iklan

EKONOMIA, VIKEKE

Feto potensiál Vikeke kria kampu servisu ba joven sira

Feto potensiál Vikeke kria kampu servisu ba joven sira

Feto potensiál Vikeke, Domingas Guterres, kria kampu servisu hodi haboot produsaun batako fó oportunidade ba joven servisu. Imajén Tatoli/Vitorino Lopes da Costa.

VIKEKE, 26 fevereiru 2025 (TATOLI)—Diretóra Empreza Darda JM Unipesoál, Lda, no Feto potensiál iha postu Vikeke Vila, munisípiu Vikeke, Domingas Guterres, kria kampu servisu ba joven sira atu sustenta sira-nia moris no família.

“Ha’u nu’udar feto potensiál iha munisípiu Vikeke partisipa iha vida ekonómia iha área indústria produsaun batako. Nune’e, ha’u hanesan feto emprezariál ida hakarak haboot ha’u-nia atividade produsaun batako tanba ne’e ita fó oportunidade ba ita-nia joven sira-ne’ebé laiha servisu, atu sira bele hetan osan hodi sustenta ba sira nian família uma laran. Tanba ha’u nu’udar ema agrikultór hanesan mós inan ida hakarak halo negósiu sira-ne’e sustenta ba ha’u-nia família no ajuda ha’u-nia parseiru hodi haree ba nesesidade uma laran, tau matan ba oan sira-nia eskola”, Domingas Guterres hateten ba Tatoli, iha postu Vikeke Vila, ohin.

Daudaun ne’e, nia dehan, empreza Darda JM Unipesoál, Lda, produsaun batako hanesan feto ida hakarak loke kampu servisu ba joven sira hodi hetan rendimentu ba sustentablidade família uma laran.

“Ha’u hahú halo produsaun batako ne’e iha tinan 2019 to’o agora produsaun sei kontinua la’o. Iha produsaun batako ne’e joven hamutuk na’in-neen (6) no motorista na’in-rua (2). Ha’u-nia planu ba oin ne’e habelar atividade produsaun batako iha fatin seluk, hodi envolve joven barak liután. Tan ne’e, ita kria kampu serbisu ba ita-nia joven,” nia akresenta.

Dezafiu ne’ebé nia hasoru iha terrenu mak iha ema barak mak loke indústria produsaun batako iha fatin barak ona, nune’e dala ruma ema sosa batako ne’e menus.

“Maibé, ida-ne’e la’ós sai dezafiu ba ha’u. Ha’u sei kontinua esforsu an hasoru dezafiu sira-ne’e. Tanba ne’e, sai hanesan kompetisaun iha área ekonómia nune’e ha’u sei luta hodi kompete iha merkadu,” nia esplika.

Domingas Guterres moris iha 16 Setembru 1983, husi suku Uma Uain Karik, postu Vikeke Vila, nia –nan-aman António Oliveira do Rego no Aguida Ximenes Guterres.

Nia estatutu hanesan kaben-na’in ho oan hamutuk na’in-12) ne’ebé kompostu husi na’in-rua (2) matebiam no daudaun ne’e oan na’in-10 kompostu husi feto na’in-neen (6) no mane na’in-haat (4) mak sei moris.

Daudaun ne’e, oan na’in-(2) eskola iha banku univarsitáriu, na’in-ida (1) ramata ona estudu no na’in-hitu 7 sei sekundáriu.

Jornalista : Vitorino Lopes da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!