DILI, 07 Jullu 2026 (TATOLI)–Sekretaria Estadu Ingualdade (SEI) hamutuk ho liña ministeriál sira no Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL-sigla portugeza), Tersa ne’e, kontinua diskute implementasaun Deklarasaun Maubisse Faze III ba períodu 2023-2030.
Deklarasaun Maubisse sai nu’udár polítika estratéjika ida-ne’ebé Governu lansa atu garante katak empoderamentu sósiu-ekonómiku feto rurál sai prioridade nasionál. Deklarasaun ida-ne’e afirma katak igualdade jéneru, redusaun pobreza no dezenvolvimentu sustentavel mak área sira-ne’ebé interligada no tenke avansa hamutuk. Nune’e, fó-atensaun espesífika ba feto rurál sira nu’udár grupu ne’ebé enfrenta vulnerabilidade barak liu, hodi garante katak progresu igualdade jéneru la’ós de’it sente iha área urbana, maibé mós to’o ba komunidade rurál.
“Ita hotu hatene katak feto rurál sira dezempeña papél fundamentál iha produsaun agríkola, seguransa alimentár no sustenta moris família sira-nian. Maibé, realidade mós hatudu katak sira sei enfrenta limitasaun oioin, hanesan asesu limitadu ba merkadu, kapitál, treinamentu tékniku no oportunidade ekonómika sira seluk. Situasaun hirak-ne’e kontribui ba dezigualdade rendimentu no limita kapasidade feto sira atu partisipa planeamentu iha dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian,” Sekretária Estadu Ingualdade, Elvina Sousa Carvalho, dehan ba jornalista sira, iha Otél Timor.
Nune’e, nia tenik, SEI hamutuk ho liña ministeriál kontinua komprometida atu promove partisipasaun ativa feto rurál sira iha vida ekonómika no hasa’e asesu ba rekursu no oportunidade sira. Kompromisu ida-ne’e reflete iha polítika no programa estratéjiku oioin ne’ebé fó apoiu ba lideransa feto nian, promove partisipasaun iha prosesu foti desizaun, no garante asesu ba rekursu ekonómiku no direitu fundamentál sira, inklui direitu ba rai no propriedade.
Nune’e, biban ne’e hakarak hateten Timor-Leste halo ona progresu signifikativu iha área igualdade jéneru liuhusi esforsu koletivu ida-ne’e. Husi rezultadu monitorizasaun médiu-prazu nian, ne’ebé nota ona impaktu balun iha komunidade rurál nia moris. Feto rurál sira komesa hetan asesu di’ak liután ba oportunidade ekonómika iha setór agrikultura, turizmu no indústria ki’ik sira.
Maski progresu importante sira alkansa ona, tuir Elvina, dezafiu barak sei persiste. Asesu ba rekursu produtivu no oportunidade ekonómika sei limitadu ba feto rurál barak. Empregu dignu, edukasaun inkluziva no programa kapasitasaun téknika presiza kontinua reforsa. Tanba ne’e, monitorizasaun efetiva, responsabilizasaun institusionál no koordenasaun intersetoriál permanente sai elementu esensiál atu garante sustentabilidade rezultadu sira.
“Ha’u hein katak liuhusi kooperasaun forte husi ita hotu, ita bele kontinua promove dezenvolvimentu ekonómiku rurál ne’ebé inkluzivu, defende direitu feto no labarik-feto sira, no garante katak ema ho defisiénsia no grupu vulneravel sira seluk mós bele partisipa ativamente no benefísia husi prosesu dezenvolvimentu nasionál,” Elvina subliña.
Sekretaria Estadu Igualdade reafirma nia kompromisu atu kontinua fortifika mekanizmu monitorizasaun, promove planeiamentu no orsamentasaun sensível ba jéneru, no hametin kolaborasaun ho entidade relevante sira hodi hasa’e empoderamentu sósiu-ekonómiku feto rurál sira.
“Ita hotu fahe vizaun ida de’it atu haree Timor-Leste ida-ne’ebé feto no labarik-feto hotu bele moris ho dignidade, livre husi diskriminasaun no violénsia, hetan oportunidade hanesan no partisipa plenamente iha dezenvolvimentu nasaun nian,” nia katak.
Kona-ba progresu implementasaun Deklarasaun Maubisse Faze I no II sei iha faze revizaun nune’e seidauk bele fó-sai ba públiku.
Iha parte seluk, Reprezentante Embaixadór Austrália nian iha Timor-Leste, Chad Clark, kontinua ho programa Department of Foreign Affairs and Trade (DFAT) nian ne’ebé promove empoderamentu ba feto, ema ho defisiénsia, no inkluzaun sosiál ne’ebé luan liután
“Ami elojia progresu maka’as ne’ebé entidade Governu sira halo hodi avansa sira idaidak nia enkuadramentu no hatudu kompromisu ne’ebé klaru ba empoderamentu ekonómiku feto no ema ho defisiénsia sira, partikularmente iha área rurál sira,” Chad informa.
Nia rekoñese esforsu sira atu hasa’e asesibilidade ba infraestrutura esensiál sira, hanesan bee-moos, estrada sira, no espasu públiku sira-ne’ebé inkluzivu, hodi permite ema sira ho defisiénsia atu partisipa ho kompletu liután iha vida ekonómika no sosiál.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade




