iklan

OEKUSI

Laran-triste nakfilak ba esperansa: Inan-faluk Juliana simu “uma di’ak” ho matan-been

Laran-triste nakfilak ba esperansa: Inan-faluk Juliana simu “uma di’ak” ho matan-been

Inan-faluk Juliana Cono Abi iha suku Lifau sub-rejiaun Pante Makasar, RAEOA, ho matan-been simu uma dignu ida ho nia medida 4x6 kompleta kedas ho nesesidade bázika inklui materiál ‘non-food item’ husi ekipa Fundasaun Ran Amigu Karidade Timor-Leste (FURAK-TL) Sábadu ne’e. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

OEKUSI, 15 Jullu 2026 (TATOLI) – Anin ne’ebé huu tali-tahan dodook no loron-matan ne’ebé leno borus didin bebak ku’ak iha suku Lifau, sub-rejiaun Pante Makasar, ohin la mai tan lori ta’uk no laran-susar.

Inan-faluk Juliana Cono Abi iha suku Lifau sub-rejiaun Pante Makasar, RAEOA, ho matan-been simu uma dignu ida ho nia medida 4×6 kompleta kedas ho nesesidade bázika inklui materiál ‘non-food item’ husi ekipa Fundasaun Ran Amigu Karidade Timor-Leste (FURAK-TL) Sábadu ne’e. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

Ohin loron, sira mosu nu’udar sasin ba transformasaun ida -ne’ebé kle’an. Sábadu ne’e, Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) asiste momentu solene ida-ne’ebé nakonu ho matan-been —la’ós tanba triste, maibé tanba laran-haksolok ne’ebé nakonu, kmanek, no labele deskreve ho liafuan.

Inan-faluk Juliana Cono Abi iha suku Lifau sub-rejiaun Pante Makasar, RAEOA, ho matan-been simu uma dignu ida ho nia medida 4×6 kompleta kedas ho nesesidade bázika inklui materiál ‘non-food item’ husi ekipa Fundasaun Ran Amigu Karidade Timor-Leste (FURAK-TL) Sábadu ne’e. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

Juliana Cono Abi, inan-faluk ho idade 50-resin, la konsege tahan ninia emosaun ne’ebé nakali no nabeen iha ninia fuan kle’an. Ho liman ne’ebé nakdedar tanba sente emosionadu forte no matan-been ne’ebé suli kmaan hodi habokon nia hasan, nia hakoak nia destinu foun: xave ba uma dignu ida ho medida 4×6 metru, ne’ebé harii ho domin no fuan kmanek husi ekipa Fundasaun Ran Amigu Karidade Timor-Leste (FURAK-TL). Uma foun ne’e harii la’ós de’it hodi hakoak nia isin, maibé kompleta kedas ho nesesidade bázika hotu, inklui food items to’o sasán dapur nian, ne’ebé lori kbiit no roman foun ba ninia moris tomak.

Tinan barak iha mahon uma tali nakloke

Inan-faluk Juliana Cono Abi iha suku Lifau sub-rejiaun Pante Makasar, RAEOA, ho matan-been simu uma dignu ida ho nia medida 4×6 kompleta kedas ho nesesidade bázika inklui materiál ‘non-food item’ husi ekipa Fundasaun Ran Amigu Karidade Timor-Leste (FURAK-TL) Sábadu ne’e. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

Istória moris Juliana nian nu’udar drama naruk ida kona-ba reziliénsia, aten-brani, no korajen inan nian. Hafoin ninia la’en domin fila hikas ba Aman Maromak nia kadunan Santo, nia tenke foti kbiit mesak, hamriik nu’udar xefe família hodi luta hasoru mundu iha silénsiu, mesak, no nakukun laran. Loron-loron, nia liki kosar, matan-been, ho liman-badaen soru Tais hodi fa’an iha merkadu, buka osan hodi sosa foos no sustenta nia oan na’in-haat ne’ebé eskola iha EBC Tula-Ika. Sira moris subar iha uma-tali simples, hasoru anin boot no udan-been ne’ebé huu ho “liberdade” moruk borus ba sira-nia toba-fatin, halo sira-nia kalan sira nakonu ho ta’uk no malirin.

Bainhira simu xave uma foun nian, ho haraik-an ne’ebé kle’an tebes, Juliana hakruuk ho tanis hodi hato’o ninia gratidaun ba ekipa FURAK-TL.

“Obrigadu barak, ha’u-nia laran triste tebes tanba ema seluk ida, husi rai-boot mai halo ha’u-nia uma. Ha’u laiha forsa no laiha buat ida atu fó imi, maibé ajudu ida-ne’e, ha’u sei reza ba Aman Maromak atu tulun ita.”

