iklan

INKLUZAUN SOSIÁL

Ta’uk, moe no estigma: Razaun sobrevivente barak la kontinua sira-nia estudu

Ta’uk, moe no estigma: Razaun sobrevivente barak la kontinua sira-nia estudu

DILI, 11 Maiu 2026 (TATOLI)—Hafoin dukur naruk kalan nian, kada dadeer, Maria de Jesus hahú nia loron ho limpeza iha uma-mahon ida iha Dili. La’ós ema barak mak hatene katak feto joven ne’ebé haree hakmatek ne’e loloos lori hela moras ida-ne’ebé nia kaer ona durante tinan-hitu ikus ne’e. Moras ne’ebé la’ós de’it husi trauma, maibé mós hasai nia tempu juventude, edukasaun, sentidu seguru no maioria husi nia mehi sira.

Maria de Jesus hela iha Uma-mahon ida iha Kapitál Dili. Imajen TATOLI/ Cidalia Fátima

Iha uma-mahon ne’e, Maria (la’ós naran loos) rai hela nia livru eskola tuan sira. Livru sira ne’ebé uluk nia husik bainhira nia moris muda, drastikamente, iha tinan-2018.

Iha tempu ne’ebá Maria foin iha tinan-16 no sei tuur iha banku Ensinu Báziku Siklu Datoluk, Nia hela iha área ida iha parte loromonu Timor-Leste hamutuk ho nia família. Hanesan labarik-feto barak seluk ho idade hanesan, Maria hakarak de’it atu eskola, halimar ho kolega sira no hanoin kona-ba futuru simples ida, iha nia otas labarik nian, ho nia inosénsia no mehi rasik, ne’ebé seidauk kontaminadu ho mundu nia aat.

Maibé buat hotu muda bainhira nia sai vítima husi violasaun seksuál ne’ebé halo hosi membru família besik ida rasik, ne’ebé loloos bele sai hanesan ai-riin boot atu proteje husi anin no udan moris nian ba nia. Fulan balun depois, Maria isin-rua – rezultadu ne’ebé nia seidauk bele no prontu iha nia idade, satán rezultadu husi elementu família ida. Nia haktuir, husi tempu ne’ebá nia moris nakonu ho ta’uk no presaun.

“Durante hasoru problema ne’e sente triste ituan tanba problema ne’e boot tebes atu esplika,” Maria dehan ba TATOLI.

Buat ne’ebé halo Maria nia fuan ‘tortura’ no sente moras liu la’ós de’it violénsia ne’ebé nia hasoru – fíziku ka liafuan, maibé mós oinsá ema balun hahú haree nia. Nune’e mós, oinsá konsiderasaun, tratamentu no julgamentu ba nia. Entre sentimentu lakon dignidade nian no efeitu psikolójiku sira – direta no indireta, ba nia aan.

“Momentu problema ne’e, sira hanesan si’ak. Sira (Família) dehan Nia isin-rua ne’e, sira fó presaun lori ba taa ho labarik ne’e hakoi hamutuk,” nia haktuir.

Intimidasaun psikolójika, halo Maria hanoin fila fali oinsá nia hahú sente moe atu sai husi uma. Nia sente katak ema nia matan hotu haree ba nia nakonu ho julgamentu no desprezu. Bainhira nia kolega sira kontinua eskola no goza vida joven, Maria para eskola no moris iha nakukun ta’uk nia laran, iha prizaun invizivel ida-nia laran husi hahalok ne’ebé nia rasik la espera, la hili, no nunka mehi atu akontese iha nia moris.

“Fila ba (Uma) sente ladun di’ak tanba iha problema entaun ita labele la’o arbiru. Sente triste tanba durante ne’e ba eskola hamutuk ho kolega sira maibé to’o ikus para tiha iha klaran,” nia dehan tan.

Ikusmai Maria husik nia uma no hela iha uma-mahon ida iha Dili. Iha fatin ne’ebá nia koko harii fila fali nia moris uitoan ba uitoan, hanesan ema ne’ebe koko halibur vidru-rahun sira husi rai. Maibé, harii fila fali moris depois trauma hanesan ne’e la’ós buat fasil ida, tan presiza tempu, pasiénsia no apoiu barak.

