OÉ-CUSSE, 18 jullu 2022 (TATOLI) – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), lideradu Arsénio Paixão Bano, sesta ne’e halo inaugurasaun ba projetu harii kuadro aviza ba fatin risku dezastre naturál iha suku Naimeko, sub-rejiaun Pante Makasar.
Reprezentante Prezidente Autoridade RAEOA, José Eta, atuál Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura, informa, objetivu hosi konstrusaun harii kuadru avizu ne’e atu fó atensaun ba komunidade sira hodi proteje-aan hosi fatin risku ba dezastre naturál, hanesan hamosu errosaun no inundasaun.
Nune’e atu fó hanoin ba komunidade sira atu labele apropria iha mota laran no mota ninin, tanba hetan protesaun adekuadu hosi Estadu, bazea lei nu’udar domíniu públiku Estadu.
“Ita espera liuhosi kuadru ne’e fó atensaun komunidade sira amutuk ho autoridade lokál sira bele asesu, hodi proteje-aan hosi fatin risku ba dezastre naturál,” José Eta, hatete iha ámbitu inaugurasaun.
Entretantu, projetu ne’e responsabiliza másimu hosi Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Terra Propriedade, hodi identifika fatin risku ba dezastre naturál maioria hosi sub-rejiaun Oésilo, Pante Makasar no Nitibe, nune’e harii kuadru avizu hamutuk unidade 95.
“Kuadru avizu 95 ne’e sei harii hosi Mota Noe-Fefan sub-rejiaun Pante Makasar sa’e to’o Mota No’el-Ekat, sub-rejiaun Oésilo, no kontinua hosi Mota Tono sa’e ba Mota Noetoko, sub-rejiaun Nitibe,” José Eta informa.
Nia fundamenta, objetivu hosi polítika ne’e atu proteje fatin hirak-ne’ebé identifika ona, nune’e bele fó hanoin ba komunidade atu halo to’os, natar no uma dook, ho distánsia ba mai maran metru 25, hosi mota ninin labele halo atividade tesi ai-horis hodi minimiza inundasaun ka mota sa’e.
Nia apela liuhosi polítika ne’e, husu autoridade komunitáriu sira atu informa ba komunidade sira, atu kontinua habelar informasaun ba komunidade hodi asegura-an hosi fatin risku.
Xefe suku Bobokase, Jacob Cob, orgullu tanba autoridade RAEOA harii kuadru avizu hodi fó hanoin nafatin ba komunidade sira atubele halo uma no to’os iha fatin ne’ebé deskonfia hamosu risku dezastre naturál.
Entretantu, bazea lei númeru 3/2014 (kriasaun RAEOA) iha deliberasaun autoridade númeru 5/2016, 29 setembru sita pontu tolu maka hanesan; dahuluk, bandu totál aterru natar no bee-lihun iha lagoa, daruak, bandu totál halo konstrusaun ruma la ho autorizasaun hosi orgaun kompetente-sira iha RAEOA.
Nune’e mós Governu Sentrál fó atensaun liuhosi lei protesaun sivíl númeru 12/2020, 02 dezembru, hodi kriminaliza komunidade ne’ebé harii uma iha fatin risku ba dezastre naturál, hanesan mota ninin, foho-lolon, tasi ninin no besik lagoa.
Purtantu, konstrusaun ba projetu harii kuadru avizu unidade 95 ne’e, ezekuta hosi empreza Ta’ek Casse Unipesoál, Lda, ho valór kontratu hamutuk rihun $56,640.30, aloka hosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021, hodi harii iha sub-rejiaun Pante Makasar, Oésilo no Nítibe no identifikadu fatin riksu iha mota bo’ot lima iha pertense ba suku sia.
Mota Noe-Fefan liga ba mota Tono, harii kuadru avizu hamutuk unidade 16, mota Tono liga Quinat harii kuadru avisu unidade 19, kontinua hosi mota Tono liga mota Niuf-Esu harii kuadru avisu hamutuk unidade 20.
Nune’e mota Fatusnapa liga ba mota Noél-Ekat harii kuadru avizu unidade 20, nomoos mota Noél Kol Umu liga ba mota Noe-Toko harii kuadru avisu hamutuk unidade 20.
Iha sub-rejiaun Pante Makasar iha suku Lifau harii unidade hitu, suku Lalisuk harii unidade haat, suku Cunha harii unidade 19, suku Bobokase harii unidade 11, suku Naimeko harii unidade 20 no iha suku Costa harii unidade ida.
Iha sub-rejiaun Oésilo harii iha suku Bobometo hamutuk unidade 19, suku Usitasa’e harii unidade 13, no iha sub-rejiaun Nítibe harii iha suku Ban-Afi unidade ida.
Jornalista : Abílio Elo Nini
Editór : Evaristo Soares Martins




