BOBONARU, 18 Juñu 2026 (TATOLI)-Korrente bee-mota sobu parte husi muru protesaun iha fronteira Mozon, aldeia Tunubibi, suku Tapo-Memo, postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaru, hafoin udan-boot ne’ebé tau loron hirak ikus ne’e.
Komunidade Tunubibi, Fernando Raul, preokupa no duvida ho kualidade obra ne’e, tanba konstrusaun muru ne’e seidauk to’o tinan lima maibé hetan ona danus dalabarak
“Ita fakar osan boot ba kompañia sira halo atividade konstrusaun, maibé ninia kualidade laiha. Ha’u lahatene tanba saida mak bele akontese hanesan ne’e. Tuir ami hatene bainhira obra ida atu la’o tenke iha estudu ida, site visited, halo avaliasaun bá terrenu, más realidade seluk fali. Foin halo tinan ida-ne’e, udan mai sobu fali, ha’u hanoin presiza halo avaliasaun ba ministériu relevante”, nia hato’o ohin.
Antigu Xefe Aldeia Tunubibi ne’e rekomenda ba ministériu relevante atu, antes halo reabilitasaun ba muru referidu, presiza halo avaliasaun téknika detalla kona-ba kondisaun rai no fluxu bee-mota atu garante kualidade obra no nia durabilidade iha tempu naruk.
“Ami povu ezije tenke halo konstrusaun ida permanente, ezemplu mak amostra daudaun Indonézia nia sorin ne’e halo tinan hira ona, ema nia ne’e metin, mota-boot tun mós nafatin de’it”, nia sujere.
Atu salva rai produtivu iha área ne’e, Fernando Raul mós rekomenda ba Governu atu konsidera konstrusaun muru protesaun hahú husi Mota Malibaka to’o Nunura.
“Tinan-tinan ita-nia rai produtivu ne’e mota lori hela de’it. Timór ne’e luan hira fali se rai produtivu ne’e mak mota lori hela de’it, saida mak akontese ba ita-nia agrikultór sira”, nia ketiona.
Komunidade José Lopes dehan katak muru protesaun ne’e estraga ona kuaze metru 15 tanba presaun bee ne’ebé maka’as, no nia husu Governu atu tau-atensaun urjente ba problema ne’e.
“Agora dalan hela de’it sorin. Bronjong sira monu hotu ona no balun komesa fera tan. Bee halai fali mai ita-nia, la kle’ur tan mota komesa loke mai tan de’it. Ida-ne’e presiza hadi’ak fali hodi salva rai sira tun ba ne’e, se la’e udan mai mota bele loke to’o Postu UPF tuan nia ne’e”, nia realsa.
Ba kestaun ne’e, ekipa téknika Ministériu Obra Públika munisípiu Bobonaru halo ona levantamentu dadus ba muru protesaun iha fronteira Mozon, hodi tau planu orsamentu ba tinan hirak tuirmai.
Kordenadór Infraestrutura MOP Bobonaru, Fernando de Fáima, dehan obra ne’e la’ós foun, maibé konstrui iha tinan sanulu ba kotuk ho distánsia metru 85.
“Ita-nia planu iha, tinan-tinan ita sempre halo. Obra ne’e projetu anteriór, komu fulan hirak liubá udan-boot, mota mós boot, entaun nia monu. Ne’ebé dadus mós ita foti tiha ona, agora sei prosesu hela iha nasionál”, nia informa ba Tatoli.
Aleinde projetu muru protesaun ne’ebé konstrui iha 2024-2025 no implementa husi kompañia Malilika Unipessoal Lda., daudaun trabaladór sira hadi’ak ona gabiaun ne’ebé danus tanba korrente bee-mota forte.
Fernando dehan Governu mós planeia atu implementa tan muru protesaun ho naruk metru 800 iha área referida hodi proteje rai inklui, natar no ai-horis sira husi risku inundasaun no erozaun.
“Ami halo gabiaun nafatin, maibé depende ba avaliasaun téknika. Konstrusaun saida de’it iha nia limite. Gabiaun ne’ebé agora estraga ne’e mós kle’ur ona. Bainhira bee-mota boot liu hanesan ida-ne’e mai, difísil atu prevee. Karik estrutura monu lalais de’it, mak foin ita bele dúvida nia kualidade, maibé kona-ba forsa natureza nian, ita labele hatene ka kontrola tomak”, Fernando realsa.
Projetu muru protesaun ne’e implementa husi Ministériu Obra Públika (MOP), hahú iha fulan-Jullu 2024 no remata iha Jullu 2025. Obra ne’e ezekuta husi empreza Malilika Unipessoal Lda., ho valór kontratu hamutuk $1.450.061.93.
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora




