iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

ONU husu konversa sira kona-ba Sahara Osidentál bazeia ba planu autonomia husi Maroko

ONU husu konversa sira kona-ba Sahara Osidentál bazeia ba planu autonomia husi Maroko

Bandeira ONU nian

DILI, 01 Novembru 2025 (TATOLI) – Konsellu Seguransa Nasaun Unida (ONU) nian adota ona rezolusaun ida iha loron-sesta ne’ebé hatete katak autonomia jenuína ba Sahara Osidentál iha soberania marokina nia okos bele sai hanesan solusaun ne’ebé viável liu ba konflitu tinan 50 Rabat nian ho Frente Polisario ne’ebé hetan apoiu hosi Arjélia.

Sahara Osidentál, rai-maran ida ho medida hanesan Inglaterra, sai hanesan fatin ba disputa territoriál ne’ebé maka dura liu iha Áfrika dezde podér koloniál España sai iha tinan 1975.

Konsellu Seguransa ONU nian, iha testu ida ne’ebé hakerek hosi Estadu Unida Amérika, husu ba parte sira atu envolve iha negosiasaun sira bazeia ba planu autonomia nian ne’ebé aprezenta uluk hosi Maroko ba Organizasaun Nasaun Unida iha tinan 2007.

Maroko konsidera territóriu ne’e ninian, enkuantu Frente Polisario buka harii Estadu independente ida ho naran Repúblika Saharauí.

“Ami husu ba parte hotu-hotu atu uza semana sira tuirmai hodi mai iha meza no envolve iha diskusaun sériu sira,” Embaixadór Estadu Unida Amérika nian iha ONU Mike Waltz hatete ba konsellu hafoin votasaun.

“Ami fiar katak dame rejionál posivel iha tinan ida-ne’e, no ami sei halo esforsu tomak hodi fasilita progresu.”

Rúsia, Xina no Pakistaun abstensaun, enkuantu Arjélia la vota. Membru konsellu na’in-11 restu vota a-favór ba rezolusaun, ne’ebé mós renova ba tinan ida mandatu hosi forsa manutensaun dame ONU nian iha Sahara Osidentál, ne’ebé koñesidu hanesan MINURSO.

“Desizaun finál kona-ba futuru labele, labele, pertense ba ema seluk duké povu ne’ebé iha dominasaun koloniál nia okos,” Embaixadór ONU nian hosi Arjélia, Amar Bendjama, hatete ba konsellu hafoin votasaun.

“Testu ne’e ignora proposta sira hosi Frente Polisario.”

Proposta autonomia Maroko nian sei estabelese autoridade lejizlativu, ezekutivu no judisiál lokál ida ba Sahara Osidentál ne’ebé hili hosi nia rezidente sira, enkuantu Rabat sei mantén jurizdisaun ba defeza, asuntu estranjeiru sira no asuntu relijiozu sira.

Polisario envezde hakarak halo referendu ida ho independénsia hanesan opsaun ida. Maroko buka hela solusaun ida ne’ebé manan no “salva oin” ba parte hotu-hotu iha konflitu, hatete hosi Liurai Mohammed VI hosi Maroko hafoin votasaun hosi ONU.

Nia husu ba refujiadu saharawi sira ne’ebé maka kaer iha kampu Tindouf ne’ebé maka Polisario diriji iha sudeste Arjélia nian atu apoia autonomia.

Liurai hatete katak Maroko hahú “kapítulu foun ida iha prosesu konsolidasaun Marokinidade Sahara nian”.

Nia renova mós nia apelu ba “diálogu maun-alin” ida ho Arjélia no hatete katak Maroko komprometidu ho Uniaun Magreb. Ema rihun resin maka halibur iha dalan sira sidade Maroko nian hodi selebra votasaun, lori bandeira sira no hakilar slogan patriótiku sira.

Reprezentante hosi Frente Polisario, Sidi Omar, hatete katak rezolusaun ne’e la implika rekoñesimentu ruma hosi soberania Maroko nian iha Sahara Osidentál.

Hafoin ne’e, Frente Polisario fó-sai nota imprensa ida ne’ebé hatete katak sei la hola parte iha “prosesu dame ruma ka negosiasaun sira ne’ebé bazeia ba proposta sira ne’ebé hakarak lejitima okupasaun militár marrokinu nian”.

Rezolusaun Konsellu Seguransa nian mós husu ba Sekretáriu-Jerál ONU nian, Antonio Guterres, atu fornese iha fulan neen nia laran “revizaun estratéjiku ida kona-ba mandatu futuru MINURSO nian, hodi konsidera rezultadu hosi negosiasaun sira”.

Prezidente Estadu Unida Amérika nian, Donald Trump, reafirma apoiu ba soberania Maroko nian iha Sahara Osidentál iha fulan-Jullu, hodi hatete katak planu autonomia Maroko nian ba territóriu ne’e maka solusaun úniku.

Trump nia enviadu, Steve Witkoff, hatete ona katak EUA serbisu hela ba akordu dame ida entre Arjélia no Maroko.

Fransa halo movimentu hanesan, rekoñese soberania Rabat nian iha territóriu no fó lisensa verde ba investimentu sira iha ne’ebá.

Iha Juñu, Reinu Unidu sai hanesan membru Konsellu Seguransa datoluk ne’ebé apoia autonomia iha soberania Maroko nian. España mós apoia ona pozisaun Rabat nian, hamutuk ho númeru aumenta hosi Estadu europeu sira, ne’ebé fó sinál ba mudansa ida iha polítika esterna Estadu-membru sira UE nian kona-ba asuntu ne’e.

Fonte: Reuters

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!