iklan

NASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

Governu husu ba populasaun atu akompaña xegada PR no PM hafoin Timor-Leste nia adezaun plena bá ASEAN

Governu husu ba populasaun atu akompaña xegada PR no PM hafoin Timor-Leste nia adezaun plena bá ASEAN

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmao akompanha Primeiru Ministru Malázia, Datuk Seri Anwar Ibrahim, Prezidenti Timor-Leste, Jose Ramos-Horta entrega dokumentu adezaun Timor-Leste ba ASEAN ba Sekretáriu-Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn di KLCC, Malaysia. Imajen GPM

DILI, 28 Outubru 2025 (TATOLI) – Governu Husu ba Populasaun atu Akompaña Xegada Prezidente Repúblika, Jose Ramos-Horta no Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão nian hafoin Timor-Leste nia adezaun plena bá ASEAN.

Governu husu ba funsionáriu públiku sira hotu no traballadór sira seluk Estadu nian no ba públiku tomak, atu hamutuk iha selebrasaun nasionál ba Timor-Leste nia adezaun plena iha Asosiasaun Nasaun sira iha Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés), nune’e mós simu xegada Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru iha Dili.

Governu konvida ema hotu atu partisipa hodi hatais kamizola ASEAN (Together We Rise) ka, hanesan alternativa, kamizola mutin ida.

Prezidente nia xegada iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato marka ona ba tuku 6:30 dadeer no Primeiru-Ministru nian iha tuku 5:00 lokraik aban, loron 29 fulan-outubru tinan 2025, sira na’in-rua ho vou Aerodili. Governu konvida sidadaun sira atu espresa sira-nia laran-ksolok no satizfasaun iha momentu istóriku ida-ne’e, tantu iha aeroportu no mós tuir dalan sira, bainhira Xefe Estadu no Xefe Governu to’o mai.

Adezaun plena Timor-Leste nian ba ASEAN reprezenta marku istóriku ida no rezultadu hosi esforsu konjuntu instituisaun sira Estadu nian no povu timoroan, ne’ebé, hahú hosi restaurasaun independénsia, serbisu ho determinasaun hodi alkansa objetivu estratéjiku ida-ne’e.

“Integrasaun ida-ne’e reforsa kompromisu nasionál ba valór demokrasia, soberania no kooperasaun rejionál, hodi loke oportunidade foun sira dezenvolvimentu ekonómiku, investimentu, komérsiu, edukasaun, juventude no teknolojia,” refere nota imprensa husi Governu ne’ebé TATOLI asesa, tersa ne’e.

Konkista istórika ida-ne’e nu’udar rezultadu husi esforsu dedikadu husi Prezidente Repúblika, Governu, instituisaun sira seluk Estadu nian no povu timoroan, ne’ebé servisu ho konsisténsia hodi hatán ba rekizitus adezaun nian, hametin kapasidade interna no partisipa ho ativu iha organizasaun nia órgaun no inisiativa sira.

Sein prejuizu ba manutensaun no kualidade servisu públiku nian, Despaxu n. 02/VPM-II/X/2025 determina katak dirijente másimu sira hosi servisus Administrasaun Públika nian atu fó dispensa ba devér  asiduidade nian ba ninia funsionáriu sira, durante períodu apropriadu, iha inísiu no finál loron serbisu aban nian, atu nune’e sira hotu partisipa iha selebrasaun momentu istóriku ida-ne’e.

Governu husu ba populasaun tomak atu selebra ho orgullu no sentidu unidade etapa foun ida-ne’e iha istória nasionál, ne’ebé projeta Timor-Leste nu’udar membru plenu no ativu iha komunidade rejionál Sudeste Aziátiku nian.

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!