DILI, 24 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili (TJPID) liuhusi juiza Ana Paula Fonseca, segunda ne’e, hatuun desizaun hodi aplika pena multa ba arguidu ho inisiál PM ne’ebé akuazadu ba krime maos tratos conjuge, tuir artigu 154 Kódigu Penál, ho referénsia lei númeru: 7/2010 iha artigu 35 alínea b kona-ba kontra violénsia doméstika.
Arguidu PM nu’udár membru ativu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL). Razaun Tribunál aplika pena multa ba arguidu tanba durante iha prosesu audiénsia julgamentu ba kazu ne’ebé arguidu PM envolve, arguidu konfesa ba Tribunál katak faktu sira ne’ebé iha akuzasaun ne’e hotu-hotu loos.
Haree ba kredibilidade, bazeia ba konfesaun arguidu nian, Tribunál haree katak konfesaun arguidu nian ne’e koerente. No, relativamente ba faktu sira ne’ebé dehan arguidu halo beibeik agresaun fízika bá iha nia fén, Tribunál laiha faktu ba ida-ne’e.
“Tanba ne’e mak Tribunál aplika multa ba arguidu iha obrigasaun selu osan kada loron ho montante $1.00 (dolar ida) durante loron 90. Kuandu arguidu la kumpri desizaun Tribunál nian ne’e, sei tama prizaun durante loron 60,” juiza Ana Paula deklara iha sala audiénsia julgamentu TJPID, Kaikoli.
Ministériu Públiku ne’ebé reprezenta husi Prokuradór Hernanio Rangel husu arguidu PM atu hakribi hahalok ne’ebé nia halo hasoru nia fén tanba hahalok sira hanesan ne’e krime.
Tanba ne’e, Ministériu Públiku husu ba Tribunál aplika pena multa ba iha arguidu. No, Ministériu Públiku mós husu arguidu atu hakribi hahalok pratikadu.
Defeza husi arguidu PM, defensora públika, Joana Cristina aseita ho desizaun Tribunál nian ne’e no sei la halo rekursu.
Molok ne’e, iha audiénsia julgamentu, arguidu PM hili nonook tanba faktu sira ne’ebé mak Ministériu Públiku hato’o loos hotu.
Enkuantu, tuir akuzasaun Ministériu Públiku katak iha loron 19 Maiu 2022, iha tuku 08:00 Otl, iha Kolmera, Dili, arguidu PM uza ain loos hodi tebe kona dala ida iha lezada nia rentos, nune’e kauza moras no bubu. Bainhira tebe tiha lezada, arguidu mós uza liman hodi fai tan iha lezada nia kabaas rezulta moras.
Motivu husi problema ne’e tanba arguidu deskonfia lezada iha amante ho mane seluk. La’ós foin primeiravéz arguidu hatudu nia hahalok ne’e. Iha tinan 2021, iha loron no fulan lezada haluha ona, iha sira-nia uma, momentu ne’ebá arguidu uza tuku kona dala ida tha lezada nia kotuk laran, kauza moras. Tanba hahalok arguidu nian sempre halo agresaun no tolok lezada, nune’e lezada mós la hela hamutuk ona ho arguidu.
Ho hahalok arguidu nian ne’e, Ministériu Públiku konsidera forma livre, deliberada no konsiente, hatene momoos katak uza liman hodi tuku no uza ain hodi fai bele halo moras no bubu, no halo beibeik agresaun fízika (mál trata) bele halo lezada hanoin barak no triste, maibé arguidu halo nafatin nia hahalok ne’e, hanesan meiu ka instrumentu ida-ne’ebé mak adekuadu hasoru lezada.
Arguidu mós hatene hela katak nia hahalok sira-ne’e proibidu tuir lei penál. Tanba ne’e, arguidu PM, Ministériu Públiku akuza hanesan autór materiál ba pratika krime ida, maos tratos conjuge, tuir artigu 154 Kódigu Penál, ho referénsia Lei nú. 7/2010, iha artigu 35 alínea b kona-ba violénsia doméstika.
Audiénsia jugamentu ne’e prezide husi juiza singulár, Ana Paula Fonseca, Ministériu Públiku reprezenta husi Hernanio Rangel, arguidu hetan asisténsia legál husi defensora públika, Joana Cristina.
Jornalista: Natalino Costa
Editór: Xisto Freitas da Piedade