Bainhira trauma halo eskola hanesan dook tebes

Iha Timor-Leste, edukasaun dala barak sai nu’udar esperansa únika hodi hakotu korrente pobreza no harii futuru ne’ebé dignu, liuliu ba labarik-feto sira. Maibé, ba sobrevivente violénsia seksuál, fila fali ba eskola la’ós de’it kestaun administrativa ka formalidade atu tuur iha klase-laran ka hatais farda foun. Ida-ne’e mak luta fuan nian ne’ebé obriga sira atu hasoru fali trauma ne’ebé kle’an, moe ne’ebé hanehan fuan, no ta’uk ba julgamentu ka desprezu husi sosiedade ne’ebé dala barak seidauk iha sensibilidade, kompriensaun, no empatia ba sira-nia kanek ka moras.

Maria dehan durante nia hela iha uma-mahon, nia dala barak sente triste no laran-kanek bainhira haree labarik sira seluk ba eskola enkuantu nia de’it hela iha uma-mahon nia laran.

“Hanoin barak tanba ema seluk ba eskola ita ho problema halo ita la ba eskola,” nia dehan.

Ba sobrevivente barak, sentidu moe sai parede boot, aas, no metin ida-ne’ebé taka sira-nia dalan atu aprende no mehi fila fali.

Ba sobrevivente barak iha Timor Leste, moe la’ós de’it sentimentu. Moe sai parede boot ida-ne’ebé hamriik-metin entre trauma pasadu nian ne’ebé nakukun no naroman futuru nian ne’ebé sira hakarak alkansa. Moe sai hanesan barreira invizível ida-ne’ebé maka impede sira atu fila fali ba eskola no foti fali kontrolu ba sira-nia moris rasik, no atu dehan ba mundu katak sira iha direitu ba futuru ida di’ak liu.

Xefe Ekipa Programa Nabilan The Asia Foundation, Xylia Ingham, dehan violénsia bazeia ba jéneru no violénsia seksuál kontra feto no labarik-feto sei akontese barak iha Timor-Leste.

Tuir nia, maioria kazu envolve autor ne’ebé vítima koñese rasik, inklui membru família besik. Maibé vítima barak hili atu hakmatek tanba ta’uk lori moe ba família. Liután ida-ne’e, ta’uk katak dignidade família sai noda permanente ida– folin-laek ida, iha komunidade nia oin.

“Vítima barak hasoru trauma naruk; ta’uk, moe, lakon konfiansa ba an rasik, para eskola no izolamentu sosiál tanba estigma hosi komunidade,” nia dehan.

Nia esplika tan katak sobrevivente sira ne’ebé hela iha uma-mahon sente seguru liu fizikamente, maibé nafatin hasoru presaun mentál tanba tenke haketak husi família, hasoru prosesu legál naruk no kontinua hanoin fila fali esperiénsia traumátika sira.

Uma-mahon sai fatin atu hahú moris foun

Ba Maria, uma-mahon sai fatin dahuluk ne’ebé fó oportunidade ba nia atu fila fali fiar ba nia an rasik: hafoun nia esperansa, homan hikas nia futuru nabilan, ne’ebé mout iha trauma pasadu, husi nia istória nakukun. Uma-mahon ne’e ajuda nia brani ati fila fali ba eskola hafoin tinan rua para eskola husi klase sia Ensinu Báziku to’o ikusmai ramata Ensinu Sekundária, ho susesu.

“Agradese ba uma-mahon tanba bele fo kontinua fali eskola hahu husi SMP (ensinu pré-sekundária) to’o tamat (gradua) SMA (sekundária),” nia haktuir ho esperansa.

Agora Maria servisu no koko rai osan uitoan ba uitoan, husi nia kbiit no kosar-been ‘moruk’ rasik ho dignu atu aban-bainrua bele kontinua estudu iha universidade – eskola ho nível aas, hodi bele kaer toman mós roman futuru nabilan nian hanesan ema seluk, maske lori tempu no prosesu.

