iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, ERMERA, HEADLINE

Governu lansa ofisialmente BdMK-SANUTRIO iha Ermera

Governu lansa ofisialmente BdMK-SANUTRIO iha Ermera

Governu liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), ne'ebé hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne'ebé akompaña Vise Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ho parseiru internasionál, lansa ona Programa da Mãe Kondisionál ba Saúde Inan ho Oan (SANUTRIO) hodi hadi'a nutrisaun inan ho oan iha Postu Administrativu Gleno, Munisípiu Ermera. Imajen TATOLI/ Osória Marques

GLENO, 02 Jullu 2026 (TATOLI)–Governu liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), ne’ebé hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne’ebé akompaña Vise Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ho parseiru internasionál, Kinta ne’e, lansa ona Programa da Mãe Kondisionál ba Saúde Inan ho Oan (SANUTRIO) hodi hadi’a nutrisaun inan ho oan iha Postu Administrativu Gleno, Munisípiu Ermera.

Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, hateten liuhusi programa ne’e hamenus má-nutrisaun, hamenus raes badak iha família vulneravel iha Timor-Leste.

Ministra dehan iha loron dahuluk husi inan isin-rua to’o tinan tolu, mak períodu importante liubá kreximentu, dezenvolvimentu kognitivu no saúde durante moris tomak.

Governu liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), ne’ebé hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ne’ebé akompaña Vise Primeiru-Ministru, Ministru Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino ho parseiru internasionál, lansa ona Programa da Mãe Kondisionál ba Saúde Inan ho Oan (SANUTRIO) hodi hadi’a nutrisaun inan ho oan iha Postu Administrativu Gleno, Munisípiu Ermera. Imajen TATOLI/ Osória Marques

“SANUTRIO reflete ami-nia kompromisu atu asegura katak laiha inan ka oan ida mak husik hela iha kotuk. Liuhusi kombinasaun servisu protesaun sosiál, servisu nutrisaun no apoiu komunitáriu, ita ajuda família vulneravel sira atu fó sira-nia oan sira-nia moris sai saudavel liu no kria fundasaun ne’ebé forte liubá futuru Timor-Leste nian,” Ministra Verónica das Dores tenik.

Programa SANUTRIO sei implementa dahuluk hanesan programa pilotu iha munisípiu tolu mak hanesan Kovalima, Ermera no RAEOA.

Totál uma-kain 53.597 husi munisípiu tolu referidu liuhusi Rejistu Sosiál Úniku, identifika ona uma-kain hamutuk 7.632 mak iha situasaun  vulnerabilidade no 10.000 mak sei sai benefisiáriu liuhusi metodolojia Proxy Means Test (PMT).

Iha Sentru Saúde Komunitária sira-ne’e, benefisiáriu sei simu pakote servisu integradu ne’ebé kompostu husi:

  1. Rejistu no verifikasaun elejibilidade;
  2. Mediasaun ka tetu antropometria atu monitoriza estadu nutrisaun;
  3. Kuidadu saúde antes no depois partu;
  4. Sesaun Komunikasaun Mudansa Komportamentu Sosiál kona-ba nutrisaun, ijiene, fó-susu inan, alimentasaun ba bebé no kuidadu oan;
  5. Distribuisaun LNS ka Ai-han Nutritivu Espesializadu ba inan isin-rua, inan fó-susu no labarik ho idade tinan tolu (3) mai kraik ne’ebé elejivel;
  6. Subsídiu osan $25 ba kustu transporte atu ajuda inan isin-rua, inan fó susu hodi asesu ba servisu saúde regulár.

Ida-ne’e hatudu katak Programa BdMK SANUTRIO la’ós programa transferénsia osan de’it maibé ba investimentu tempu naruk ba dezenvolvimentu kapitál umanu ne’ebé integra protesaun sosiál, saúde, nutrisaun no mudansa komportamentu atu hadi’a saúde inan no oan.

Entretantu, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta apresia Governu ne’ebé kontinua ho programa referidu tanba bele fó nutrisaun di’ak ba inan ho oan.

“Ohin, ita halo investimentu ida-ne’ebé sei fó benefísiu la’ós de’it ba inan ho oan sira ohin loron, maibé mós ba jerasaun timoroan sira iha futuru. Hamutuk ita harii Timor-Leste ida-ne’ebé saudavel, forte no prósperu,” PR Ramos-Horta dehan.

Aleinde ne’e, Vise Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino, hateten Programa SANUTRIO kombate ba inan oan ne’ebé má króniku tanba durante loron 1.000 bele kona iha labarik nia saúde.

“Ita ohin asuntu importante ba ita-nia rai no nasaun ne’e. Maibé, kosok-oan mak importante liu, ne’ebé hodi lori nasaun bá-oin, tanba ne’e mak ohin MSSI lansa programa ida-ne’e hodi kombate má króniku no má nutrisaun,” Assanami dehan.

