DILI, 13 novembru 2024 (TATOLI) – Provedór Direitus Humanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres, husu ba Governu atu aselera prosesu reforma iha instituisaun administrasaun públika.
“Importante no pertinente tebes Governu atu tau atensaun mak oinsá atu haree hodi aselera reforma institusionál, liuliu iha setór funsaun públika atu nune’e reforma ne’e tenke lori objetivu Estadu oinsá atu halo poupansa ba orsamentu Estadu”, Virgílio da Silva Guterres hateten ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin Caicoli, kuarta, ohin.
Nia dehan, númeru funsionáriu ne’ebé aumenta ba bebeik tanba ne’e Governu tenke aselera reforma adiministrasaun públika atu bele iha proporsionalidade ba servisu no poupansa ba despeza Estadu nian.
“Númeru funsionáriu públiku ne’ebé ke aumenta ba bebeik presiza iha reforma, atu haree prosesu ka ou númeru proporsionál ho populasaun ba servisu Estadu ninia”, nia adianta.
Guterres husu ba Governu hodi prevé osan bo’ot ba setór edukasaun, saúde no argrikutura iha Orsamentu Jerál Estadu 2025, tanba setór sira ne’e nudar setór xave ne’ebé bele fó benefísiu direta ba populasaun.
“Prevedór preukupa mós ba alokasaun orsamentu iha setór save tolu mak agrikuktura, saúde no edukasaun iha alokasaun orsamentu ki’ik”, nia afirma.
Provedór dehan, iha alokasaun orsamentu ba edukasan ideál no tuir padraun ONU nian tenke to’o 20% , maibé agora ita la to’o iha ne’ebá no setór tolu edukasaun saúde no agrikultura hamutuk 35% tanba ne’e mak konrtinua preokupa ho alokasaun orsamentu ne’ebé ki’ik.
Nia hateten, setór tolu ne’e satór save tanba ninia impaktu ne’e ba direta sidadaun sira-nian ekonómia, sosiál.
Nia husu ba Governu atu rezolve problema iha setór saúde no edukasaun, sé bele Governu tenke rezolve halo estensaun servisu baprofisionál sira iha Ministériu Saúde no mós Ministériu Edukasaun.
“Ami hein orsamentu iha 2025 ninia bele aloka ba setór edukasaun ba saúde, atu nune’e bele restaura dezekilibru ida-ne’e katak bele rekruta fila fali ema, sentru saude sira bele lao fila fali, dezentraliza servisu sira ne’e ba munisípiu sira liuliu atu infraestrutura saúde nian bele halo tratamentu sira ne’ebé di’k liu ba komunidade sira”, nia dehan.
Nia hateten, alokasaun orsamentu ba setór agrikultura ne’ebé ke sei dook iha de’it pursentu rua resin, agrikutura laos de’it koalia kona-ba hasae produtividade, maibé mós oinsé orsamentu atu halo programa sira ba mudansa klimátika.
Prevedór Direitus Humanus no Justisa ne’e apresia Primeiru Ministru Xanana Gusmão ne’ebé temi iha nia diskursu iha ámbitu diskusaun OJE 2025 ne’ebé hateten fó importánsia kona-ba boa governasaun, fiskalizasaun, ezekusaun orsamentu ne’ebé efetivu iha OJE 2025.
“Provedór hakarak apresia tanba ho prinsípiu boa governasaun ne’ebé iha transparánsia no inkluzaun”., nia konklui.
Jornalista: Natalino Costa
Editór : Zezito Silva





