iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Komisaun A hahú audiénsia ba projetu Lei Seguransa Sosiál-Revogasaun Pensaun Vitalísia

Komisaun A hahú audiénsia ba projetu Lei Seguransa Sosiál-Revogasaun Pensaun Vitalísia

Komisaun A hahú audiénsia ba projetu Lei Seguransa Sosiál-Revogasaun Pensaun Vitalísia. Foto/Nelson de Sousa

DILI, 23 Setembru 2025 (TATOLI)-Komisaun A trata Asuntu Konstitusionál no Justisa iha Parlamentu Nasionál hahú halo audiénsia públika ba projetu lei númeru 10/VI(3a) Rejime Jurídiku Seguransa Sosiál ba Titulár Órgaun Soberania.

No projetu  lei númeru 11/VI (3a) Revoga Pensaun Mensál Vitalísia ba Deputadu no Eis-Titulár Órgaun Soberania no Providénsia sira seluk.

Entidade sira ne’e partisipa husi Asosiasaun Antigu Deputadu no Eis-Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, hodi rona opiniaun.

Prezidente Asosiasaun Antigu Deputadu, Alexandre Corte-Real, hato’o ona pareser jurídiku ba projetu lei rua ne’e.

“Ami-nia pareser jurídiku lei rua ne’e inkondision ba atribuisaun direitu, más ami respeita desizaun saida de’it mak Parlamentu hola”, nia hateten hafoin audiénsia iha sala konferénsia PN, ohin.

Nia argumenta katak lei inkondisionál ne’e iha buat rua.  “Ida, iha artigu 24 númeru 1, 2 Konstituisaun no ida seluk iha akórdaun Tribunál Supremu Justisa ne’ebé fó sai iha  Maiu 2017, katak sidadaun ne’ebé simu pensaun vitalísia ne’e legál tuir  Konstituisaun haruka”, dehan.

Hodi husu bainhira projetu lei ne’e tama vigór mak tenke halakon artigu 42  númeru 1, 2 no  hamate tiha akórdaun ne’e.

“Ne’e para vitalísia ne’e laiha  ona, se la’e la kompletu, kontra fali artigu ne’e, tanba sidadaun ne’ebé simu vitalísia ne’e nia protejidu iha artigu 24 no númeru 1, 2, labele retroatividade, halo ba oin bele”.

“Ohin, ami dehan halo ba oin la viola buat ida, ba kotuk hanoin iha Konstituisaun ne’eba klaru”, nia fundamenta.

Hodi hatutan iha lei labele halo restrisaun ne’ebé sidadaun nia direitu iha, entaun vitalísia mai husi sidadaun sira, hodi  hetan direitu adkiridu iha artigu 24. Tanba ne’e Estadu direitu demokrátiku no buat hotu ho regra.

“Demokrátiku deputadu deside soberanu, entaun lei ne’e sira deside, ita nu’udar sidadaun simu”, salienta.

Kestiona kona-ba tratamentu ba eis-titulár órgaun soberania hanesan Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru, Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Tribunál Rekursu iha projetu lei ne’e, nia hateten ne’e iha efeitu istóriku, sosiolójiku, jurídiku, ekonómiku, maibé ne’e fila ba desizaun órgaun kolejiál Parlamentu nian.

“Ne’ebé órgaun soberania laiha ona, simu Estadu nia sasán halakon totál. Lei ita labele ko’alia tanba sira mak aprova, hotu-hotu hakru’uk ona, nia efeitu mak ne’e”, dehan.

Durante audiénsia, Komisaun la fó resposta ruma ba pareser ne’ebé hato’o tanba Komisaun sei halo ninia relatóriu no pareser.

Hafoin audiénsia eis-Prezidente Tribunál Rekursu, Deolindo dos Santos, lakohi fó komentáriu, tanba hato’o ona iha audiénsia.

Audiénsia ne’e lidera husi Prezidente Komisaun A, Patrocínio dos Reis Fernandes, no partisipa husi deputadu membru Komisaun.

Tuir ajenda, Komisaun sei halo mós audiénsia ho Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, eis-titulár órgaun soberania sira seluk.

Projetu lei rua ne’e sei diskute faze jeneralidade iha plenária Parlamentu iha 25 Setembru 2025.

Notísiarelevante: https://tatoli.tl/2025/09/22/projetu-lei-revoga-pensaun-mensal-vitalisia-ho-efeitu-retroativu/

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!