DILI, 17 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Ministériu Saúde liuhusi Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSP-TL), hamutuk ho Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA), segunda ne’e, lansa programa formasaun epidemiolojia kampu ba profisionál saúde iha liña frente hodi haforsa preparasaun responde ba moras infesiozu sira iha Timor-Leste.
Prezidente Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSP-TL), Merita Monteiro konsidera katak loron ohin importante tebes tanba pela primeiravéz Timor-Leste halo formasaun epidemiolojia iha kampu ba profisionál saúde iha liña frente ka Field Epidemiology Training ba frontliner, liuhusi kolaborasaun ho KOICA no OMS.
“Haree ba esperiénsia Covid -19 ne’ebé liu ona, foin lalais iha mós surtu raiva iha munisípiu balun, dengue, chikungunya, intoxikasaun ai-han no seluk tan, rekomendasaun husi Joint External Evaluation (JEE) tinan 2018 no 2024 mak sai fundamentu atu ita prepara forsa traballu ne’ebé iha kapasidade di’ak atu deteta no buka hatene oinsá moras bele da’et, fatór ne’ebé influensia ema-nia saúde no intervensaun ne’ebé bele uza atu redús risku moras iha populasaun sira,” Merita dehan iha nia diskursu, iha Timor Plaza.
Nia informa katak iha treinamentu ne’e partisipante sira sei aprende oinsá kolleta data no informasaun, buka hatene no komprende moras nia lala’ok, analiza fatór risku no identifika estratéjia atu prevene ka kontrola surtu sira.
“Hafoin treinamentu ida-ne’e, ita-boot sira sei komprende barak liután kona-ba epidemiolojia, la’ós de’it númeru ho gráfiku, maibé hanesan epidemiolojista ita-boot sira-nia servisu atu proteje saúde públika no hasa’e kualidade moris ita-nia populasaun nian. Ha’u enkoraja ita-boot sira atu aproveita didi’ak oportunidade ne’e, tanba ita-boot sira mak ema tékniku husi kada munisípiu hetan konfiansa atu tuir treinamentu frontliner ne’ebé hala’o pela primeiravéz iha ita-nia rai,” nia haktuir.
Nia subliña katak kapasitasaun relasiona ho Field Epidemiology Training Program (FETP) ne’e fahe ba tolu, dahuluk FETP frontliner, daruak FETP intermediate no datoluk advance FETP.
“Frontliner ita hahú ohin iha Timor. Sei iha tan grupu rua no tolu. Ita sei organiza ho instituisaun relevante sira atu bá halo iha rai-li’ur. Oras ne’e daudaun iha ona ema na’in rua estuda hela FETP advance course iha Universidade Gadjah Mada (Indonézia) ne’ebé sei mai Timor iha fulan-maiu hodi halo sira-nia pratika,” Merita tenik.
Iha fatin hanesan, Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), Arvind Mathur afirma loron ohin mak momentu istóriku atu hahú programa formasaun epidemiolojia ba frontliner (FETP). Ne’e mak pasu dahuluk hodi halo programa FETP sai parte permanente iha Timor-Leste.
“Ha’u-nia previléjiu ba líder sira, espertu di’ak sira no ofisiál governu sira ne’ebé fó hela kontribuisaun boot ba prevene, kontrola no responde ba surtu moras. Surtu rabies, dengue, chikungunya no zika iha tempu kotuk hatudu ona importánsia epidemiolojista sira ne’ebé treinadu di’ak, tanba sira-nia resposta ruma mak fó impaktu boot ba perigu saúde públika,” Arvind Mathur esplika.
Nia haktuir, antes ne’e, pandemia COVID-19 hatudu forte liuliu mundu tomak katak epidemiolojista iha papél di’ak ba komprende, kontrola no prevene moras infesiozu. Iha Timor-Leste, ameasa moras foun sei kontinua no fó sira-nia impaktu, entaun, fó forsa ba epidemiolojia iha nível terenu mak sai prioridade.
“Avaliasaun Esternu Konjuntu (JEE) iha 2018 no 2024 hatudu nesesidade urjente atu aumenta kapasidade epidemiolojia iha Timor-Leste. Atu sustenta sistema monitorizasaun no resposta ba saúde públika iha nível hotu no atu implementa Regulamentu Saúde Internasionál (IHR), JEE rekomenda atu estabelese programa formasaun epidemiolojia iha forma ofisiál. Prioridade ida-ne’e mak ita rezolve hela no sai ona realizasaun,” nia hateten.
Nia informa, iha mundu tomak, Programa Formasaun Epidemiolojia (FETP) iha istória boot atu fornese epidemiolojista ho kapasidade hodi enfrenta dezafiu saúde públika. Iha Rejiaun Ázia Súl, graduadu sira husi FETP kontribui ona ba identifikasaun no kontrola surtu, dezeña polítika saúde no fortalese sistema saúde liuhusi treinamentu rigorozu no esperiénsia pratika.
Tanba ne’e, nia informa, OMS kontinua fó kontribuisaun boot ba dezenvolve kapasidade epidemiolojia iha rejiaun Sudeste Aziátiku inklui Timor-Leste.
Aleinde ne’e, Diretora Nasionál KOICA iha Timor-Leste, Youn Hwa Kang, hateten ohin iha-ne’e atu selebra serimónia lansamentu ba liña oin ka Programa Treinamentu Epidemiolojia iha Kampu (FETP) ne’ebé signifikativu ida hodi hasa’e pesoál saúde nia kapasidade sira iha sistema vijilánsia no resposta nian.
“Formasaun FETP ida-ne’e, atu hasa’e liután sira-nia kapasidade ba sistema vijilánsia. Formasaun pratika ne’e importante tebes la’ós de’it ba formasaun pesoál saúde sira, maibé mós harii sistema vijilánsia ida-ne’ebé metin,” Youn Hwa Kang haktuir.
Nu’udár Diretora KOICA Timor-Leste, nia informa, nakonu ho esperansa no emosaun atu haree oinsá formasaun ida-ne’e sei hasa’e profisionál saúde sira-nia kapasidade no hasa’e kualidade atendimentu ba komunidade. Abilidade no koñesimentu ne’ebé hetan iha-ne’e sei iha impaktu ne’ebé dura ba sistema kuidadu saúde, hodi preparadu liután ba dezafiu saúde sira iha futuru.
Entretantu, treinamentu ne’e oferese ba profisionál saúde sira husi munisípiu hitu hanesan Dili, Ermera, Bobonaru, Oekusi, Lautein, Vikeke no Baukau. Treinamentu hala’o duante semana ida.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Xisto Freitas da Piedade