DILI, 11 Setembru 2025 (TATOLI)—Tribunál Primeira Instánsia Munisipál Baukau aplika medida prizaun preventiva ba arguidu ho inisiál RB relasiona ho kazu omesídiu ne’ebé halakon vítima Sebastião Belo iha Vila Nova, Postu Administrativu Baukau Vila, Munisípiu Baukau.
Desizaun referida Tribunál Baukau aplika hafoin realiza julgamentu primeiru interrogatóriu ne’ebé hala’o iha Tersa, 02 Setembru, purvolta 05:00 Otl hafoin arguiu detein iha sela Komandu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Baukau durante oras 72.
“Ha’u nu’udár ninia defensór enkoraja bele kumpri lai maibé la signifika atu kastigu ona. Sei hein arguidu seluk ne’ebé hetan mós kanek,” Defeza José de Lima informa liuhosi telefónema, Kinta ne’e.
José de Lima esplika durante julgamentu, arguidu RB konfensa envolve iha kazu referidu liuhosi asaun tuda vítima Sebastião Belo maibé la haree ho matan bainhira vítima hetan kanek to’o rezulta lakon vida.
Notísia relevante: Matebian Sebastião Belo sei haloot iha 03 Setembru iha Lakuliu-Kelikai
Durante julgamentu, parte Ministériu Públiku (MP) alega arguidu RB ho Kódigu Penál Artigu 138 kona-ba tráfiku ba órgaun umanu sira (omesídiu simples) ne’ebé ameasadu pena prizaun husi tinan ualu (8) to’o 20.
Enkuantu, prosesu julgamentu adia hodi hein suspeitu ho inisiál JP tanba hetan kanek iha-ne’ebé agora hala’o hela tratamentu iha Ospitál Rejionál Eduardo Ximenes (HoREX-sigla portugeza).
“Hein de’it kuandu nia (JP) rekuperadu ona entaun sei kontinua prosesu julgamentu, “José de Lima informa.
Kazu omesidu refereda akontese iha loron-Sábadu, 30 Agostu purvolta tuku 09:00 dadeer, ne’ebé komete husi suspeitu na’in-rua ho insiál JP no RP ne’ebé rezulta vítima Sebastião Belo lakon vida hafoin hetan kanek iha fuan iha-ne’ebé deskonfia kauza husi problema uma-laran.
Entretantu, Kódigu Penál Artigu 138 kona-ba Omesídiu Simples deskreve, 1) Sé mak hetan, muda, fó, hetan, transporta ka transfere hena, órgaun, substánsia sira ka parte sira husi ema seluk nia isin-lolon, lahó konsentimentu ka halai ba ameasa, uza forsa ka forma haka’as ho beran seluk, ba raptu, bosok, abuzu autoridade ka iha situasaun vulnerabilidade nian, ka liuhosi entrega ka hatán-simu husi selu osan ka benefísiu ka tulun atu nia hetan, tranzasaun, transporte ka armazenajen, sei kondena ho pena prizaun tinan rua (2) to’o sanulu (10).
2). Enkuantu husi pratika ba asaun sira-ne’ebé refere iha númeru anteriór rezulta konsekuénsia ruma ne’ebé hatuur nanis iha artigu 150 ka vítima mate, ema ne’e sei kondena ho pena prizaun tinan tolu (3) to’o 12 ka pena prizaun tinan lima (5) to’o 20.
3). Konsentimentu vítima nian sai irrelevante hanesan krime bainhira utiliza tiha kualker meiu sira-ne’ebé temi tiha iha artigu anteriór.
Jornalista: Natalino Belo
Editór: Xisto Freitas da Piedade





