DILI, 27 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Diretór Jerál Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu iha Ministériu Saúde, Simplicio Amaral, informa inundasaun ne’ebé akontese iha 22-24 Fevereiru ne’e, Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu evakua komunidade ne’ebé mak afetadu hamutuk 100-resin.
Inundasaun ne’ebé akontese iha 23 Fevereiru ne’e, Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu apoiu APC hodi halo intervensaun hodi evakua vítima inundasaun hamutuk 99 inklui inan isin-rua ida (1), idozu ida (1) no mós bebé na’in-tolu (3).
“Bebé na’in-tolu ho inan isin-rua di’ak maibé idozu ne’e isin-manas maka’as entaun ita evekua ba Vera Cruz. Hein oras rua liu hanesan ne’e sira mai fali de’it, entaun vítima 100-resin ho kondisaun di’ak hotu,” Simplicio Amaral ba jornalista sira iha Aeroportu, ohin.
Tanba ne’e, Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu sempre preparadu entermu rekursu umanu nomós ekipamentu médiku sira-ne’e inklui transporte no lojistika.
Antes ne’e, Prezidente Autoridade Protesaun Sivil, Jesuino Carvalho, hateten ho udan boot iha 22 Fevereiru 2026, ne’ebé akontese kuaze oras tolu no haat nia laran ne’e afeta tebe-tebes ba komunidade iha Dili, liuliu iha parte Kaikoli, Postu Vera-Cruz ho Hera, Postu Administrativu Cristo Rei.
“Situasaun hodi kalan afeta tebes ba komunidade iha hela iha Kaikoli hamutuk Xefe de Família hamutuk 26, no ema ne’ebé mak afetadu mak hamutuk 110 mak ami evakua mai iha edifisu APC Kaikoli Labarik ki’ikoan kuaze 36 inklui bebé ida foin semana rua, ami evakua mai deskansa iha ne’e tanba kondisaun uma ne’e nakonu ho bee,” Presidente Autoridade Protesaun Sivil Jesuino Carvalho hateten ba Jornalista sira iha Salaun Konferénsia APC, Kaikoli, Segunda(23/02).
Nia dehan, iha mós vítima ne’ebé mak Autoridade Protesaun Sivil evakua ne’e barak liu iha Postu Administrativu Vera-Cruz Munisípiu Dili, hodi komunidade sira toba hotu iha ne’e
“Ami konsege ba to’o Hera, impaktu ida tanba moru kompañia Heniken ninian halo, mota ne’ebé satan hela ho moru ne’e, ne’e sulin tama sai tiha ba komunidade nia uma iha kalan boot. Sira rasik rezolve sira-nia kondisaun, sira bele sees, maibé karik bele husu mós ba parte kompentente sira atu bele haree. Maibé hodi kalan sira toba hotu iha ne’e komu ohin dadeer rai-ne’e maran ona sira bele fila-fali ba sira nia fatin,” nia dehan.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Rditór : Cancio Ximenes




