iklan

INTERNASIONÁL, POLÍTIKA

Dili Internasionál Maratona “Halai ba Palestina” atu promove pás

Dili Internasionál Maratona “Halai ba Palestina” atu promove pás

Atleta sira partisipa kompetisaun Dili Internasionál Maratona, iha estrada Palásiu Prezidensiál, Bairru Pité, sábadu (02/09/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 08 Outubru 2025 (TATOLI)–Palásiu Prezidensiál, kuarta ne’e, anunsiu ona ba públiku kona-ba objetivu loloos husi eventu Dili Internasionál Maratona ne’ebé ho tema ‘Halai ba Palestina’ ne’e reprezenta kompromisu ida atu promove pás.

Notísia Relevante : Dili Internasionál Maratona nu’udar eventu desportivu diplomasia

“Dili Internasionál Maratona nia adosaun ba tema “Halai ba Palestina” reprezenta kompromisu prinsípiu ida ba pás, solidariedade no valor universál sira-ne’ebé orienta Timor-Leste husi nia independénsia rasik. Desizaun ida-ne’e, iha patronu direitu Prezidente José Ramos-Horta nian, mosu husi komprensaun boot kona-ba luta, rezisténsia no podér transformadór solidariedade internasionál nian,” refere nota ne’ebé Tatoli asesu ohin.

Fundasaun Istóriku no Autoridade Morál

Timor-Leste hili atu hamriik hamutuk ho Palestina la’ós arbitráriu maibé iha baze boot iha Timor-Leste nia esperiénsia istóriku rasik.

“Ita-nia nasaun sofre tiha ona okupasaun tinan 24, ne’ebé ita lakon ema 200.000 liu ida terus husi ita-nia populasaun. Ita komprende ho laran tomak moras husi okupasaun, hakarak autodeterminasaun no papel importante solidariedade internasionál nian iha hetan justisa no paz,” tnota ne’e haktuir.

Prezidente Repúblika Ramos-Horta, nu’udar Laureadu Nobel ba Paz nian ne’ebé ajuda lidera luta libertasaun rasik, lori autoridade morál úniku ba pozisaun ida-ne’e.

Nia kompromisu ba dame la’ós teórika maibé forma liuhusi diplomasia dekada barak, negosiasaun no serbisu pasiénsia hodi harii ponte entre inimigu sira.

Apelu ba Pás La’ós Divizaun

Tema “Halai ba Palestina” fundamentalmente kona-ba dame, la’ós polítika. Ne’e defende, rezolusaun pás nian ba konflitu Israel-Palestina

Konsiénsia kona-ba sofrementu umanitáriu la importa nia fonte, direitu universál ba autodeterminasaun ne’ebé Timor-Leste rasik ezerse, ramata violénsia kontra sivíl hotu, Palestina no Israel.

“Ida-ne’e la’ós endorsu ba movimentu polítiku ida ka rejeisaun ba Israel nia direitu atu eziste. Maibé, ida-ne’e apelu ba komunidade internasionál atu rekoñese aspirasaun lejítimu povu Palestina nian hodi servisu ba solusaun justu ne’ebé garante seguransa no dignidade,” nota ne’e dehan.

Desportu hanesan Ponte ba Pás

Maratona ne’e korporiza Prezidente Ramos-Horta nia vizaun “uza desportu ba diplomasia no pás.” Desportu iha kapasidade úniku atu liu divizaun polítiku no une ema sira iha valór umanu ne’ebé hanesan.

“Liuhusi hili tema ida-ne’e, TL konvida korredór sira husi nasaun hotu–inklui Israel–atu partisipa iha diálogu kona-ba pás, justisa no rekonsiliasaun. Eventu ne’e nia misaun atu “harii ponte liu husi desportu” no “harii fraternidade entre ita-nia no povu sira iha mundu tomak” kontinua hanesan. Ita simu partisipante husi background hotu ne’ebé fahe ita-nia kompromisu ba pás no dignidade umana,” nota ne’e hateten.

Konsisténsia ho Lei Internasionál no Valór sira

Timor-Leste nia pozisaun tuir lei internasionál no konsensu globál boot kona-ba direitu Palestina nian.

Hanesan Prezidente Ramos-Horta dehan ona, Timor-Leste kondena violénsia kontra sivíl hotu hodi apoia povu Palestina nia aspirasaun lejítimu ba Estadu no autodeterminasaun.

“Ita-nia pozisaun konsistente ho rezolasaun Nasaun Unida nian no refleta prinsípiu justisa no direitu umanu hanesan ne’ebé komunidade internasionál aplika atu apoia Timor-Leste nia luta ba independénsia ne’e rasik,” nota haktuir.

Integrasaun ASEAN no Unidade Rejionál

Importante, maratona ne’e mós selebra Timor-Leste nia adezaun tomak iha ASEAN, hatudu kompromisu ba kooperasaun rejionál no koezisténsia pás nian.

Tema rua (2) ne’e hatudu oinsá solidariedade ho direitu Palestina nian kompatível ho harii relasaun pozitiva iha rejiaun no globálmente.

ASEAN rasik apoia kleur ona solusaun Estadu rua no autodeterminasaun Palestina nian, halo pozisaun konsistente ho norma diplomátiku rejionál.

Konvite ba Diálogu La’ós Ekskluzaun

“Ita rejeita karakterizasaun ida kona-ba maratona ida-ne’e hanesan diviziva ka ekskluziva. Maibé, ita haree ida-ne’e hanesan oportunidade ba diálogu konstrutiva kona-ba krize umanitáriu ida-ne’ebé presiona liu iha mundu. Ita konvida krítiku sira atu involve ho ita ho konfiansa kona-ba oinsá desportu bele kontribui ba paz no komprensaun,” nota imprensa ne’e dehan.

Maratona ne’e simu partisipante sira-ne’ebé bele iha perspetiva diferensa kona-ba konflitu Israel-Palestina, dezde sira respeita TL nia kompromisu ba rezolusaun pás nian no dignidade umana. Diversidade opiniaun, kombina ho kompromisu hanesan ba paz, bele hametin duke halo fraku sentimentu umanidade komun.

Konkluzaun

“Tema “Halai ba Palestina” refleta Timor-Leste nia valór solidariedade, pás no justisa—valór hanesan ne’ebé sustenta ita liu husi ita-nia tempu nakukun liu no orienta ita ba independénsia. Ita hamriik ho povu hotu ne’ebé luta ba liberdade no dignidade, hanesan komunidade internasionál hamriik ho ita,” nota ne’e dehna.

Ida-ne’e la’ós kona-ba hili parte iha konflitu ne’ebé defísil atu rezolve, maibé kona-ba afirma prinsípiu universál sira-ne’ebé liuhusi fronteira no polítika.

Timor-Leste fó solidaridade ba Palestina tanba kestaun pás, ba justisa no ba esperansa katak povu hotu bele moris ho liberdade no seguransa iha loron ida.

“Ita konvida komunidade globál atu tun ho ita iha espíritu solidariedade no konstrusaun pás ida-ne’e. Balun haree hanesan kontrovérsia sai oportunidade ba diálogu, komprensaun, no progresu ba mundu justus liu. Deklarasaun ida-ne’e refleta Timor-Leste nia kompromisu ba paz, justisa, no podér desportu nian atu harii ponte entre povu no nasaun sira,” nota ne’e hateten.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximeens

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!