Bainhira líder ida nia nanál kro’at liu: espellu ida rahun iha mundu imprensa nian iha Timor Leste—”mai ita kura no hadi’a”
Husi: Amito Qonusere Araújo
Artigu ida-ne’e la reprezenta instituisaun ne’ebé ha’u nu’udar hakerek-na’in servisu ba, maibé hakerek pesoalmente, nu’udar forma responsabilidade morál no reflesaun independente husi membru Konsellu Imprensa Timor-Leste ba períodu 2022–2025, ne’ebé sente atu hato’o liafuan kona-ba importánsia étika komunikasaun, karakter lideransa, no respeitu ba profisaun jornalizmu hodi mantein integridade mundu imprensa nian.
Iha mundu lideransa, nanál bele kro’at liu fali surik. Linguajen la’ós de’it meiu komunikasaun ida, maibé reflesaun kompletu ida kona-ba líder ida nia valór, intensaun, no karakter. Liuliu iha mundu jornalizmu, iha-ne’ebé liafuan maka hamoris profisaun, deklarasaun públika hotu-hotu hosi figura importante teb-tebes—liuliu Prezidente Konsellu Imprensa nian—tenki lori pezu étiku ida ne’ebé labele negósia. Artigu ida-ne’e la’ós atu halo moe ema ida, maibé hanesan reflesaun ida kona-ba importánsia komunikasaun étika no responsabilidade sosiál hodi mantein dignidade ita-nia imprensa nasionál nian.
Nu’udar hakerek-na’in, ha’u rekoñese importánsia atu mantein neutralidade hodi rezolve kestaun ne’ebé la’o hela iha mundu jornalizmu nian, espesifikamente iha Timor-Leste. Ha’u la’ós peritu ida iha formulasaun liafuan ne’ebé perfeitu. Maibé ha’u fiar katak liuhusi opiniaun ne’ebé onestu no nakloke, ita bele aprende ba malu no hetan dalan atu sai hosi polémika atuál. Ha’u nia objetivu simples: atu enkoraja parte hotu-hotu atu haree asuntu ida-ne’e hanesan lisaun ida, la’ós de’it debate ida ne’ebé laiha rohan.
Iha profisaun nobre ida-ne’e, respeitu ba malu no mantein armonia maka baze ne’ebé tenke kuda beibeik. Pozisaun no kargu sira bele temporáriu, maibé relasaun familiár iha jornalizmu ne’e eternu no tenke mantein hamutuk ba futuru ne’ebé di’ak liu.
Iha loron-kuarta, loron 23 fulan-Jullu tinan 2025, Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste, Cesar Moniz Mali, publika postajen ida iha nia konta ofisiál Facebook ne’ebé hetan atensaun hosi kolega jornalista sira ne’ebé hala’o atividade jurnalizmu nian. Iha postajen ne’e, Prezidente uza linguajen ne’ebé koñesidu ho naran “Bibi-Malae,” ne’ebé jornalista barak konsidera la apropriadu ba sira nia profisaun.
Reasaun hosi jornalista sira maka’as tebes. Ema barak espresa katak komentáriu ne’e hakanek no estraga sira nia dignidade profisionál. La’ós surpreza, deklarasaun ne’e sai virál iha komunidade jornalístika nasionál, hamosu debate signifikativu no tensaun interna. Ida-ne’e fó hanoin mai ita katak “ulun ne’ebé malirin sei proteje ita hosi ahi liafuan sira ne’ebé lakan.”
Linguajen ne’ebé líder ida uza iha komunikasaun ofisiál la’ós de’it liafuan, maibé reflesaun respeitu ba ema ne’ebé sira ko’alia ba, no instituisaun ne’ebé sira reprezenta. Iha kontestu ida-ne’e, linguajen “Bibi-Malae” nian haree hosi jornalista barak hanesan forma ida atu hatún no la konsidera sira nia kompeténsia profisionál.
Profesionalizmu jornalista nu’udar xave atu mantein liberdade imprensa no demokrasia ne’ebé saudavel. Kuandu linguajen ne’ebé uza estraga konfiansa no respeitu ba profisaun, ida-ne’e iha poténsia atu hafraku jornalista sira-nia pozisaun nu’udar transportadór informasaun ne’ebé kredivel no independente. Hanesan provérbiu fó hanoin mai ita, “lian maka’as hanesan surik; tenke uza ho kuidadu atu labele hakanek ita-nia liman rasik.”
Maski nune’e, kestaun ida-ne’e labele sai fonte ba konflitu ne’ebé prolongadu. Envezde, momentu ida-ne’e bele sai hanesan xamada ida ba introspesaun no aprendizajen koletiva. Jornalista sira iha Timor-Leste hein atu kontinua dezenvolve sira-nia abilidade no mentalidade hodi hasoru dezafiu oioin hodi hala’o sira-nia kna’ar ho profisionál.
Hanesan liafuan ida dehan, “jornalista iha forsa atu reziste tentasaun ida-ne’e, no prezidente nia liafuan parese ko’alia ba nia-an rasik.” Ne’e signifika katak valór profisionalizmu jornalista nian la’ós sukat ho komentáriu negativu, maibé ho dedikasaun, korajen hodi hato’o lia-loos, no kompromisu ba kódigu étika jornalístika nian.
