iklan

OPINIAUN

Tinan 23 konsulta populár no tinan 20 ukun rasik aan; progresu no dezáfiu sira

Tinan 23 konsulta populár no tinan 20 ukun rasik aan; progresu no dezáfiu sira

Hosi: Memensio Sequeira Freitas

Ohin, Timor-Leste komemora tinan 23 konsulta populár nian ne’ebé sai hanesan momentu ida aas liu ba iha ita nia luta nasionál hodi liberta rai ida ne’e hosi okupasaun ilegál Indonézia nian. Loron ida ne’ebé mosu hosi luta naruk ida dezde bei-ala sira nia tempu to’o mai 1975 no kontinua durante tinan 24 nia laran iha rezime Soeharto nia okos.

Komemorasaun ida ke ita ladun sente ambiente festa nian tanba iha kintu kantu nakonu de’it ho bandar bola guling envezde halo eventu ida ne’e sai festa populár tanba povu tomak mak uluk vota iha loron ida ne’e. Festa ida ke iha de’it grupu ki’ik ida mak halibur malu iha Jardím 5 de Maiu nian ho kareta luxu barbarak hamriik taka dalan iha parte Otél Timór nian, ita mós komemora ona tinan 20 ukun rasik aan nian iha fulan-maiu liu ba.

Ita bele sukat ona sa progresu no dezáfiu mak nasaun doben ida ne’e hasoru, hodi nune’e ita kontinua hakat nafatin ba oin ba luta libertasaun daruak nian mak libertasaun ba povu ho di’ak no determinante. Esforsu barak ita halo ona maibé dezáfiu barak mós mak ita sei enfrenta. Iha okaziaun ida ne’e, hakerek na’in hakarak aprezenta progresu no dezáfiu balun tuir apontamentu rasik atu sani na’in sira bele haree hodi reflete hamutuk será ke luta ida ba libertasaun povu nian ne’e la’o duni ona ka lae? povu hetan duni ona buat ne’ebé merese ba sira ka seidauk?

Progresu sira durante tinan 23 nia laran hafoin sees aan hosi Indonézia liuhosi konsulta populár, Timor-Leste tama kedas ba prosesu tranzisaun ida ne’ebé UNTAET mak jere administrasaun no prosesu tomak. Iha prosesu tranzisaun ida ne’e duni, mak timoroan sira prepara kondisaun hotu-hotu hamutuk ho UNTAET atu prepara dalan ba liberdade loloos. Timor-Leste harii ninia asembleia konstituente hodi elabora, diskute no aprova konstituisaun Repúblika, hili ninia Prezidente Repúblika no preparasaun sira seluk tan. Tama ba loron restaurasaun independénsia nian, Timor-Leste iha tebes duni ona kondisaun balu ne’ebé país presiza atu sai nasaun ida, liu-liu lei no estrutura ka ai-riin haat Estadu nian.

Durante tinan 23 nia laran, ita konsege harii ka konstroi ita nia Estadu liuhosi ezisténsia konstituisaun no lei orgánika ka lei oan, dekretu no diploma ministeriál lubuk ida hodi vinkula vida Nasaun nian. Ita mós iha ona órgaun soberanu sira ne’ebé hala’o sira nia knaar tuir idaidak nia kompeténsia ne’ebé hatuur ona iha parte III hosi Konstituisaun Repúblika nian, embora to’o ohin loron ita seidauk estabelese supremu tribunal justisa, instituisaun ida aas liu iha órgaun judisiáriu nian.

Iha parte sosiál, durante tinan 23 ne’e ita estabelese ona sistema edukativu ida ne’ebé obrigatóriu no gratuita liuhosi loke eskola iha suku hotu-hotu iha teritóriu laran tomak. Ita tenke rekoñese katak buat barak kona-ba edukasaun seidauk di’ak no tenke kontinua mellora, hodi nune’e ita bele iha duni sistema edukasaun ida kualidade iha futuru tuir ejizénsia era dijitalizasaun ohin loron-nian nomós tuir sistema edukasaun sékulu 21 nian. Ita estabelese mós sistema saúde ida gratuita ba povu tomak, biar buat barak sei presiza tenke hadi’a di’ak liután.