“Hakarak kontinua eskola para bele ajuda família no selu oan nia eskola,” nia dehan, hodi kompromete ba nia mehi no esperansa rasik.

Nia oan, ne’ebé moris husi akontesimentu triste ne’e, agora iha tinan-hitu no tuur iha klase primeiru ensinu báziku.

Maski nia moris pesoál no finanseiru seidauk estavel, Maria iha mehi simples ida maibé iha ninia signifikadu: sai parteira. “Ha’u hakarak ajuda inan sira bainhira partus.”

Diretora Ezekutiva Fundação Forum Comunicação Juventude (F-FCJ), Domingas Perreira, dehan vítima barak ne’ebé mai iha uma-mahon iha vontade boot atu aprende, no balun seidauk iha nia moris tomak seidauk tuur iha banku aprendizajen.

“Dalabarak liuhusi ita-nia counseling (akonsellamentu) ita-nia aprosimasaun ho sira, bainhira sira to’o iha ne’e (Uma-mahon) ita deskobre iha sira-nia ko’alia sira hakarak eskola na balun dehan sira nunka eskola/tama eskola, entaun ekipa esforsu lori sira ba eskola,” nia dehan.

Hahú kedas husi 2021, uma-mahon F-FCJ hala’o programa pakote eskola ba vítima violénsia seksuál ho apoiu hosi esposa Ex-Prezidente Repúblika, Cidália Lopes Mouzinho Guterres, Asia Foundation no organizasaun internasional hanesan Plan International.

To’o tinan-2026, sobrevivente hamutuk na’in-75 ona hetan ajuda atu asesu fila fali edukasaun formál liuhusi programa ne’e. Balun konsege kontinua to’o universidade.

Maibé, Domingas subliña, luta ida-ne’e la fasil. Nia rekoñese katak apoiu finanseiru hosi governu ba edukasaun sobrevivente sira sei limitadu tebes.

“Tanba dalam ruma ONG internasional nia servisu (apoiu) bele hotu, entaun ita nafatin tau proposta ne’e ba MSSI (Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun), para sira bele. Ami tau (husu) Bolsa Eskola ka Pakote Eskola maibé sira dehan ida-ne’e sira labele halo, entaun sira la propoin osan ba ida-ne’e, sira só tau osan ba sira-nia han no hemu, buat sira ne’e,” nia dehan.

Prosesu legal ne’ebé la’o neineik halo vítima lakon futuru

Durante tinan hitu ikus ne’e, Maria sei hein justisa ne’ebé to’o agora seidauk mai. Enkuantu nia hein ho kanek iha fuan, autór nafatin livre iha li’ur, hanesan la iha buat ida akontese.

“Durante ne’e (Tinan hitu) Ha’u ba julgamentu dala rua de’it, ikusmai sira dehan hein rona rezultadu no to’o agora de’it. la konsege rezolve, husi Família la rezolve tanba ne’e tenke lori ba tribunál mak bele rezolve, maibé to’o hotu suspeitu la tama ,” nia dehan.

Diretora Ezekutiva Judicial System Monitoring Programme (JSMP), Ana Paula Marçal, konfirma katak kazu violénsia seksuál kontra feto no labarik-feto iha Timor-Leste sei aas tebes.

Iha monitorizasaun JSMP durante tinan-2025 ba tribunál haat iha Timor-Leste, iha kazu hamutuk 747 ne’ebé mak monitoriza ona, inklui kazu violénsia seksuál hamutuk 58. Maioria vítima sira maka labarik-feto.

Ana Paula dehan problema boot ida maka prosesu legál ne’ebé kle’ur loos “Ami halo monitorizasun, ami analiza no haree fila fali kazu bele akontese iha tinan-ida maibé atu julga iha tribunal kazu akontese liu tinan-tolu ka haat. Imajina ba kazu violasaun seksuál, abuzu seksuál ba minor ba labarik, se tinan-tolu ka haat mak foin julga ne’e nia kualidade kuaze ne’e oinsa?.”

