iklan

HEADLINE, SAÚDE

HNGV rekoñese sala pediatria iha limitasaun kama

HNGV rekoñese sala pediatria iha limitasaun kama

Vidal de Jesus Lopes, Diretór servisu apoiu diagnóstiku no terapéutiku HNGV. Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 18 Marsu 2025 (TATOLI)—Diretór Servisu Apoiu Diagnóstiku no Terapéutiku Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), Vidal Lopes, rekoñese  iha semana kotuk sala pediatria HNGV iha limitasaun kama hodi akumula labarik ki’ik sira mai halo tratamentu saúde.

“Loos duni, ita enfrenta overload  iha semana kotuk, tanba pasiente bebé barak demais. Entaun, ida-ne’e ami rekoñese duni iha departamenntu pediatria komesa husi emerjénsia pediatria to’o iha laran, kama labele kobre bebé sira,” Vidal Lopes ba jornalista sira, iha nia kna’ar fatin, HNGV, Bidau, tersa ne’e.

Nia hateten, ida-ne’e akontese tanba númeru transferénsia husi sentru saúde no mós ospitál referrál mai HNGV boot tebes.

“Iha fatór seluk kontribui mós tanba kazu sira-ne’ebé mak kamaan loloos bele trata de’it iha sentru saúde sira-ne’ebé mak besik, maibé tansfere hotu mai HNGV. Ezemplu, problema hasai X-Ray tenke mai iha-ne’e, maibé moras dengue ho kategoria  ida-ne’ebé  natoon bele bá iha fasilidade saúde sira seluk ne’ebé mak besik. La presiza mai iha HNGV,” nia relata.

Nia afirma, agora solusaun ba ida-ne’e mak Konsellu Diretivu HNGV halo koordenasaun ho Servisu Saúde Munisípiu Dili, prinsipalmente Sentru Saúde Vera-Krúz  no Formosa katak daudaun ne’e kooperasaun la’o hela, karik iha kazu sira-ne’ebé mak kategoria grave bele haruka mai HNGV, maibé ida-ne’ebé mak bele trata iha sentru saúde bele haruka filafali bá Formosa ho Sentru Saúde Vera-Krúz.

Vidal hatutan, solusaun seluk mak sei komunika ho parte Servisu Nasionál Emerjénsia Médika (SNAEM) tanba sira mak dalabarak tula pasiente iha li’ur ka iha fasilidade saúde sira, entaun sira iha kapasidade atu define katak pasiente ne’e atu transfere bá ne’ebé, ezemplu iha Becora karik lori bá Sentru Saúde Becora maibé tenke haree nia kazu ne’e oinsá, todan ka kamaan. Se haree ba grave loos ona bele haruka mai iha HNGV.

“Labarik sira-ne’ebé baixa iha HNGV ne’e mai ho moras komún hanesan pneumonia, dengue, má-nutrisaun, diareia no mós problema moras ne’ebé  mak afeta liubá respiratóriu. Maibé, kona-ba labarik hira mak baixa iha sala pediatria ne’e ha’u seidauk simu dadus, más númeru bebé barak tebes,” nia esplika.

Jerente ne’e dehan katak númeru kama hamutuk 400 mak iha HNGV. HNGV siedauk halo mudansa ba iha aumentu númeru kama no espasu, maibé hein de’it projetu konstrusaun edifísiu pediatria andár lima ne’ebé la’o hela no posibilidade tinan oin bele utiliza hodi solusiona problema sira-ne’e.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!