Durante ne’e, Estadu fornese ona subsídiu barbarak ba ema sira ne’ebé merese hetan subsídiu hosi Estadu, hanesan veteranu sira, difisiente no idozu sira. To’o ohin loron, purvolta ferik katuas sira hamutuk rihun 97 mak simu ona sira nia subsídiu kada fulan neen dala ida no ohin loron montante subsídiu ba ferik katuas sira sa’e ona ba $50.00 kada fulan. Timor-Leste liuhosi Ministériu Solidariedade Sosiál oferese mós bolsa da mãe ba otas foun sira atu kontinua sira nia estudu. To’o oras ne’e daudaun, benefisiáriu sira hamutuk pur volta 48.688 mak hetan ona asesu ba bolsa da mãe ida ne’e. Aleinde ne’e, Estadu mós apoiu ona uma ka abitasionál ba ema kbiit laek sira liu hosi konstrusaun uma kbiit laek, inklui uma ba veteranu sira. Ita konstroi ona pur volta uma 5000 iha tinan rua ne’e nia laran no Governu sei kontinua harii uma kbiit laek plus iha tinan sira ne’e nia laran embora em termus jestaun no kualidade presiza haree no hadi’a di’ak liutan tanba iha fatin balu uma kbiit laek ne’e hamosu irregularidade barak no la tuir padraun ba polítika uma kbiit laek nian.

Iha aspetu ekonomia no finanseira, hahú kedas hosi tinan 2006, Timor-Leste iha ona fundu soberanu ida mak fundu petrolíferu ne’ebé kada tinan, Estadu uza nu’udar Orsamentu Jerál Estadu hodi sustenta vida Estadu tomak nian. To’o tinan ida ne’e, ita nia Estadu aprova ona serka de 23 bilhões dolar Amerikanu hosi ita-nia fundu petrolíferu iha Orsamentu Jerál Estadu no ita ezekuta ona serka 16 bilhões (seidauk sira ho OJE 2022). Maibé, Estadu divia haree ona atu investe di’ak liutan iha setór produtiva sira hanesan agrikulura, pekuária, turizmu no agro-ekolojia atu ita bele sai hosi dependénsia ba rekursu petrolíferu no nune’e bele iha sustentabilidade ba ita nia fundu soberanu ne’e rasik.

Iha aspetu diplomasia, Timor-Leste durante ne’e estabelese ninia embaixada kuaze iha Nasaun hotu-hotu iha mundu inklui konsuladu iha sidade boot barak iha mundu. Nasaun barak mós mak estabelese sira nia embaxada iha ita nia rain. Ita iha diplomasia no relasaun ne’ebé di’ak tebtebes ho nasaun sira seluk, inklui ita iha diplomasia militár ne’ebé di’ak tebtebes hodi la fó ameasa signifikante ruma ba ita nia defeza no seguransa nasionál.

Iha aspetu polítika, hafoin krize 2006, povu nia matoridade polítika la’o di’ak tebtebes ona. Impase polítika 2017 to’o 2020 sai hanesan ezemplu konkreta ida ba konxiénsia polítika povu nian ne’ebé di’ak tebes. Embora partidu no polítiku sira han malu, povu hakmatek sira nia hodi preokupa de’it ba sira nia moris. Povu la mete ona ba boot sira nia polítika liuhosi hamosu asaun anarkizmu hanesan mosu ona iha krize 2006 nia laran.

iha aspetu infra-estrura, ita konstroi ona estrada, ponte, edifisiu no infra-estrutra bázika barbarak iha ita nia rain. Klaru ke iha parte barak seidauk kobre hotu, maibé, pelumenus durante tinan hirak ne’e nia laran ita nia konstrusaun infra-estrutura báziku la’o netik ona. Iha fatin barak ona mak hetan asesu ba eletrisidade, fatin barak ona mak hetan asesu di’ak ba estrada rurál embora fatin barak mós seidauk asesu ba estrada di’ak no ahi. Maibé, ita fiar katak Estadu sei kontinua esforsu atu halo buat hotu-hotu tuir ita nia kapasidade finanseira ne’ebé iha.

Dezáfiu sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta durante dékada rua ne’e nia laran Timor-Leste enfrenta difikuldade ka dezáfiu la’ós ona iha parte finanseiru maibé emtermus vontade, kumprimentu no konsertasaun polítika ne’ebé di’ak hodi bele kontinua prosesu libertasaun povu ida ne’e. Tuir hakerek na’in nia haree, ita iha rekursu finanseira hosi fundu petrolíferu sufisiente ba tinan 15 to’o tinan 20 mai nia laran, maibé bainhira ita laiha vontade ida di’ak atu uza ho kuidadu povu nia osan ne’e ba povu nia nesesidade mak prosesu dezenvolvimentu no libertasaun povu ida ne’e sai de’it ona hanesan slogan mamuk ida de’it.