Tuir nia, prosesu ne’ebé naruk ne’e halo sobrevivente sira loke fila fali moras tuan ne’ebé loloos sira koko hela atu kura.

JSMP mós observa katak sobrevivente barak lakon konfiansa ba sistema justisa tanba menus sensibilidade ba kondisaun psikolojia vítima sira.

“Maibé depois tinan barak nia laran ita loke fila fali, dala ruma sira (Vítima) koko atu taka ona, maibé ita loke fila fali. Tanba ho tinan ne’ebé naruk, la presiza vítima de’it, ida-ne’e mós mak halo komunidade, ita rasik lakon konfiansa ba setór justísa se’e ida-ne’e halo kle’ur los,” nia dehan.

Diretora organizasaun sosiedade sívil ne’e mós destaka ho preokupasaun katak sei iha sobrevivente balun ne’ebé ikusmai para eskola tanba trauma, muda hela-fatin, no la iha kapasidade atu selu propina eskola foun.

“Ha’u fiar uma-mahon ka rede sira ajuda ona maibé dalaruma tenke selu fali osan rejistu, farda, ne’e tenke selu, dalaruma uma-mahon osan laiha tenke husu ba família, se inan aman osan laiha tuir los MSSI ka Governu tenke haree ida-ne’e, tenke aloka ba ida-ne’e, ita lakohi ita-nia oan sira tanba de’it hanesan ne’e tenke para eskola,” nia akresenta.

Diretora Ezekutiva Judicial System Monitoring Programme (JSMP), Ana Paula Marçal. Imajen TATOLI/ Cidalia Fátima

Kazu barak relata ona, Maibé barak liután hili atu la hatete sai

Dadus husi Diresaun Nasional Poliítika Igualdade Jéneru iha Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI) hatudu katak husi 2023 to’o Marsu 2026, Vulnerable Person Unit (VPU) hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) rejista ona kazu asaltu seksuál hamutuk 770, inklui kazu 24 iha trimestre dahuluk tinan-2026.

Maibé, organizasaun sosiedade sívil sira fiar katak númeru loloos bele boot liután. Vítima barak la relata tanba ta’uk, moe, ka la hetan apoiu husi família.

“Ema balun violasuan seksuál ne’e akontese ba nia dezde nia minoridade to’o nia adultu, tinan-10, 15 ne’e la fasil ba nia atu derrepente nia dehan autór ba ona entaun Ha’u di’ak ona laiha ona dalaruma nia simu hela buat ida-ne’e desde nia ki’ik mai to’o nia boot mak foin kesar, ita tenke haree mós ba iha gravidade kazu ne’e,” Ana Paula konsidera.

Aleinde ne’e, Team Leader Programa Nabilan hosi The Asia Foundation, Xylia Ingham, reforsa tan katak violénsia bazeia ba jéneru (VBJ) sei komún loos iha Timor-Leste no maioria kazu envolve autor ne’ebé vítima koñese rasik, inklui membru família rasik.

Nia dehan sobrevivente barak hasoru trauma naruk, ta’uk, moe, lakon konfiansa ba aan rasik, para eskola no izolamentu sosiál tanba estigma husi komunidade.

“Vítima barak sente seguru liu fizikamente iha Uma-mahon, maibé nafatin hasoru presaun mentál tanba tenke haketak husi família no hasoru prosesu legál ne’ebé naruk loos,” nia dehan.

Tuir Xylia, dezafiu boot ida maka estigma sosiál no presaun hosi família ne’ebé halo vítima sira hili atu hakmatek.

“Labarik-feto barak tau’k lori moe ba família tanba ne’e sira la relata,” nia dehan.

Governu nia prezensa konsidera sei menus

Membru Komisaun F Parlamentu Nasionál, Nurima Alkatiri, dehan ho klaru katak Estadu tenke garante vítima sira bele kontinua edukasaun maski hela iha prosesu legál nia laran.