Nune’e mós, Prezidente Autoridade Munisípiu Ermera, José Martinho dos Santos Soares, afirma nu’udár uma-na’in iha loron importante ida-ne’e hakarak agradese ba Governu ne’ebé hili Ermera sai pilotu ba programa referidu.

“Ohin, Ermera sente onra boot tanba sai fatin ba lansamentu ofisiál Programa Pilotu Bolsa da Mãe Kondisional ba Saúde Nutrisaun Inan no Oan BdMK SANUTRIO. Programa ida-ne’e la’os de’it programa sosiál, programa ida-ne’e mak investimentu nasionál ba vida, saúde, nutrisaun no futuru oan Timor-Leste nian,” nia dehan.

Tuir dadus tinan 2020 taxa malnutrisaun krónika ka stunting iha Ermera to’o besik 63,4%, no iha tinan 2025 tun ba 43%. Ida-ne’e hatudu progresu, maibé mós to’o hanoin katak seidauk bele deskansa. Iha tempu hanesan, taxa malnutrisaun grave ba inan isin-rua no labarik tinan lima mai kraik ne’ebé antes besik 7%, ho esforsu Governu, parseiru Austrália liuhusi PHD, autoridade lokál no komunidade, konsege tun ba 3,6% iha tinan 2024-2025.

Dadus hirak-ne’e hatudu realidade rua, dahuluk problema seidauk hotu, daruak, bainhira Governu, parseiru, autoridade lokál no povu servisu hamutuk, mudansa pozitivu bele akontese.

Tanba ne’e, BdMK-SANUTRIO iha Ermera tenke sai programa ida ne’ebé la’o ho koordenasaun di’ak, dadus klaru, transparénsia, monitorizasaun rigoroza no partisipasaun komunidade. “Ami iha Munisípiu Ermera kompromete atu apoia programa ida-ne’e ho seriedade, atu benefisiu bele to’o loos ba inan no oan sira ne’ebé presiza liu,” nia tenik.

“Ami mós sei hametin koordenasaun ho postu administrativu, suku, aldeia, unidade saúde, eskola, igreja, lideransa lokál, juventude no família sira, tanba nutrisaun di’ak la’ós responsabilidade ministériu ida de’it. Nutrisaun di’ak presiza família ne’ebé hatene komunidade ne’ebé apoia, lideransa neʼebé tau-matan, no Estadu ne’ebé sempre besik povu,” nia hatutan.

Eldina Exposto da Costa nu’udár bebé João nia inan agradese ba Governu liuliu MSSI ne’ebé identifika no bele sai benefisiáriu ba programa referidu.

“Ha’u agradese ba Governu tanba bele hili ha’u-nia oan sai benefisiáriu. Ha’u kontente loos tanba bele hetan apoiu. Hosi ne’e hamenus ha’u-nia susar no terus ne’ebé ami enfrenta iha ami-nia moris tomak,” nia akresenta.

Inisialmente implementa hanesan pilotu, programa ne’e sei kobre munisípiu sira iha Kovalima, Ermera no Rejiaun Administrativa Espésial Oekusi-Ambenu (RAEOA). Husi uma-kain 50.000 liu iha munisípiu tolu ne’e, identifika ona uma-kain vulneravel hamutuk 8.500 hodi hetan apoiu liuhusi programa ida-ne’e.

Reprezentante PAM/WFP iha Timor-Leste, Jacqueline dé Groot, orgullu no aprensia bele lansa ona programa referidu atu hadi’a inan ho oan nia saúde.

“Lansamentu SANUTRIO hatudu Timor-Leste nia kompromisu atu investe iha saúde no moris-di’ak sidadaun sira-nian. WFP orgullu tebes atu apoia Governu hodi harii sistema protesaun sosiál ne’ebé sensivel ba nutrisaun ne’ebé ajuda prevene malnutrisaun, hametin reziliénsia no fó oportunidade ba labarik hotu-hotu atu atinje sira-nia potensialidade tomak,” nia tenik.

Programa pilotu SANUTRIO finansia husi Governu Timor-Leste ho apoiu husi parseiru dezenvolvimentu sira, inklui WFP, ADB no Governu Fransa, no implementa liuhusi parseria ho parte interesada nasionál sira seluk. Governu ho nia parseiru sira sei kontinua monitoriza programa pilotu hodi hamosu evidénsia no lisaun sira-ne’ebé bele informa kona-ba espansaun iha futuru no hametin protesaun sosiál ne’ebé sensivel ba nutrisaun iha Timor-Leste.

Eventu lansamentu ida-ne’e partisipa husi parte Ministériu Saúde, Ministériu Edukasaun (MOE), Instituto Nacional de Estatística (INETL), Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB), Programa Ai-han Mundial Nasaun Unida (WFP-sigla ingleza), reprezentanteve nusi embaixada no organizasaun kooperasaun internasionál sira, parseiru dezenvolvimentu no autoridade lokál sira.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!