iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

Akompaña debate proposta OJE 2026 tuir Rejimentu Parlamentu Nasionál

Akompaña debate proposta OJE 2026 tuir Rejimentu Parlamentu Nasionál

Primeiru-Ministru ho membru governu sira bainhira partisipa iha diskusaun no votasaun proposta lei OJE 2025 faze espesialidade, iha Plenária Parlamentu Nasionál. Imajen TATOLI/António Daciparu.

DILI, 04 Novembru 2025 (TATOLI) – Akompaña debate proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2026 hahú husi jeneralidade, espesialidade to’o finál globál bazeia ba Rejimentu Parlamentu Nasionál (RPN).

Tuir Konstituisaun RDTL artigu 145 kona-ba Orsamentu Jerál esatdu alínea 1, hateten Governu mak halo Orsamentu Jerál Estadu, no Parlamentu Nasionál mak sei fó aprovasaun.

Alínea 2 husi artigu ne’e mensiona, lei orsamentu nian tenke prevee, ho baze iha efisiénsia no efikásia, diskriminasaun reseita no despeza nian, no mós, sees husi dotasaun no fundu sekretu sira.

Alínea 3 husi artigu 145 ne’e fundamenta, ezekusaun orsamentu sei iha fiskalizasaun hosi Tribunál Superiór Administrativu Fiskál no Konta no mós hosi Parlamentu Nasionál.

Iha proposta OJE 2026 ho montante $2,214,689,195 kompostu husi saláriu no vensimentu $476,870,249, bens no servisu korrente $447,904,446, transferénsia públika $820,710,160, kapitál menór $32,556,96, kapitál dezenvolvimentu $436,647,379.

Nune’e, prosesu diskusaun no aprovasaun ba proposta OJE kada tinan ekonómiku ida mak hanesan; aprezentasaun, distribuisaun, apresiasaun husi komisaun espesializada sira, ajendamentu, diskusaun no votasaun iha jeneralidade, diskusaun no votasaun iha espesialidade no ikus liu votasaun iha finál globál.

Aprezentasaun (artigu 162)

Proposta lei sira ba Planu no Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan ekonómiku ida-idak sei aprezenta ba Parlamentu to’o loron 15 fulan outubru (Governu aprezenta ona), prevista iha RPN artigu 162.

Distribuisaun (artigu 163)

  1. Admite tiha proposta lei, Prezidente sei manda fahe kedas ba bankada parlamentár sira hotu, no mós ba Deputadu sira ne’ebé husu.
  2. Proposta de lei sira-ne’e mós sei haruka ba Komisaun Ekonomia no Finansa (agora bolu Finansa Públika) hodi elabora relatóriu no paresér fundamentada, no ba komisaun sira seluk hodi elabora paresér setoriál.

Apresiasaun husi Komisaun sira (artigu 164)

  1. Komisaun espesializada permanente sira haruka sira-nia paresér ba Komisaun de Ekonomia no Finansa, iha prazu loron 15 nia laran, sura hahú husi data admisaun proposta lei sira.
  2. Komisaun Ekonomia no Finansa elabora relatóriu no paresér fundamentadu kona-ba proposta lei sira iha prazu loron 20 nia laran, sura konforme númeru anteriór.
  3. Hodi apresia proposta lei sira, iha prazu ne’ebé prevee iha n.º 1 no 2, Komisaun sira sei konvoka reuniaun ne’ebé sira hanoin presiza, ho partisipasaun husi membru Governu sira.
  4. Hodi hala’o buat-ne’ebé hakerek iha númeru anteriór sira, membru Governu nian tenke haruka informasaun eskrita kona-ba proposta orsamentu ba área ne’ebé sira kaer ba Komisaun espesializada permanente sira.

Ajendamentu (artigu 165)

Simu tiha relatóriu no paresér husi Komisaun Ekonomia no Finansa, Prezidente Parlamentu, rona tiha Konferénsia Reprezentante Bankada Parlamentár sira-nian, ajenda proposta lei sira kona-ba Planu no Orsamentu Jerál Estadu nian ba diskusaun, tuir artigu tuir mai ne’e.

Diskusaun no votasaun iha jeneralidade iha Plenáriu (artigu 166)

  1. Debate iha Jeneralidade ba Planu no Orsamentu Jerál Estadu nian dura loron 3, no sei tuir buat ne’ebé hakerek iha artigu 105.º.
  2. Debate hahú no taka ho intervensaun husi Primeiru-Ministru.
  3. Molok atu taka debate, bankada parlamentár sira no Governu iha direitu atu halo intervensaun ida kona-ba proposta lei sira, durante tempu ne’ebé labele liu menuto 10.
  4. Durante debate, reuniaun plenária sira laiha períodu antes ordem do dia.
  5. Iha debate nia rohan, halo votasaun iha Jeneralidade ba proposta lei sira kona-ba Planu no Orsamentu Jerál Estadu nian.

Diskusaun no votasaun iha espesialidade (artigu 167)

  1. Debate iha especialidade kona-ba proposta lei Planu no Orsamentu Jerál Estadu nian labele liu loron 10, no organiza ho maneira atu bele diskute, tuituir malu, orsamentu husi ministériu ida-idak, no membru Governu ida-idak intervein iha-ne’e.
  2. Debate iha espesialidade ba proposta lei Planu no Orsamentu Jerál Estadu nian halo iha Plenáriu

Votasaun finál global (artigu 168)

Aprova tiha iha especialidade, proposta lei sira submete ba votasaun final globál.

 Redasaun finál ( artigu 169)

Redasaun finál ba dekretu sira kompete ba Komisaun Ekonomia no Finansa (Finansa Públika).

Notísia relevante : Aban, PN debate proposta OJE 2026 iha jeneralidade

TATOLI 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!