DILI, 03 Jullu 2026 (TATOLI)-Primeiru-Ministru no Ministru Finansa Repúblika Singapura, Lawrence Wong, hala’o enkontru ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hodi hametin lasu amizade liuhusi kooperasaun bilaterál entre nasaun rua ne’e rasik no hakarak Timor-Leste susesu iha ASEAN.
Nia hateten, Timor-Leste ne’ebé forte halo ASEAN sai forte liután entaun nia hakarak Timor-Leste susesu. Singapura sei serbisu maka’as ho Timor-Leste iha organizasaun no instituisaun multilaterál oioin atu haforsa sistema bazeia ba regra no kontinua defende dame no estabilidade iha mundu.
“Ami fiar katak Timor-Leste iha futuru ne’ebé naroman. Nasaun ida-ne’e joven, nakonu ho enérjia no promesa,” Primeiru-Ministru no Ministru Finansa Repúblika Singapura, Lawrence Wong, hateten iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, ohin.
Xefe Governu Singapura, Lawrence Wong, hateten ninia vizita iha Timor-Leste marka kapítulu foun ida ba kooperasaun bilaterál no akontese iha tempu hanesan ho Timor-Leste nia asensaun nu’udar membru plenu ASEAN nian.
“Ha’u-nia diskusaun ho Prezidente Ramos-Horta foin lalais ne’e, ha’u reafirma Singapura nia kompromisu atu ajuda Timor-Leste dezenvolve kapasidade umanu ne’ebé presiza. Ami hakarak Timor-Leste buras no susesu hanesan membru ba família ASEAN, no ami hein ninia kontribuisaun pozitivu ba ASEAN,” PM Singapura afirma.
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hateten ohin selebra kapítulu foun ida iha relasaun bilateral entre nasaun rua ne’ebé forte liu tanba ho vizita husi Primeiru-Ministru no Ministru Finansa Repúblika Singapura nian iha Timor-Leste.
“Vizita ofisiál dahuluk ho ita-boot nia delegasaun simboliza amizade neʼebé metin nafatin entre ita-nia nasaun rua. Ita-nia diskusaun sira-ne’e konstrutivu tebes no haree ba oin hodi foku atu haforsa liután ligasaun entre ita-nia nasaun rua. Entaun, ida-ne’e ami rekoñese,” Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hateten iha Palásiu Prezidensiál Bairu Pite, ohin.
Tamba ne’e, Xefe Estadu dehan Timor-Leste rekoñese no agradese kle’an tebes ba kontribuisaun ne’ebé Singapura fó ona ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu liuhusi programa kooperasaun Singapura nian sai nu’udar koluna ba iTimor-Leste nia dezenvolvimentu kapitál umanu.
“Liu ema timoroan na’in 1.100 mak partisipa ona formasaun lideransa iha Singapura hahú husi tinan 2002, no haforsa tan ho pakote daruak iha 2022 no pakote datoluk ne’ebé lansa iha Jullu 2025, ne’ebé sei hala’o to’o 2028,” nia informa.
Programa ne’e atu apoia Timor-Leste nia integrasaun ba ASEAN, iha programa joven no grupu dahuluk iha ofisiál hamutuk na’in-25 ne’ebé kompostu husi ministériu oioin iha Timor-Leste, ne’ebé daudaun ne’e partisipa formasaun online no prezensiál iha Singapura.
Singapura sai fatin referénsia médika ba sidadaun TL
Aleinde ne’e, Laureadu Prémiu Nobel da Páz ne’e konsidera katak Singapura kontinua sai fatin ba referénsia médika ba sidadaun Timor-Leste sira. Kooperasaun ida-ne’e inklui mós akordu referénsia médika ho Ospitál Parkway, ne’ebé renova tinan-tinan hahú husi 2019.
“Singapura mós mak investidór boot liu ba Timor-Leste, ho projetu importante oioin inklui akordu servisu aéreu ne’ebé atualiza iha 2023. Investimentu boot sira hanesan Heineken no projetu A Smart Holdings nian iha Timor-Leste Mariña Square,” PR Ramos-Horta relata.
Aleinde solidariedade umanitária mós nota ho apoiu Cruz Vermella Singapura nian hafoin inundasaun iha fulan-Abríl 2021, parseiru ne’ebé metin ne’e reflete kompromisu hamutuk ba estabilidade rejionál, prosperidade no apoiu ba malu iha tempu krize.
Enkuantu molok atu partisipa iha enkontru bilaterál, Primeiru-Ministru no Ministru Finansa Singapura, Lawrence Wong Jo Nia delegasaun simu ofisialmente husi guarda onra militár
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