Timor-Leste defini ona ninia planu dezenvolvimentu sira iha dékada dahuluk independénsia nian. Governu dahuluk defini planu nasionál ba dezenvolvimentu no iha 2002 ba to’o tinan 2020, enkuantu Governu dahaat mós defini Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 ne’ebé hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál. PEDN ne’e hatuur planu mesak di’ak ho ninia meta sira ne’ebé tenke atinje tuir idaidak nia tempu to’o 2030. Iha parte introdusaun nian, PEDN dehan nune’e: ‘O Plano Estratégico de Desenvolvimento estabelece o que precisa de ser feito para se atingir a visão colectiva do Povo timorense para uma Nação, que se quer, pacífica e próspera em 2030’. Infelizmente, ita iha ona dalan ba 2030, aliás ita hela de’it ona tinan 8 hodi hakat ba 2030, maibé meta barak iha PEDN mak ita seidauk atinje ka nem besik tan.

Ezemplu konkreta ida hosi meta iha PEDN ne’ebé ita la konsege atinje iha tinan 2020 mak kona-ba seguransa alimentar ne’ebé defini iha PEDN (paj. 144) hanesan tuir mai: O nosso objectivo de conseguir segurança alimentar até 2020, iremos:Criar mais 70.000 hectares de campos de arróz irrigados, utilizar variadas sementes com produtividade elevada, utilizar novos sistemas de produção agrícola e estabelecer armazenamento de cereais nas explorações agrícolas.

Saida mak akontese depoizde 2020? Povu hamalaha tanba ita la garante seguransa alimentar no la konsege atinje objetivu hosi seguransa alimentar ne’e rasik. Realidade povu hamlaha iha tinan 2021 to’o ema balu tenke tara aan iha uma laran tanba la hetan foos ruma atu sustenta sira nia vida. PEDN mós defini kona ba foos iha ninia pájina 148 hanesan tuir mai: “A nossa meta é que Timor-Leste seja auto-suficiente em termos de produção de arroz até 2020. A Nação está bem encaminhada para atingir esta meta”. Realidade mak ita iha ona tinan 2022 no ita sei importa foos hosi Indonéza, Thailandia, Vietnam no fatin sira seluk.

Global Hunger Index in Southeast Asia 2021 indika Timor-Leste okupa fatin dahuluk país ne’ebé hamlaha liu iha rejiaun ida ne’e ho Ghi Score 32,4, aas liu 12,9 kompara ho Laos. Ne’e akontese tanba ita la kumpre planu mestre ne’ebé ita iha no sei reklama malu konaba sé loos mak na’in ba planu mestre ida ne’e. Afinál, planu mestre ida ne’e Estadu tomak nian, planu ne’ebé Parlamentu Nasionál iha lejislatura daruak mak aprova no promulga hosi Prezidente Repúblika altura ne’ebá, doutor José Manuel Ramos Horta rasik.

Iha sikun seluk, ita la iha konsertasaun polítika ne’ebé di’ak entre partidu polítika no líder nasional sira. Líder sira preokupa liu atu hatudu ba povu sé mak influensiadu liu sé, sé mak halo liu sé, sé mak ukun di’ak liu sé, sé mak besik liu povu no sé mak dook aan hosi povu, sé mak populár liu sé no selseluk tan. Ita lakon tempu lubuk ida (hosi 2006 to’o de’it agora) ho selok malu, partidu ida ba kaer Governu no partidu seluk tau forsa hamutuk atu hamonu tiha governasaun seluk. Se ida ne’e mak la’o beibeik, oinsá no bainhira loos mak ita atinje hotu meta sira iha PEDN? To’o ita komemora tinan 24 restaurasaun indepedénsia? Liu tiha lai tinan 2030 nu’udar hatuur iha PEDN? Ka to’o líder tuan sira ne’e para hotu lai hosi sira nia kareira polítika? No saida mak povu atu konkista hosi polítika selok malu ne’ebé la’o kleur tebes ona ne’e?

Cândido Grzybowski iha ninia artigu entituladu A concertação política como opção estratégica publikada iha loron 15 fulan-marsu tinan 2016 deskreve konsertasaun polítika nu’udar um assunto trata-se de reafirmar princípios e valores comuns e aí por as cartas na mesa, todo mundo cedendo para todo mundo ganhar em termos de futuro. Concertar é, por definição, reafirmar o método democrático como o melhor caminho para solucionar os impasses do presente.

