iklan

EKONOMIA, DILI

Projetu Montana Aileu transforma lixu ba valór ekonómiku ho kreatividade

Projetu Montana Aileu transforma lixu ba valór ekonómiku ho kreatividade

DILI, 15 Marsu 2026 (TATOLI) – Organizasaun Naun-governamentál Projetu Montana Aileu, halo promosaun ba sira-nia kreatividade husi roupa aat, kalen aat, hudi-kulit no seluktan hodi produs fali ba produtu artezanatu, kulinária no agrikultura.

 Tuir membru Projetu Montana, Marciana da Silva de Jesus, sira hanesan ONG ida husi Aileu harii iha tinan-2012 ne’ebé hetan akreditadu mós husi SEFOPE. Ema hirak ne’ebé envolve-an iha organizasaun ne’e mesak joven, nune’e atividade ida-ne’e sira halo ho objetivu atu minimiza lixu iha rai-laran no oinsá promove sira-nia kreatividade ba buat ne’ebé bele fó benefísiu ba ema.

“Promosaun produtu ne’e ba turista no mós timoroan sira katak ami uza materiál hirak ne’ebé ema la uza hodi halo fali buat ida-ne’ebé benefísia ba ema atu uza. Hanesan ita-boot sira haree ami uza roupa aat no saku aat hodi halo vazu ai-funan, hudi tasak no nia kulit ami produs ba paun no bolu,” membru Projetu Montana ne’e relata ba Agência TATOLI, iha Faról, ohin.

Marciana da Silva dehan produtu hirak ne’e kada departamentu sira na’in rasik produs, hanesan iha arte nian sira pinta, iha artezanatu halo asesoris sira, kulinária halo paun no bolu husi hudi tasak no hudi kulit no parte agrikultura nian kuda ai-funan, ai-fuan sira, enkuantu produtu hirak ne’e fa’an hahú husi presu $1 ba leten.

“Produtu ne’e uza ami-nia fundu rasik ne’ebé durante ne’e sira fa’an ami-nia produtu ba konsumidór sira, no produtu ne’ebé ami produs depende kuantidade barak entaun ninia prosesu bele to’o fulan, karik kuantidade uitoan entaun to’o semana bele konklui ona,” nia esplika.

Nune’e, joven Aileu-oan ne’e dehan, atividade promosaun ne’e hanesan faze dahuluk hodi fó koñesimentu ba sira-nia produtu, la signfika sira atu kontinua halo promosaun iha ne’ebé maibé to’o lorokraik sira sei fila fali ba Aileu, tanba joventude sira ne’e hela hotu iha Aileu.

“Aleinde ne’e ami mós iha formasaun ba labarik sira atu espresa sira-nia kreatividade rasik. Ami la obriga sira atu halo tuir ami maibé ami husi sira livremente hodi kria idaidak nia kreatividade, tanba kreatividade ne’e mai husi idaidak nian no ami mós fó treinamentu ba inan sira (dona da casa) oferese materiál ba sira produs rasik hafoin lori mai ami sosa fali,” nia informa.

Labele halimar de’it telemovel

Tuir observasaun jornalista nian iha terrenu, produtu hirak ne’ebé sira fa’an atrai ema ne’ebé halo movimentu ba mai iha jardín Faról no produtu balun mak konsumidór sira sosa hanesan paun, bolu, ai-fuan no asesoris balun.

Tanba ne’e, hanesan joven nia apela ba joven sira seluk atu hahú ona kria idaidak nia kreatividade ne’ebé bele fó benefísiu ba ema hotu, la’ós halimar de’it telemovel, entaun halo telemovel sai mídia inspirativu la’ós fó baruk ba ita.

Entretantu organizasaun naun-governamentál Projetu Montana harii iha tinan-2012 iha munisípiu Aileu, no daudaun ne’e ninia rekursu umanu hamutuk 50, kompostu husi feto no mane.

Jornalista: Alexandra da Costa

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!