iklan

HEADLINE, SAÚDE

Suplementu Folic Acid iha Servisu Saúde Ermera “stock out”

Suplementu Folic Acid iha Servisu Saúde Ermera “stock out”

Ai-moruk vitamina FolIc Acid. Imajen/Espesiál.

DILI, 08 Jullu 2026 (TATOLI)—Diretór Servisu Saúde Munisípiu Ermera, António de Deus Fatima, informa suplementu Folic Acid ba inan isin-rua sira daudaun ne’e iha Servisu Saúde Munisípiu Munisípiu Ermera stock out kle’ur ona no ida bele fó impaktu ba bebé sira-nia saúde ne’ebé mak sei iha inan nia knotak.

“Suplementu Folic Acid importante tebes atu ajuda prevene anemia no apoiu dezenvolvimentu saúde saudavel ba bebé sira iha nia inan nian knotak. Tanba ne’e, estoke out ne’ebé akontese bele fó impaktu ba prestasaun servisu saúde no programa nutrisaun iha munisípiu Ermera,” António de Deus Fatima hateten ba Agência Tatoli liuhusi telefónika.

Nia informa, Servisu Saúde Munisípiu Ermera kontínua halo koordenasaun ho Ministériu Saúde no entidade relevante sira atu buka solusaun lalais hodi responde fornesimentu suplementu ba iha fasilidade saúde sira iha munisípiu.

“Ha’u hanoin ita nafatin hasa’e koñesimentu xave indikadór ba grupu monitorizasaun atu aumenta vítamina ba komunidade vulnerável sira. Maibé, ita mós iha dezafiu tanba ita-nia Folic Acid agora daudaun stock out iha nasionál, tanba ne’e mak ita iha parte balun ita seidauk atinje. Tanba ne’e, husi tinan ida-ne’e ba to’o tinan oin, ita koordena ho nasionál para bele prepara suplementu sira-ne’ebe mak iha atu fó ba inan isin-rua no bebé sira,” nia dehan.

Nia esplika, mezmu enfrenta limitasaun stock, maibé profisionál saúde kontínua fó edukasaun ba inan isin-rua kona-ba importánsia ai-han ho nutrisaun di’ak.

“Konsumu ai-han lokál ne’ebé riku ho nutrisaun no vítamina sira, no kontínua halo monitorizasaun ba saúde inan no oan isira ha komunidade. Programa nutrisaun sei sai prioridade iha Munisípiu Ermera tanba área ida-ne’e sei enfrenta dezafiu mánutrisaun durante tinan barak,” nia hateten.

Tanba ne’e, Governu ho parseiru dezenvolvimentu sira kontínua implementa programa oioin atu hadi’a nutrisaun inan no labarik sira-nian, inklui iha períodu bebé ne’ebé mak foin moris hahú loron atus ida.

“Ami nafatin koordena ho xefe sentru saúde no responsável programa nutrisaun sira atu bele reforsa ida-ne’e. Dezafiu seluk ne’ebé liga ba kazu mánutrisaun, primeiru mak koñesimentu komunidade nian sei menus. Segundu, konsiénsia komunidade nian atu komprende oinsá atu halo prevensaun seidauk di’ak. Maske ita halo promosaun edukasaun saúde iha nivél komunidade no autoridade lokál, maibé konsiénsia komunidade sai hela preokupasaun boot. Tanba ne’e mak promosaun saúde kontínua la’o iha sentru saúde sira no postu saúde sira,” nia haktuir.

Nia afirma, durante ne’e atividade SISCA, atividade Promosaun Integradu Saúde (PIS), atividade konsulta espesializada sira mobile klínika ne’e la’o iha nivél postu, nune’e bele hasa’e koñesimentu komunidade nian liga ba problema mánutrisaun.

“Dadus mánutrisaun krónika iha Munisípiu Ermera, tuir dadus peskiza 2020, ne’e hamutuk 63,4%. Iha peskiza Demografia Survey 2025 redus ba 43% iha Ermera, signifika ita foin redús 20%. Depois 2020 to’o 2023 mánutrisaun grave ba inan isin-rua ho bebé tinan lima mai kraik sa’e to’o iha 7%, maibé iha tinan 2024 to’o 2025 konsege redús ba 3,6%. Tanba ne’e, nafatin esforsu atu ba oin bele redús liuhusi intervensaun programa sira,” nia haktuir.

Antes ne’e, Diretór Nasionál Materna Infatil, Madalena Gomes, rekoñese duni vítamina ne’ebé mak atu oferese ba isin-rua sira daudaun la sufisiente maibé pesoál saúde sira rekomenda atu bele konsumu ai-han ne’ebé mak nutrituvu liuliu hanesan produtu lokal sira oinsá atu bele asegura inan isin-rua.

Katak inan ne’e ho kondisaun di’ak, tanba suplementu sira ne’ebé mak Ministériu Saúde fó ne’e hetan mós husi ai-han lokál ne’ebé mak inan sira konsumu.

“Purtantu katak vítamina ne’e laiha bele troka mós ho ai-han ho nutritivu atu nune’e asegura katak inan ne’e ho kondisaun di’ak no nia labele falta vítamina ne’ebé ba inan ne’e rasik no ho bebé ne’ebé iha inan nia knotak ne’e presiza,” Madalena Gomes dehan.

Nia relata, daudaun ne’e vítamina ne’e la’ós sctok out maibé la sufisiente, ho nune’e mak pesoál saúde sira kontinua halo akumulamentu ba inan isin-rua sira.

“Neste momentu, ita haree fila-fali ba vítamina ne’ebé mak importante tebes, ita atu fó ba ita-nia inan isin-rua sira la’ós estoke laiha, karik la sufisiente. Maibé hanesan pesoál saúde, sira sempre fó akonselamentu ba inan isin sira no inan isin rua sira labele depende de’it mós ba suplementu sira-ne’ebé mak sira simu,” nia dehan.

Nia esplika, vítamina ne’ebé mak la sufisiente troka mós ho ai-han nutritivu ne’ebé mak pesoál saúde rekomenda inan isin rua sira atu bele konsumu loro-loron.

“Ai-han nutrituvu ne’ebé mak rika ho feru ne’e mak hanesan naan, ikan, manu-tolun, baiaun no módo no ai-han lokál sira. Iha ita-nia rai riku ho feru no vítamina ne’ebé mak inan sira presiza ba sira-nia Isin-lolon. Hanesan ita hotu-hotu hatene katak bainhira inan saúdavel nia fó mós benefisiu ba bebé iha knotak maibé kuandu inan ne’ebé la saúdavel nia mós bele fó impaktu ladún di’ak ba bebé ne’ebé mak iha knotak,” nia dehan.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!