Ita nia impase loloos agora mak saida? Ba ha’u ita nia impase loloos agora mak ita la konsege interpreta no implementa meta sira iha PEDN hodi realiza mehi patriota sira nian kona-ba “Libertar o Povo” ne’ebé la’o hamutuk ho “Libertar a Pátria” iha doutrina FRETILIN nian bainhira hahú revolusaun ida ne’e.

Tanbasá mak impase ne’e mosu? Cândido Grzybowski esklaresere klaramente iha ninia artigu hodi dehan os partidos deixaram de ser partidos – apesar de manter o nome – e se tornaram federações de interesses privados e agremiações para manter posições e tirar vantagens materiais do poder estatal. Estamos diante de oportunismos de lideranças pequenas, cujo horizonte é a sua própria sobrevivência, como se a representação política fosse somente um bom emprego cercado de benesses.

Realidade ida ne’e duni mak mosu iha ita nia rain agora daudaun ho postura polítika ne’ebé la’o hela. Ukun rasik aan ida ne’e benefisiadu liu ba grupu ki’ik oan ida ne’ebé hanaran aan reprezentante povu ho atribuisaun direitu no regalias oioin, enkuantu povu horon tuir de’it governante sira ne’ebé kontinua hakilar no haksesuk malu kona-ba libertasaun povu nian. Iróniku tebes mas ida ne’e mak realidade ne’ebé povu ain tanan sira enfrenta iha sira nia rain rasik iha era ukun aan ida ne’e. Basta líder sira, polítiku sira, governante no distintu reprezentante povu nian iha uma fukun moris di’ak no bosu didiak mak povu mós kala moris di’ak ho automátikamente.

Ita nia problema seluk mak ita la konsege define kona-ba threshold ka iha liafuan portugés dehan “limites” hanesan buat ne’ebé Partidu Republikana no ho Partidu Demokrátiku halo iha Estadu Unidus Amérika. Threshold ne’e vínkulu ba partidu sira atu sé de’it mak sa’e ba kaer ukun karik, bele muda polítika públika balu enkuantu polítika públika seluk ne’ebé konsideradu nu’udar planu prioridade Estadu nian ne’e labele muda, satan elimina ka ignora tiha fali.

Saida mak akontese iha ita nia rain mak kuandu partidu ida manan konfiansa povu nian liu hosi eleisaun parlamentár hodi ba kaer Governu, mak muda hotu kedas polítika ne’ebé iha tiha ona, envezde kontinua nafatin de’it buat di’ak ruma ne’ebé Governu anteriór investe ona ho osan povu nian. Atu dehan durante tinan 20 resin ne’e buat barak la la’o tanba ita laiha sustentabilidade ba polítika nasionál dezenvolvimentu nian. Ita la hatene to’o bainhira mak meta sira iha PEDN ne’e bele atinjidu, nune’e povu sente duni netik ukun rasik aan ida ne’e nia sabór. Se polítiku sira sei haree hela de’it ba sira nia bikan laran, se atendimentu públiku iha fatin-fatin la’o la di’ak, se sistema burokrasia ne’ebé kompleksu tebtebes ne’e la muda no liu-liu vontade dia’k atu liberta povu ida ne’e seidauk mosu iha polítiku sira nia kakutak mak libertasaun povu ne’e sei hela de’it ona hanesan lian mamuk ida hodi hamaus povu nia laran hodi kontinua vota ba partidu polítiku sira.

Povu maubere ida ne’e povu ida mukit maibé iha pasensia ne’ebé aas tebes. Terus tiha ona durante tinan 450 nia laran iha portugés sira nia ukun, tinan 24 moris iha okupasaun ida nia okos hodi mate no lakon barak, agora tenke aguenta terus tan durante tinan 23 nia laran iha rai ida ne’ebé sira rasik liberta ho sira nia terus, matan-wee, ruin no raan ho sofrementu oioin. Biar nune’e, povu ida ne’e barak liu mak la tane liman no xateia ukun na’in sira atu sustenta sira nia vida. Sira rasik buka ho sira nia badaen rasik, mezmu povu ida ne’e nia oan barak tenke husik hela sira nia rain hodi bá moris iha rai seluk tan de’it atu hadi’a sira nia moris. Ne’e mak realidade ne’ebé ita hotu hasoru durante tinan 23 nia laran maibé mai ita kaer metin nafatin palavra de ordem “A Luta Continua” iha ita nia neon.

Feliz loron konsulta populár ba ita hotu.

*) Hakerek na’in nu’udar manorin ida iha Eskola Sekundária Públika 12 de Novembru Dili no hela iha Manleuana Dili.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!