Nia mós enkoraja estabelesimentu ensinu sira atu iha sensibilidade ba vítima sira no kria ambiente seguru laiha estigma ka bullying.

“Mezmu alin feto sira iha uma-mahon la signifika sira labele eskola enkuantu sira hein prosesu, importante mós atu Estadu, governu bele haree oinsa bele garante katak labarik feto sira mezmu durante tempu hein prosesu juridiku ne’e la’o atu sira bele nafatin kontinua sira-nia estudu,” nia dehan.

Membru órgaun lejislativa ne’e mós avalia ho krítiku  katak governu seidauk iha rekursu no sensibilidade sufisiente atu trata kazu vítima violénsia seksuál sira.

“Ha’u hanoin governu nia rekursu mós menus hela atu fo asisténsia ba kazu hotu maibé esforsu mos seidauk to’o iha ne’ebá, Ha’u hanoin ita seidauk iha sensibilidade nesesariu para ida atu bele fokus ba ida-ne’e,” Nurima dehan.

Membru Komisaun F Parlamentu Nasionál, Nurima Alkatiri. Imajen TATOLI/ Cidalia Fátima

Enkuantu ne’e, Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Céu Brites, defende katak governu kontinua servisu hamutuk ho uma-mahon, eskola no organizasaun sosiedade sívil sira atu ajuda reintegrasaun sobrevivente sira ba komunidade.

“Ida-ne’e kestaun koordena ho di’ak, dalabarak ida la koalia ho ida-ne’e, vítima mós mai balun ladun iha informasaun ita mak tenke ajuda, em termus de apoiu ba hetan dokumentu MSSI servisu hamutuk ho Ministériu Justisa no Autoridade Lokál tanba sira mak koñese liu-liu komunidade sira,” nia dehan.

Governu Timor-Leste rasik kada tinan halo alokasaun orsamentu ba Instituisaun Solidaridade Sosiál (ISS) iha Timor-Laran tomak inklui uma-mahon sira hodi apoia sira-nia atividade asisténsia sira.

Iha sorin seluk, Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta, reafirma katak protesaun ba feto no labarik sira tenke sai prioridade prinsipál Estadu nian.

“Buat ne’ebé prioridade, prioridade númeru um (1) kuandu ita rona no hetan vítima sira ne’e fó protesaun ba sira, buka meius hotu para sira bele rekopera, bele estuda ba oin. Prioridade númeru um iha Timor mak oinsa ita protesaun makaas liu ba kosok-oan sira, labarik sira, protesaun barak di’ak liu ba feto para hamate violénsia domestika, abuzu sira ne’e,” Ramos-Horta dehan.

“Eskola maka esperansa”

Maski nia moris sei nakonu ho nakukun no inserteza, Maria nafatin hili ho konxiente atu hamriik-metin hodi hateke ba oin ho esperansa. Nia fiar metin katak edukasaun nu’udar ahi-oan ne’ebé sei leno dalan atu muda ninia destinu no hakerek nia istória foun. Maski iha trauma ne’ebé sei belit hela no fuan ne’ebé seidauk kura totalmente, Maria nafatin rai korajen no hakuak esperansa nu’udar kbiit hodi hasoru aban-bainrua nian ho fiar.

“Karik sira hasoru problema hanesan ne’e sira koko hamriik nafatin atu nune’e bele sai hanesan feto ne’ebé mak forte. Tenke buka dalan lori ba hato’o keixa iha Polisia hodi bele lori to’o Tribunal atu bele rezolve tuir lei ne’ebé mak iha,” nia dehan.

Ba Maria, eskola la’ós de’it fatin hodi tuur iha sala-aula laran. Eskola maka abrigu ba ninia mehi no oportunidade daruak ne’ebé mundu oferese. Iha ne’ebá, nia aprende atu haloot hodi hakuak fali ninia dignidade, no hafoun fali fiar katak ninia istória no moris la’ós ramata ona iha trajédia ne’ebé akontese maibé nakfila sai inísiu foun – kapítulu foun ida ho nia versaun no valór rasik.

 

Jornalista: Cidalia Fátima

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!