DILI, 10 Marsu 2026 (TATOLI)—Diretór Ezekutivu Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) Nuno Vital, informa bebé feto ne’ebé mak moris iha Hospital Nasionál Guido Valadares ho kondisaun Hidrosefalus ne’e, médiku sira konsidera kazu emerjénsia no kuarta (11 Marsu) aban sei halo CT-Scan (Computerized Tomography Scan) ba bebé nia ulun.
“Bebé ho kondisaun hidrosefalus ne’e ami haree husi parte kliniku nian sei rona informasaun husi médiku sra liuhusi teste sira-ne’ebé mak iha, tanba normalmente kazu sira hanesan ne’e presiza halo elaborasaun di’ak antes foti desizaun. Entaun, agora daudaun ami haree hela bebé nia kondisaun no haree mós sinál vitál sira, depois planu, aban, halo CT- Scan hodi haree didi’ak tipu hidrosefalus ne’ebé bebé sofre hela iha nia ulun,” Nuno Vital dehan ba jornalista sira, iha nia kna’ar fatin HNGV, Bidau, ohin.
Nia hateten, bebé ne’ebé ho kondisaun hidroeifalus ne’e médiku sira konsidera kazu emerjénsia no aban sei halo CT-Scan ba bebé nia uluna no importante kondisaun bebé tenke estavel no arte kliniku asegura siinál vitál sira depois bele halo CT-Scan.
“Durante ne’e HNGV rejista ona kondisaun bebé hidrosefalus hamutuk na’in-lima (5) ne’ebé mak iha. Agora teknikamente ami halo de’it prosedimentu no halo klasifikasaun ba likidu ka bee ne’ebé mak iha ulun, hanesan tipu ida halo intervensaun iha HNGV ka presiza halo intervensaun iha rai-li’ur, ida ne’e ita tenke haree,” nia informa.
Kazu sira hanesan ne’e, nia dehan, presiza rápidu no asegura bebé sira no pasiente ne’ebé mak iha HNGV tanba ne’e HNGV konsidera kazu ne’e emerjénsia.
“Banhira atu halo transferénsia ba rai liur, presiza bebé nia kondisaun jerál estavel nune’e halo transfeéensia karik asegura bebé nia sinál vitál,” nia hateten.
Iha fatn hanesan, Mediku Jeral iha Pediatria, Fernando João Gomes, hateten bebé moris iha loron 19 fulan-Fevereiru ne’e moris ho cesariana, entaun to’o agora semana rua ona bebé nia kondisaun hidrosefalus, familia laiha atu akompaña maibé médiku sira nafatin fó tratamentu no agora nia kondisaun klinikal di’ak, maibé nia ulun ne’e mak aumenta boot.
“Ita-boot sira hatene, moras ida hidorsefalus baibain akontese iha inan sira gravida, hanesan inan sira hetan primeiru kaptasaun sempre ba fasilidade saúde atu kontrola, maibé maiória depende ba inan sira ba sentru saúde sira halo Ante Natal Care (ANC) atu hatene. Depois mak segmentu tuir mai ne’e bele kontrola de’it. Karik iha fasilidade bele uza hodi halo USG hodi bele identifika labarik ne’e kondisaun oinsá atu ita bele hatene,” Fernando João Gomes dehan.
Nia haktuir, bebé nia kondisaun hanesan moris mai inisiu ho ulun boot maibé tratamentu kontinua la’o maibé ulun ne’e kontinua boot, tanba ne’e presiza halo intervensaun husi neurosirurjiaun sira mak bele deside atu halo prosedimentu ba bebé sira-ne’ebé mak sofre hidrosefilus.
Tanba moras hidrosefalus ne’e, likidu ka bee iha ulun maske bee ne’e aumenta to’o ulun mós kontinua boot, entaun evakua lalais bebé sira-ne’e hodi bele rezolve.
“Maibé iha HNGV ita seidauk iha neurosirurjiaun, tanba ne’e presiza mós halo intervensaun sedu,” nia haktuir.
Nia hateten, kazu sira hanesan ne’e kipa juntamédiku sira sei diskute karik bebé nia kondisaun oinsá atu halo tratamentu iha ne’e ka transferénsia ba rai-li’ur ne’e depende ekipa sira sei foti desizaun.
Mediku ne’e husu ba inan sira karik forma familia tenke konsulta iha fasilidade saúde sira hodi ajuda ita-boot sira atu prevene moras sira hotu, nune’e bebé moris mai ho kondisaun ne’ebé mak di’ak.
Saida mak Hidrosefalus?
Hidrosefalus nu’udar kondisaun ida baianhira mosu likidu ka bee barak iha bebé nia kakutak laran. Iha kondisaun normal, iha likidu ka bee ne’ebé nalihun iha espasu ventrikel iha kakutak laran.
Maibé ba moras hydrocephalus, total likidu ka bee kakutak nian ne’e liu kondisaun normal, nune’e hamosu ka hanehan sel-sel kakutak nian no gangguan saraf.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes




