iklan

EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

Lansa ona livru antolojia poezia “Karta ba Nai”

Lansa ona livru antolojia poezia “Karta ba Nai”

Lansamntu livru antolojia Poezia "Karta ba Nai", iha Salaun TVET, Komoro, Kuarta (01/07/2026). Imajen espesiál

DILI, 01 Jullu 2026 (TATOLI)—Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristovão no Padre Heriberto Soares, SVD, lansa livru antolojia  Poezia “Karta ba Nai”, iha Salaun TVET, Komoro, Kuarta ne’e.

Eskritór Livru “Karta ba Nai”, Felismino Soriano da Costa informa livru ne’e fó-sai kona-ba preokupasaun, krítika, ka pedidu ruma ba lideransa Governu, instituisaun ka organizasaun sira-nia ulun-boot.

Nia esplika livru referidu hanesan orasaun ne’ebé harohan ba Nai Maromak hodi fó kbiit no forsa ba ukun-na’in sira atu halo mudansa ba moris-di’ak povu nian.

“Ha’u foti títulu ne’e tanba poezia sira iha laran universál. Ida-ne’e hanesan dadolin, domin, orasaun ida hodi harohan ba Maromak tanbasá mak ita-nia rai ida-ne’e sei nafatin nune’e, entaun liuhusi introdusaun livru hateten tanbasá ukun-an kle’ur ona maibé rai nafatin hela hanesan ne’e, laiha mudansa ruma, ema ne’ebé moris ba beibeik no ema ne’ebé moris sofre ba beibeik, entaun liuhusi karta ne’e hanesan orasaun ida ba Maromak,” Eskritór Felismino Soriano da Costa dehan ba jornalista sira.

Notísia relevante: Ministru Nelyo lansa livru Istória Domin

“Buat ne’ebé motiva ha’u hodi hakerek livru ida-ne’e, atu konserva memória istória ne’ebé ha’u iha, nune’e ha’u labele lakon. Se husik de’it, loron ruma sei lakon. Se ita hakerek, loron ruma ita sei foti fali hodi lee no relembra,” nia hatutan.

Kona-ba dezafiu, Felismino tenik, hakerek livru ida sempre enfrenta bainhira uza Institutu Nasionál Linguístika (INL) tanba hanesan uluk sei iha semináriu aprende tetun kreda, depoiz iha ensinu sekundáriu aprende tetun prasa, agora hakerek ho fali tetun INL.

“Ida-ne’e la’ós buat fásil. Maibé, liuhusi dezafiu bele motiva ha’u lee no aprende barak. Dezafiu seluk mak tempu,” nia subliña.

Nia hatutan atu sai eskritór ne’ebé di’ak dahuluk lee barak, imajina barak, tanba liuhusi lee mak koñese mundu, no hakerek barak atu mundu lembra nafatin O.

Daudaun ne’e eskritór sempre distribui livru iha Xanana Reandig Room no orfanatu iha Manufahi. Kada tinan sempre distribui tanba sira sempre lee livru.

“Nune’e, estudante no joven presiza lee barak atubele aumenta koñesimentu hodibele hakerek livru. Eskola asesu matéria 20% no 80% maihosi li’ur mak liuhusi livru sira no halo diskursu barak maibé presiza lee barak,” nia motiva joven.

Prosesu produsaun livru ne’e hetan suporta edisaun hosi editór no jornalista Cancio “Cassimata” Ximenes Soares. Hakerek livru tinan ida resin, hahú iha tinan kotuk no ohin lansa.

Livru hamutuk ezemplár 100 no ho nia pájina hamutuk 93. Livru ba datoluk ne’e ho versaun tetun INL.

Felismino informa livru sira-ne’e daudaun fa’an online. Antes ne’e iha biblioteka iha Bemori maibé hetan sobu (gusur). Livru ne’e ho presu $10. Daudaun ne’e halo mós tradusaun ba versaun portugés no espera tinan oin bele lansa tan.

Antes ne’e hakerek livru rua. Ida hahú iha 2023 ho nia títulu “Istória Domin”, tuir mai iha 2024 ho Títulu “Fuan nia Lian” no ohin kona-ba “Karta ba Nai”.

