iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, DILI, HEADLINE

Timor – Leste nia adezaun ba ASEAN no OMK loke oportunidade atu investe iha setór ekonómiku

Timor – Leste nia adezaun ba ASEAN no OMK loke oportunidade atu investe iha setór ekonómiku

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o intervensaun iha ámbitu debate jeneralidade ba Proposta-Lei OJE 2026, loron dahuluk nian, iha Sala Plenária Parlamentu Nasionál, Kuarta (05/10/2025). Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 05 Novembru 2025 (TATOLI) – Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, fó-sai katak, Timor-Leste nia adezaun ba Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) no Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) loke oportunidade foun ba atu investe iha setór ekonómiku iha merkadu rejionál.

Nune’e iha oportunidade ne’e, Xefe Governu, hateten liutiha tinan 23, hatudu timoroan sira hatudu aten-barani hili dalan ba independénsia, tanba ne’e permite atu reflete uitoan kona-ba susesu balu ne’ebé Timor-Leste hetan ona nu’udar nasaun ida.

“Iha fulan ikus ne’e, Timor-Leste hakat metin iha ninia ajenda integrasaun iha panorama internasionál, hanesan ita adere formalmente ba OMK iha 2024 no, iha loron 26 outubru, ita sai membru plenu direitu husi ASEAN, entaun ne’e hanesan feitu isstóriku no transformadór ida ba nasaun,” Primeiru-Ministru informa liuhusi loron dahuluk iha debate proposta OJE 2026 iha PN, kuarta ne’e.

Nia dehan, Timor-Leste halo parte OMK no ASEAN hanesan odamatan ne’ebé nakloke ba merkadu foun ho oportunidades, atualmente ba esportasaun naun-petrolífera Timor-Leste nian ne’ebé besik de’it millaun $21 kada tinan, liuliu husi kafé no faktu ne’e hatudu hanesan dezafiu no mós oportunidade.

“Tama iha merkadu foun, iha kuadru OMK no ASEAN, ita bele multiplika númeru ne’e, hodi garante ita-nia prezensa iha rejiaun ida, no besik millaun 680 ba poténsia kliente iha ASEAN. Maibé ho oportunidade ne’e sempre mosu responsabilidade foun, ita-nia viziñu sira husi ASEAN hein hela atu Timor-Leste sai hanesan parseiru ida-ne’ebé sira bele konta hanesan parseiru ida ne’ebé bele kumpri nia promesa, ne’ebé bele administra nia rekursu ho forma ne’ebé bele konsolida instituisaun hodi mellora funsionamentu,” Xefe Governu akresenta.

Nune’e integrasaun permite timoroan sira tama iha merkadu nasionál no rejionál, entaun sei la iha vantajen ida iha integrasaun nasaun ne’e iha ASEAN, bainhira família no emprezáriu sira la partisipa iha dinámika ekonómika foun ne’ebé ASEAN possibilita ba Timor-Leste.

“Adezaun Timor-Leste iha ASEAN, hanesan ha’u dehan ona, atu ekonómia bele sai transformadór ida ba ita-nia nasaun, la’ós de’it ba espansaun asesu ba merkadu, maibé mós ba konfiansa husi investidór sira, ne’ebé reforsa ho regulamentasaun ne’ebé ami tenke aprova,” Xefe Governu hateten.

Nune’e mós susesu seluk ne’ebé Timor-Leste iha maka hetan priviléjiu husi nasaun membru sira bele simu prezensa husi Xefe Estadu no Governu to’o Sekretáriu-Jerál ONU, to’o Prezidente ITLOS ho dignitáriu sira seluk, no Sua Santidade Papa Francisco, ne’ebé proporsiona momentu istóriku ida ne’ebé labele haluha.

Notisia relevante : Xanana konsidera debate OJE 2026 atu fó sentidu responsabilidade kona-ba investimentu

Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!