DILI, 20 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru, sesta ne’e, iha sala Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansa, Dili, aprova projetu Rezolusaun Governu nian neʼebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé aprova Polítika no Planu Asaun ba Promosaun Ekonomia Tasi ida-neʼebé Reziliente no Sustentável iha Timor-Leste.
“Aprovasaun ba Rezolusaun ida-ne’e, Governu estabelese vizaun polítika no estratéjia asaun Governu Konstitusionál da-sia (IX) ba setór ida-ne’e ba tinan 10 oin mai, ho koordenasaun direta husi Primeiru-Ministru, ho apoiu husi Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima no mós Unidade Ekonomia Azul, hodi garante koordenasaun entre ministériu no parseiru relevante sira,” refere nota ne’ebé Tatoli asesu, ohin.
Polítika ne’e organiza bazeia ba eixu sira-ne’ebé promove investigasaun no literasia kona-ba tasi, protesaun ba biodiversidade tasi nian, utilizasaun sustentável ba rekursu inklui peska, akuikultura, turizmu no enerjia renovável sira, nune’e mós reforsu ba transporte marítimu no dezenvolvimentu portuáriu.
Prevee mós fortalesimentu husi governasaun tasi nian, integrasaun husi medida hodi adapta ba mudansa klimátika no kriasaun mekanizmu finansiamentu, monitorizasaun no avaliasaun nian.
Ho desizaun ida-ne’e, Ezekutivu konsolida ninia kompromisu ba tasi nu’udar pilár ida husi dezenvolvimentu nasionál, ho objetivu atu promove kriasaun empregu, hadi’a kondisaun moris husi populasaun tasi-ibun sira no proteje ekosistema sira, iha kuadru kreximentu ida-ne’ebé sustentável no inkluzivu.
Aleinde ne’e, Konsellu Ministru aprova mós rejolusaun Rezolusaun Governu, neʼebé aprezenta mós hosi Primeiru-Ministru kona-ba Konta Satélite Tasi nian.
Objetivu husi Rezolusaun Governu ida-ne’e mak atu implementa Pilár 15 husi Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azul, hodi kria baze ba implementasaun Konta Satélite Tasi nian, nu’udar instrumentu estatístiku neʼebé dezeña atu sukat ho rigór kontribuisaun husi ekonomia tasi nian ba ekonomia nasionál.
Konta Satélite Tasi nian sei permite rekolla, organizasaun no análize dadus kona-ba despeza públika no iha etapa tuir mai, kona-ba atividade ekonómika públika no privada neʼebé relasiona ho setór tasi nian, hodi integra informasaun ne’e iha Konta Nasionál sira.
Ba ida-ne’e, Diresaun-Jerál Planeamentu Orsamentál no Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste, IP, servisu hamutuk ho Gabinete Fronteira Terrestre no Marítima, sei define metodolojia, indikadór ekonómiku relevante sira no mós mekanizmu rekolla no prosesamentu dadus ne’ebé nesesáriu.
Prevee mós katak, iha prazu fulan neen nia laran hafoin rezolusaun tama iha vigór, sei aprezenta relatóriu ida ba Ministra Finansa no Primeiru-Ministru kona-ba pontu situasaun obra nian no roteiru ida ba estabelesimentu Konta Satélite Tasi nian, no mós konsolidasaun markadór orsamentál ba Ekonomia Tasi iha Orsamentu Jerál Estadu nian hahú hosi tinan 2027 ba oin.
Ekonomia azúl
Ekonomia Azúl (Blue Economy) mak uzu sustentável husi rekursu oseániku sira ba kreximentu ekonómiku, melloramentu moris no empregu, hodi proteje saúde ekossistema tasi nian. Timor-Leste aprova ona Orientasaun Estratéjika (2025–2030) nu’udar prioridade nasionál atu dezenvolve peska, turizmu no investigasaun siéntífika.
Pontu Importante Ekonomia Azúl iha Timor-Leste mak hanesan:
Prioridade Nasionál: Governu prioritiza oseanu nu’udar rekursu potensiál ba dezenvolvimentu nasionál.
Dezenvolvimentu Sustentável: Foku ba foti benefísiu ekonómiku lahó estraga meiu ambiente mariñu.
Polítika no Sosializasaun: Governu hala’o konsultasaun públika no sosializasaun ba xefe suku sira no akadémiku sira kona-ba polítika foun ne’e.
Kooperasaun Internasionál: Timor-Leste no Portugál koopera hamutuk, inklui investigasaun siéntífika (ezemplu: ho IPMA).
Objetivu prinsipál mak promove inisiativa sira-ne’ebé sustentável, nune’e bele hasa’e dezenvolvimentu ekonómiku liuhusi tasi, enkuantu proteje fali ninia biodiversidade.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