Iha fatin hanesan, Padre Heriberto Soares Pedro, SVD, hateten livru ho títulu ‘Karta ba Nai’ ne’e maiória uza liafuan ne’ebé moris ho espíritu ida hakarak fanun no motiva sani-na’in sira hodi lori liafuan no sadere ba liafuan.

“Entaun, iha-ne’e hakarak atu iha konxiénsia no iha konxiénsia hodi rekoñese katak buat ne’ebé permanente iha moris mak liafuan ho karakter ida permanente. Tanba ne’e, liafuan moris ho moris no moris moris liafuan, sadere ba liafuan ne’e ita sadere ba ita-nia moris,” Padre dehan.

Iha sorin seluk, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristovão, apresia ho joven Felismino Soares nia kriatividade ba hakerek livru, la’ós livru ‘Karta ba Nai’ de’it maibé antes ne’e iha mós livru rua.

“Tanba ne’e mak hakarak husu ba joven sira atu aprende no lee barak, para aposta imi-nia an iha futuru liga ho hakerek livru. Karik ida-ne’e mak referénsia entaun presiza haree oinsá hakerek konteúdu ida sai livru maibé presiza lee barak hodibele aumenta koñesimentu no hamosu ideia oioin hodi prodús livru ida,” Jorge akresenta.

Nia hateten livru ne’e iha konteúdu oioin hanesan arte, kultura, relijiaun, espresa krítika balun no poema. Ida-ne’e di’ak tebes tanba liuhusi livru ne’e aumenta estudante sira-nia abilidade hodibele hakerek mós livru ida.

Livru ne’e imprime iha Indonézia husi Penerbit Kreasi Cendekia Pustaka.

Títulu: Karta Ba Nai

Hakerek-na’in: Felismino Soriano da Costa

Cover photo: Joaquim de Fatima Joutinho “Racom Maubisse”.

Deskrisaun: Edisaun Dahuluk | 2026 | Fevereiru

Jakarta: Kreasi Cendekia Pustaka Publisher

Pájina: xv + 94 (13 x 19 cm)

Matéria sira: Literatura | Poema | Poezia – Timor Leste

Biografia 

Felismino Soriano da Costa moris iha Same, iha 25 Fevereiru 2000. Nia hanesan oan daruak husi maun-alin na’in-haat (4), husi inan-aman Carlito da Costa husi uma lisan Umfusu-Suku Babulu-Postu Administrativu Same-Munisipiu Manufahi no Marta Soriano da Silva husi uma lisan Kulau-Suku Madabenu-Postu Administrativu Laulara-Munisípiu Aileu.

Bainhira nia otas tama ba tinan haat (4), iha 2004, nia inan-aman moris haketak malu. Idaidak hili ninia loron aban. Iha biban ne’e, nia ho nia maun-alin sira, hili ho konxiénsia no domin hodi ba moris hamutuk ho nia inan-doben iha Suku Madabenu, Laulara, Aileu to’o ohin loron.

Nia hahú hala’o nia estudu iha eskola primária iha tinan 2006, iha eskola primeiru no segundu Siklu Madabeno no ramata iha 2012. Iha 2013, nia kontinua nia estuda iha Ensinu Báziku Sentrál (EBC-sigla portugeza) Terseiru Siklu Madabeno no ramata iha 2015. Iha 2016, nia hatutan nia estudu iha Eskola Ensinu Sekundáriu Jerál Aileu-Malere no akaba iha 2018.

Hafoin ida-ne’e, tanba hakarak deskobre moris ne’e ho loloos, iha 09 janeiru 2019, nia deside no formasaun aspirante nian, hili dalan hakarak atu sai tuir Nai nia vokasaun tama iha kongregasaun Irmaun Sagrada Família iha Bukoli-Baucau hodi tuir Kristu nia saseluk iha mundu.

Iha 27 Agostu 2019, nia hamutuk ho nia kolega na’in-haat (4) seluk hodi kontinua sira-nia formasaun ba postulante no novisiadu nian iha Maumere, Flores, Nusa Tenggara Timur (NTT), Indonézia. Iha 11 Jullu 2021, nia hamutuk ho nia kolega sira filamai Timor-Leste. Iha 2022, nia hatutan nia estudu iha Instituto Católica Para Formação de Professores (ICFP) iha Baukau no ramata iha 2024.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!