Inan-faluk Juliana Cono Abi iha suku Lifau sub-rejiaun Pante Makasar, RAEOA, ho matan-been simu uma dignu ida ho nia medida 4×6 kompleta kedas ho nesesidade bázika inklui materiál ‘non-food item’ husi ekipa Fundasaun Ran Amigu Karidade Timor-Leste (FURAK-TL) Sábadu ne’e. Imajen TATOLI/Abílio Elo Nini

Nia mós haktuir ho jenuíne tebes, fakar sai hotu naha todan, moris mesak, no nonook ne’ebé nia hasoru ho aten-metin durante tempu-naruk ne’e.

“Ida-ne’e mak ha’u serbisu buka osan, tanba durante ne’e ha’u terus ho oan sira hela iha uma ne’e, família sira ladun tau matan no haree ha’u, tanba idak-idak ho nia família ona, entaun ha’u tenke serbisu tanba hela de’it ho oan sira mesak, semak fó han ita no sosa labarik sira-nia nesesidade, ha’u-nia oan na’in-haat feto ida no mane tolu eskola iha EBC Tula-Ika.”

Solidariedade ne’ebé “fura” fuan no book konsiénsia

Kondisaun moris Juliana nian ne’ebé fura fuan no dudu ema nia laran-triste ne’e, ikusmai la lakon de’it iha anin leten. Ninia halerik no orasaun nakloke iha subar laran lori ekipa ofisiál FURAK-TL mai to’o duni iha terrenu—haree ho matan no rona ho tilun hodi transforma laran-susar no dezesperu ne’e sai fali laran-ksolok, kbiit foun, no esperansa ne’ebé nabilan.

Prezidente FURAK-TL, Januário Soares, esplika ho fuan katak apoia ne’e la’ós de’it lori materiál fíziku, maibé mai husi vizaun umanitária no domin ida-ne’ebé hakarak foti hikas dignidade ema nian.

“Objetivu husi apoia ne’e tanba ita haree katak família ne’e vulneravél tebes, tinan barak nia moris ho kondisaun terus tanba laiha hela fatin atu hela ho nia ona sira. Uma-ne’ebé ohin simu, hanesan mahon ida atu satan netik nia husi anin, udan no loron manas, hodi sente katak, nia moris ho kondisaun dignu hanesan família sira-seluk.”

Ponte domin hosi mídia sosiál to’o terrenu

Januário mós hateten katak operasaun umanitária ne’e la’o liuhusi fuan voluntáriu nian ne’ebé boot, laran-luak, inklui uza teknolojia foun hodi rona lian husi fatin do’ok ne’ebé naruk. Liuhusi serbisu hamutuk ho Oekusi-oan ne’ebé laran-di’ak, Titia Nizia, domin ne’e hetan ninia dalan hodi hamosu “milagre” ida-ne’e.

“Prosesu identifikasaun ba família nulneravél sira iha terrenu, liuhusi mekanizmu oioin, balun asesu liuhusi mídia sosiál, no balun komunika direita ho Oekusi-oan ida, Titia Nizia, ho voluntáriamente identifika família vulneravél sira, ami presiza foto no vídio-badak ida, depois ekipa avalia liuhusi asesmentu direita, maka iha desizaun finál ida katak, tenke hetan duni apoia ne’e.”

Sasin domin rohan-laek

Ho uma foun ne’ebé metin no seguru ne’e, Juliana ho nia oan sira labele ta’uk tan katak udan-been sei suli fali ba sira-nia ulun, ka anin-kalan nian sei dudu naksobu sira-nia laran-metin no mehi aban nian. Sira simu uma ne’ebé la’ós de’it kakuluk metin hosi besi, maibé nakonu ho ai-han bázika (food items hanesan foos, supermie, no hahán seluk) no sasán koziña nian (non-food hanesan bikan, kanuru, kadeira foun, meza, ho kulsaun kmanek hodi toba) ne’ebé sei hametin no fó kbiit foun ba sira-nia loron aban.

Istória furak no nakonu ho domin husi Lifau ne’e reforsa fali katak, maske moris ne’e nakonu ho terus no susar, solidariedade no domin iha Timor-Leste sei dudu nafatin lalehan hodi fakar ninia bensaun ba ema ki’ik sira. To’o ohin loron, ho fuan ne’ebé solidáriu, FURAK-TL harii ona uma dignu hamutuk 32 ba família vulneravel sira iha territóriu, hodi hatudu ba mundu katak naroman esperansa nian nunka mate maibé lakan nafatin bainhira iha fuan sira ne’ebé prontu atu tulun.

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!