BOBONARU, 22 Maiu 2026 (TATOLI)-Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál, liuhusi Autoridade Nasionál Minerál (ANM), atribui lisensa prospesaun ba empreza estatál Murak Rai Timór (MRT, E.P) hodi hahú halo peskiza ba minerál metáliku no elementu terras raras iha munisípiu Bobonaru no Kovalima.
Prezidente ANM, Rafael Araújo, dehan lisensa prospesaun no peskiza ne’e nu’udar kontinuasaun husi lisensa rekoñesimentu ne’ebé atribui iha Maiu 2024 hafoin MRT konklui estudu prelimináriu tinan ida-resin.
Lisensa prospesaun no peskiza ne’e atribui ba bloku tolu iha Maliana, Ai-Asa-Bobonaru no Lepo-Zumalai atu empreza estatál ne’e bele kontinua halo estudu detalladu molok tama ba faze perfurasaun.
Prezidente ANM subliña katak progresu ne’e nu’udar pasu ida husi esforsu, kompromisiu no polítika Governu nian ba diversifikasaun ekonómika rai-laran.
“Ita depende ba mina durante ne’e mak mákina Estadu ne’e la’o, entaun agora hakarak atu haree mós rekursu sira seluk hanesan minerál ne’ebé ita fiar katak bele dezenvolve mós ekonomia rai-laran”, nia hateten iha intervensaun ba atividade ne’ebé realiza iha salaun parókia Bobonaru.
Dirijente ne’e husu ba parte hotu, liuliu lideransa komunitáriu sira atu kolabora ho ekipa téknika MRT hodi fó susesu ba peskiza referida, nune’e ba futuru bele hadi’ak ekonomia rai-laran.
“Serbisu hamutuk atu kontinua mehi inan-aman sira-nia ba ukun-an ne’e. Ita espera setór ida-ne’e bele dezenvolve di’ak, infraestrurura bázika mós sei la’o lalais, tanba presiza hotu”, nia realsa.
Prezidente MRT, José Manuel Gonçalves, dehan ekipa hahú ohin halo serbisu tékniku hanesan halo mapeamentu jeolóziku, jofíziku no jeokímiku atu halo dezisaun no buka alvu ba fatin kandidatu ne’e atu halo perfurasaun.

Nia dehan durasaun lisensa ne’e ba tinan haat, maibé bainhira parte hotu kolabora mak tinan ne’e bele halo ona perfurasaun.
“Preparasaun ne’ebé agora ami iha ho dadus ne’ebé foti ona iha faze rekoñesimentu estudu. Ha’u bele dehan katak lalais liu ita bele fura iha Setembru ba oin, depende ba ita-nia situasaun, kondisaun klima no udan. Tarde liu bele iha Janeiru 2027. Ho serbisu lubuk ida ne’ebé ita sei halo faze prospesaun no peskiza sei to’o fin ida atu halo desizaun viavel ka la’e atu hakat ba oin halo produsaun”, nia dehan.
Hodi esklarese katak elementu terras raras ne’e iha grupu boot ida ne’ebé kompostu husi minerál entre 17 no prova ona katak Bobonaru no Kovalima iha indikasaun elementu terras grupu rua todan no kmaan ho nia distribuisaun sufisiente.
“Grupu rua ne’e importante tebes ba utilizasaun teknolojia iha mundu ohin nian ba médiku, teknolojia aviaun no seluk tan, ne’e presiza metáliku sira ne’ebé mai husi elementu terras raras. Bainhira ita tranforma fonte enerjia ba enerjia naun-renovavel sira ne’e kontribui minerál husi ida-ne’e maka’as tebes”, katak.
Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaru ba Asuntu Planeamentu, Semedo Laco Costa, relata katak autoridade prontu kolabora ba prosesu ne’e hodi fó biban ba empreza estatál ne’e halo esplorasaun.
“Ita-nia rai haleu ho foho sira, maibé falun rikusoin barak tebes ne’ebé ita hahú prosesu ida pertambangan nian ne’e. Aleinde ita la depende ba de’it mina, más ita mós iha rikusoin seluk ne’ebé aban-bainrua sei bele fó garantia ba ekonomia Timór ne’ebé sustentavel no reziliente”, salienta.
Iha sorin seluk, Sekretáriu Autoridade Munisípiu Kovalima ba Asuntu Administrasaun no Finansa, Alberto de Araújo, agradese ba Governu tanba halo ona esforsu ne’e no konsidera estudu ne’e importante, tanba Kovalima iha poténsia ba rekursu minerál metálika.
“Fatin oan ida aas Bobonaru ne’e bele hasuli nia rikusoin husi mota tun bá nalihun iha rai fehan ka tetuk iha Kovalima, hamosu riku ida ne’ebé la nahas. Ami iha mina, foin lalais halo estudu viabilidade ba manganés iha Beiseuk”, nia relata.
Prospesaun no peskiza ne’e sei halo iha área kilómetru 150, ne’ebé kobre postu administrativu Maliana, hahú husi Ritabou, Raifun, Odomau, Holsa, Tapo-Memo, no Saburai.
Husi parte postu administrativu Bobonaru, Ai-Asa, Oe-leu, Leber, Mali-lait, Sibuni, Atuaben, Lourba, Lour, Kota-Boot, Soilesu no seluk tan, no postu administrativu Lolotoe iha suku Gildapil. Iha munisípiu Covalima mak iha Lepo no Mape, postu administrativu Zumalai.
Aleinde ne’e, MRT mós halo hela peskiza ba bloku ida iha Likisá ba minerál-industriál ida ne’ebé uza ba materiál konstrusaun sira, inklui osan-mean no osan-mutin iha Manatutu ho totál bloku haat ba totál área kilómetru kuadradu 200.
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora





