DILI, 05 Dezembru 2025 (TATOLI)—Prezidente Komisaun Funsaun Públika (KFP), Agostinho Letêncio de Deus, hateten promosaun antiguidade ba funsionáriu sira-ne’e Komisaun Funsaun Públika (KFP) define bazeia ba pontu tolu (3).
“Primeiru, promosaun antiguidade mak funsionáriu ne’ebé servisu durante tinan ualu (8) ba leten. Durante teste la pasa no iha dezafiu oioin, entaun ita halo selesaun ida. Ita halo ida-ne’e la signifika outomátika maibé ita define bazeia ba sira-nia servisu. Segundu, sira tenke iha sertifikadu formasaun no terseiru ita haree ba sira-nia lista prezensa. Maibé, kuandu funsionáriu falta dala ida mak ko’a valór tolu (3) no falta barak liu mak sei ko’a barak liután,” Agostinho Letêncio dehan iha nia kna’ar fatin, Matadouru, Dili, Sesta ne’e.
Nune’e, nia hatutan, promosaun antiguidade ba tinan ne’e Komisaun Funsaun Públika konklui ona no konsege hetan funsionáriu hamutuk 3.540.
“Promosaun antiguidade ne’e ita finaliza tiha ona no tinan ne’e ita reajusta ba baze dadus. Sira-ne’ebé promovidu ne’e hosi grau G ba F, F ba E, E ba D, D ba C, C ba B, B ba A. Ida-ne’e prosesu ne’ebé prioridade Komisaun Funsaun Públika nian ba tinan ne’e,” nia esplika.
Totál vaga promosaun hamutuk 3.540, ne’ebé estabelese husi rezolusaun Governu ida-ne’e, ne’ebé 60 aloka ba kategoria tékniku superiór hamutuk-Grau A, 223 ba Tékniku Superiór Grau B, 561 ba Tékniku Profisionál Grau C, 965 ba Tékniku Profisionál-Grau D, 1.051 ba Tékniku Administrativu Grau E no 680 ba Asistente Grau F.
KFP sei submete ezbosu ba Konsellu Ministru
Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun Funsaun Públika (KFP), Agostinho Letêncio de Deus, informa katak atu define forsa traballu presiza submete ezbosu ba Konsellu Ministru (KM) antes hakat bá etapa rekrutamentu.
“Ita-boot sira akompaña karik Komisaun Funsaun Públika mai ho reforma administrasaun públika. Programa prioridade ida mak ita hahú halo rekrutamentu, maibe antes ita ba to’o rekrutamentu iha fulan ida-ne’e nia laran, ami sei submete ezbosu ida ba Konsellu Ministru atu define ona forsa traballu,” nia dehan.
Nia esplika ezbosu ne’e oinsá atu define setór ekonomia, setór administrasaun públika no munisípiu sira presiza ema nai’n hira, nune’e bele define uluk forsa traballu.
“Tanba ne’e, ita tenke define forsa traballu ba Timor ne’e hira. Husi ida-ne’e mak ita foin hakat bá etapa tuirmai, katak kada tinan ita bele rekruta ema nai’n hira, entaun rekrutamentu sira tuirmai la signifika katak ita reforma ema rihun ida, ita sei rekruta fali ema rihun ida. La’ós hanesan ne’e. Maibé, prosesu rekrutamantu ne’e atu korresponde ba ita-nia forsa traballu iha administrasaun públiku, nune’e bazeia de’it ba desizaun ne’ebé konsellu ministru sei foti katak kada tinan ita rekruta persentajen hira,” nia subliña.
Prezidente Agostinho hateten, husi ne’e foin determina katak kada tinan bele rekruta funsionáriu ho pursentu hira husi totál ne’ebé presiza.
“Aleinde ne’e mós rekrutamentu ita tenke haree ba disponibilidade orsamentu. Ita labele halo rekrutamentu funsionáriu ida mai liu tiha kapasidade orsamentu. Tanba ne’e, ita sei tetu iha fatór barak. Iha 2026 ita sei define kada tinan ita bele rekruta ema nai’n hira,” nia akresenta.
Tuir nia, bainhira ko’alia kona-ba rekrutamentu, sei ko’alia kona-ba totál ba territóriu depoiz foin bele fahe ba munisípiu A no munisípiu B.
Kona-ba funsionariu kada instituisaun ho ne’ebé ho númeru boot, Agostinho Lêtencio dehan, sira sei servisu maka’as atu halo reajustamentu ba funsionáriu públiku sira, liuliu liga ba fatin servisu.
“Ita-nia kestaun ida agora la’ós de’it númeru mak boot, maibé ita-nia kestaun ne’e mak balansu entre setór ida ho setór seluk. Ha’u foti ezemplu ita iha funsionáriu públiku permanente no ajente kuaze rihun 39. Husi númeru ne’e maiória iha Dili, liuliu iha ministériu sira kuaze 40% no munisípiu 60%, maibé 60% ne’e fahe ba kada munisípiu ita haree katak ki’ik tebes. Entaun, ita la ko’alia de’it kona-ba númeru, maibé ita ko’alia mós kona-ba balansu,” Prezidente KFP esklarese.
Nia dehan KFP sei la redús númeru funsionáriu, maibé agora ko’alia ona kona-ba proporsionalidade servisu, iha fatin ida-ne’ebé mak nesesita ema ho númeru barak no fatin ne’ebé mak la podia ba ema barak.
“Ita mós simu orietasaun husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ho ekipa ne’ebé kompostu husi Ministériu Finansa ne’ebé lideradu husi Komisáriu Alfándega no mós KFP lideradu husi Komisáriu Portefóliu, tanba ne’e ekipa agora servisu maka’as atu halo analiza kle’an oinsá ita atu hatuur di’ak prosesu sira iha rekursu umanu,” nia esplika.
Tanba ne’e, nia hatutan, iha 2026, ekipa referida sei halo rasionalizasaun ba orsamentu, oinsá ministru sira bele jere orsamentu ba funsionáriu no oinsá atu jere sira-nia forsa traballu.
“Husi rasionalizasaun orsamentu ne’ebe ita atu dehan saida, ita atu dehan katak bá-oin ministru sira ita la ko’alia ona kona-ba kuantidade funsionáriu, maibé ita ko’alia kona-ba orsamentu ne’ebé mak natoon atu halo kontratasaun ba funsionáriu sira, no ministériu sira bele jere sira-nia forsa traballu,” nia konklui.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




