé Ministériu Edukasaun rasik iha esforsu, ne’ebé serbisu ho parseiru sira atu halo sensibilizasaun no intervensaun ba inan-aman ne’ebé taka oan sira la bá iha eskola, tanba iha barak mak ami hasoru iha munisípiu lubuk ida, inan-aman la fó oan sira mai eskola tanba moe, maibé ami husu ita-nia oan sira ne’ebé ho kondisaun defisiénsia mai iha eskola,” Xefe Departamentu Edukasaun Inkluzivu ME, Rita Gomes, informa ba Agência Tatoli, iha ninia knaar fatin, Vila Verde, segunda ne’e.

Notísia relevante : Monta sinál ba ema ho defisiénsia nia prosesu iha ona aprovizionamentu

Biban ne’e, Rita Gomes apela ba inan-aman husi estudante sira, atu labele subar oan sira-ne’ebé ho kondisaun defisiénsia maibé tenke lori oan mai eskola públika tanba daudaun ME liuhusi edukasaun inkluzivu tau ema hotu ninia direitu hanesan.

Tanba ne’e, defisiénsia feto no mane iha direitu hanesan de’it hodi bele asesu ba edukasaun, nune’e ME halo esforsu hela hodi serbisu hamutuk ho parseiru sira, xefe aldeia no xefe suku sira hodi identifika iha munisípiu lubuk hanesan iha Baucau, família balun taka no la fó sai nia oan ba iha públiku.

“Departementu Edukasaun Inkluzivu nia esforsu konsege lori oan ba eskola no daudaun labarik iha klase tolu ou haat ona, ne’e duni ida-ne’e esforsu tomak husi Ministériu Edukasaun liuhusi parseiru sira, ami halo esforsu tomak no ami halo pilotajen iha ne’ebá,” nia akresenta.

Dadus provizóriu ema ho defisiénsia ne’ebé asesu ba edukasaun husi tinan 2000 to’o agora hamutuk 4.454, ne’ebé husi númeru ne’e balun iha universidade.

Maski nune’e, Departementu Edukasaun Inkluzivu kontinua serbisu hamutuk ho parseiru sira hanesan Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL) inklui Diresaun Rekorrente, Institutu Nasionál Formasaun Dosente no Professionál Edukasaun (INFORDEPE) hodi kontinua buka hatene númeru ema ho defisiénsia asesu ba edukasaun.

Iha fatin ketak, Diretór Ezekutivu AHDMTL, Gabriel de Sousa, informa, tinan ne’e ema ho defisiénsia matan ne’ebé asesu ba edukasaun públiku besik na’in-50.

“Númeru ne’e asesu ba eskola sekundáriu jerál no universidade sira iha Timor-Leste. Kompara ho tinan kotuk iha de’it 29,” nia katak.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!