Hasoru situasaun ida ne’ebé ladún ideál, solusaun di’ak liu maka muda koletivamente foku ba futuru ida ne’ebé konstrutivu liu. Duké hetan iha debate kona-ba linguajen ne’ebé estraga de’it ita-nia imajen rasik, sei benefisia liu ba parte hotu-hotu atu hametin espíritu respeitu ba malu no harii komunikasaun ne’ebé saudavel. “Liman ne’ebé foti kaneta tenke ho kmaan, labele hanehan to’o nakfera.” Tanba ne’e, hein katak lideransa Konsellu Imprensa bele uza linguajen ne’ebé fó apoiu ba avansu no hakbi’it profisaun jornalizmu. Inversamente, jornalista sira mós presiza kontinua aprende no hadi’a sira nia-an hodi eleva Timor-Leste nia imajen jornalístika iha públiku no komunidade internasionál nia matan.
Iha relasaun profisionál hotu-hotu, inklui entre líder no jornalista, abilidade atu husu deskulpa la’ós sinál frakeza nian. Ida-ne’e hatudu maturidade no respeitu ba malu ne’ebé hametin lasu kooperasaun nian. Liafuan matenek ida dehan, “Husu deskulpa la signifika sai atan, maibé hasa’e dignidade no hatudu respeitu ba ema seluk.”
Iha kontestu konflitu ida, se parte ida-idak bele prioritiza haraik-an hodi admite sala no oferese perdaun, ida-ne’e sei hatuur baze importante ida ba komunikasaun ne’ebé saudavel no produtivu. Respeitu ba malu, haburas diálogu no entendimentu, sei hadook ita hosi divizaun nia rohan no harii sinerjia ba avansu jornalizmu ne’ebé dignu no profisionál liu iha Timor-Leste.
Kazu komunikasaun ne’ebé la apropriadu entre Prezidente Konsellu Imprensa no jornalista sira sai hanesan lembransa kona-ba importánsia étika no respeitu iha profisaun jornalístika. Disputa internu labele taka ita-nia misaun prinsipál: atu hato’o informasaun ho loloos, justu, no ho responsabilidade.
Sientífikamente, karakter lider ida ne’ebé efetivu iha relasaun públika bazeia ba prinsípiu komunikasaun nakloke, empatia, no integridade. Líder ida tenke bele rona ho atensaun, hatudu respeitu ba nivel hotu-hotu sosiedade nian, no iha korajen atu admite sala bainhira presiza. Lideransa hanesan ne’e bele harii konfiansa públiku no kria klima serbisu ne’ebé konduzivu.
Peskiza iha siénsia lideransa nian hatudu katak líder ho intelijénsia emosionál aas iha tendénsia atu hetan susesu hodi mantein relasaun ne’ebé armoniozu no motiva sira-nia subordinadu ho pozitivu. Lider di’ak ida nia karakter la sukat de’it hosi autoridade ka pozisaun, maibe hosi nia abilidade atu jere komunikasaun no harii rede sosial ne’ebe forte no saudavel.
Nu’udar hakerek-na’in, ha’u realiza katak ha’u la’ós hakerek-na’in ne’ebé iha abilidade, maibé nu’udar opiniaun de’it kona-ba asuntu atuál. Ho haraik-an, ha’u konvida ita hotu atu serbisu hamutuk hodi loke diálogu ida no buka solusaun di’ak liu ba progresu mútuo. Artigu ida-ne’e hanesan xamada ba asaun hodi halibur no hametin profisionalizmu no étika iha mundu jornalizmu Timor-Leste nian, atu nune’e bele mantein konfiansa públiku no eleva dignidade imprensa nasionál.
Mai ita uza akontesimentu ne’e hanesan lisaun ida ba futuru, haburas respeitu mutuál ne’ebé boot liu, mantein armonia, no hametin demokrasia no liberdade imprensa iha Timor-Leste ba futuru ne’ebé nabilan no dignu liu, tuir kultura nahe biti boot nian, ne’ebé hatur nanis hosi bei-ala sira, la’ós “Bibi-Malae” ne’ebé ita nia inan-aman no abon sira hein iha toos ka uma.
Kazu entre Prezidente Konsellu Imprensa ho jornalista sira la’ós de’it kona-ba linguajen, maibé mós kona-ba karakter no responsabilidade. Líder ne’ebé di’ak la’ós de’it regula, maibé haburas no fó ezemplu. Mundu imprensa la presiza lider ne’ebé hanoin katak sira mak hatene liu, maibé presiza sira ne’ebé bele kria espasu ba jornalista atu buras no kontinua progresa ho profisionál.
Ita hotu—líder, jornalista, no públiku—aprende husi istória ida-ne’e. Tanba se imprensa fratura husi laran, demokrasia mós sei rahun neneik. To’o ona tempu atu hametin komunikasaun étika, respeitu ba malu, no halo jornalizmu sai guarda lia-loos ne’ebé dignu.
Se iha kanek, mai ita kura. Karik iha sala, mai ita hadi’a. No se iha liafuan ne’ebé hakanek, bele troka ho atitude ida ne’ebé unidu. (*)
Hakerek na’in nu’udar eis-membru Konsellu Imprensa Timor-Leste (2022-2025)
Hela fatin, Laletek Puasoru, Aldeia Chai, Suku Loré I postu Loré munisípiu Lautein




