DILI, 09 Marsu 2026 (TATOLI)—Polísia Nasionál Timor Lorosa’e (PNTL) komemora Loron Internasionál Feto ba da-115, ho tema “Hamutuk ita bele hametin igualdade jéneru, koletivamente ita hotu bele fó no simu”, iha salaun Maubai 03 Marsu, Komoro, Segunda ne’e.
Eventu ne’e sei sai hanesan okaziaun importante ida atu selebra feto sira-nia realizasaun, promove igualdade jéneru no reafirma kompromisu hamutuk ba inkluzividade no respeitu ba malu iha sosiedade no instituisaun sira.
Komandante Komandu Pesoál Formasaun Superintendente, Xefe Polísia Arquimino Ramos, hateten, ohin halibur malu iha ne’e atu komemora loron feto internasionál tanba papél PNTL nian iha instituisaun PNTL no fortalese konfiansa komunidade ba polísia feminina sira.
“Papél feminina iha instituisaun PNTL ne’e hotu-hotu halo kna’ar hanesan, mantein orden públika, garante lei sira, garante seguransa, prevensaun konflitu no krime sira iha komunidade. Entaun, polísia feto mós hola parte iha Ofisiál Polísia Suku (OPS), balun iha komandu polísia munisípiu no balun iha komandante eskuadra sira mantein orden públiku,” Komandante dehan ba jornalista sira.
“Polísia feto sira mós partisipa iha formasaun hanesan ho polísia mane sira, laiha diskriminasaun. Polísia feto sira baibain halo kapturasaun ba ema ne’ebé viola orden públika no operasaun espesiál sira no kursu administrasaun, operasionál no investigasaun. Entaun, haree hosi ne’e, igualidade iha polísia no militár ne’e oinsá mak atu kompete karreira no halo papél polísia tantu feto ka mane halo servisu hanesan. Direitu ba prosesu disipilinar no diretu promosaun no mós direitu atu hetan kondekorasaun no louvór sira,” nia esplika.

Iha fatin hanesan, Responsavel Officer ba Timor-Leste Police Development Program (TLPDP), Darren Skinned, dehan TLPDP sente orgullu halo parseria ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi selebra Loron Internasionál Feto iha polísia.
Tanba ne’e, Darren dehan mak PNTL presiza mellora no promove liután servisu feto iha área seguransa nian iha PNTL.
“Tanbasá mak ita foka no mellora liután prestasaun no inkluzaun feto sira-nia iha aplikasaun. Tanba iha peskiza hatudu katak sira-ne’ebé iha aplikasaun lei ne’e sira uza forsa ne’ebé mínima. Feto sira reforsa liután persepsaun no fiar liután hosi komunidade nian. Ne’ebé, inkluzaun feto nian iha servisu fatin liliu feto no labarik feto sei hasa’e signifikamente ita-nia bem-estar empregadu nian,” nia dehan.
Tuir nia katak kona-ba feto halo servisu iha komunidade, tuir estatístika hatudu katak iha 5% de’it feto envolve iha Governu lokál, feto 20% mak iha Governu, feto 35% iha Parlamentu Nasionál. Ida-ne’e hatudu katak líder no Governu sira-ne’ebé mak iha nasaun sira-ne’e haree mak importánsia hosi envolvimentu feto.
“Ita haree fila-fali ba reprezentante feto nian iha PNTL, ita haree nia istória seidauk di’ak tebes tanba iha-ne’ebá iha de’it 15% feto iha PNTL. Tuir ami-nia observasaun katak feto servisu kapa’as tebes maibé haree katak sira iha postu superiór ita haree feto nia partisipasaun seidauk másimu. Ida-ne’e importante mai ita tanba polísia tenke reflete forsa ba komunidade mak ita serbí ba. Entaun, presiza envolve feto iha área no nivel iha setór hotu-hotu,” Darren tenik.
Nia hatutan feto nia lideransa ajuda bele dezafia liután norma jéneru nian tanba ema lakohi sai feto ne’ebé ladún kompentente.
“Ita hakarak feto impratante no sai ezemplár ida, liliu feto ne’ebé mak fardadu tanba ita labele sai buat ida-ne’ebé ita rasik labele haree. Tanba feto PNTL hala’o ona sira-nia papél importante hodi atende ba violénsia bazea ba jéneru. Sira mós servisu iha unidade espesializada sira, inklui envolve komunidade hodi responde ba nesesidade feto no labarik feto nian,” nia dehan.
Liuhosi servisu direta ho komunidade, nia hateten, bele responde direta ba preokupasaun relasiona ho seguransa feto no labarik feto nian ne’ebé la proporsionál, tanba dala barak liu feto no labarik feto mak sai vítima krime sira.
Ho ida-ne’e, Darren salienta, TLPDP komprometidu atu tulun PNTL hodi implementa ninia estratéjia jéneru no kumpre ninia obrigasaun sira nu’udár seguransa ba Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU kona-ba Feto Pás no Seguransa (UNSCR1325).
Aleinde ne’e, Diretór Jerál Sekretaria Estadu Igualdade, Armando da Costa, informa planu boot iha PNTL nian mak planu polítika no igualdade polítika jéneru nian.
“Nasionalmente ita iha dokumentu kona-ba planu asaun nasionál ba feto iha pás no seguransa ne’ebé lidera hosi Ministériu Interiór ba ninia implementasaun. Entaun, dokumentu rua ne’e importante relasiona ho servisu seguransa nian,” nia subliña.
“Ida-ne’e importante tanba tuir Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) katak to’o tinan 2030 Timor-Leste sei sai sosiedade ne’ebé justa ba jéneru ne’ebé fó valór proteje no promove dignidade umana no direitu feto sira-nian,” nia akresenta.
Nune’e mós, Reprezentante Komisaun B Parlamentu Nasionál ba Asuntu Seguransa no Defeza, Maria Rosa da Câmara “Bisoi” hateten, ko’alia kona-ba feto nia funsaun iha pasadu no ba futuru, iha pasadu realmente feto laiha direitu hanesan ba asesu inan-aman nia riku-soin ne’ebé maka iha, mane sira mak iha direitu atu hetan inan-aman nia bens ne’e.
Bisoi haktuir, iha portugés nia tempu feto sira barak mak hetan analfabetu no oan mane mak iha futuru pertense sasán iha uma, no oan feto depoiz hola mane sei depende ba mane nia bens, tanba ida-ne’e mak feto barak mak hetan analfabetu.
“Tanba ne’e, presiza asegura feto sira-nia direitu iha prezente no futuru,” Bisoi dehan.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




