Hosi:
Guteriano Neves
Presipísiu Fiskál ka iha lian Inglez dehan Fiscal Cliff nu’udar termu ida ne’ebé durante ne’e ema barak levanta, no sai tópiku diskusaun iha espasu públiku iha Timor-Leste nian. Iha diskusaun balun, iha preokupasaun katak aprosimasaun ba polítika fiskál ohin-loron nian sei lori Timor – Leste ba rai naruk – cliff; tanba ne’e presiza halo mudansa ida ne’ebé olistiku ba postura polítika fiskál Timor-Leste nian atu hasees Timor-Leste hosi rai naruk refere.
Konseitu Presipísiu Fiskál rasik mai hosi fonte ofisiál; partikularmente hosi Ministériu Planeamentu no Finansa. Presipísiu Fiskál refere liu ba situasaun fiskál país ida nian ne’ebé mak laiha balansu entre rendimentu no obrigasasaun despeza Estadu nian sira. Refere ba kontestu EUA (Estadus Unidos Amérika) nian, ida ne’e refere ba situasaun orsamentu Governu Federál ka Governu Sentrál EUA nian katak laiha balansu entre rendimentu hosi impostu no ninia obrigasaun sira. Situasaun refere obriga Governu atu halo desizaun difísil balu lori evita krize; inklui lori aumenta impostu no ko’a despeza públika.
Iha kontestu Timor-Leste nian, termu presipísiu fiskál refere ba situasaun fiskál ne’ebé laiha balansu entre despeza no fontes rendimentu. Ida ne’e mosu tanba rendimentu hosi setór petróleu to’o ona nia fim iha 2023, rendimentu doméstika kontinua ki’ik no despeza Estadu nian aumenta ba bebeik. Ida ne’e kria defisit fiskál ida ne’ebé boot tebes iha estrutura fiskál Timor-Leste nian ne’ebé labele finansia ona. Timor-Leste agora daudaun, depende totalmente ba Fundu Petróleu lori taka nia defisit fiskál naun petroliferu nian. Nune’e Timor-Leste nia destinu depende ba destinu Fundu Petróleu nian. Bainhira laiha mudansa ba polítika fiskál, sei lori Timor-Leste ba rai naruk.
Kestaun ne’ebé presiza husu mak bainhira ne’e akontese ka kestaun timeline, oinsá ita to’o iha situasaun ida ne’e, no oinsá Timor-Leste bele evita ou hasees-an hosi rai naruk refere. Tuir senáriu ne’ebé mak fó sai hosi Ministériu Finansas, ho polítika fiskál agora nian, Fundu Petróleu sei maran iha 2034. Ida ne’e mos karik optimistiku liu. Iha mos posibilidade katak bele lalais liu tan, se despeza aumenta ho lalais tebes, no fundu rasik lakon iha merkadu internasionál. Presupostu sira ne’ebé iha esklui dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise iha kalkulu. Iha senáriu ne’ebé di’ak liu, Timor-Leste bele estende fundu nia destinu to’o 2050 e tal; nune’e fó tempu ba rendimentu rai-laran atu aumenta ho neneik. Ida ne’e rekere mudansa iha nivel estruturál lubuk ida; partikularmente iha parte despeza nian.
Preokupasaun la’ós kona-ba ba destinu fundu ne’e nian ne’e de’it; maibé importante liu mak ninia impaktu bainhira Estadu labele sustenta ona ninia despeza ne’ebé demaziadu. Bainhira fundu petróleu hotu, Estadu sei laiha tan fontes atu finansia polítika fiskál no finansia despeza atuál ne’ebé boot. Ida ne’e mos sei obriga Estadu tenke ko’a despeza atuál 80 to’o 90 porsentu. Bainhira fundu petróleu maran ka laiha, Estadu mos sei laiha rendimentu sufisiente atu selu de’it funsionáriu públiku sira; sei labele sustenta funsionamentu instituisaun públika, ajénsia autónomu nomos empreza estatál sira, nune’e sei iha impaktu másivu ba servisu públiku sira. Sem fundu petróleu mos, Governu sei labele subsidia EDTL, fornese eletrisidade oras 24 hanesan agora daudaun. Sem fundu petróleu mos, Governu sei labele haruka ona pasiente ba tratamentu iha rai-liur ou fó bolsu estudu ba estudante sira. Situasaun ida ne’e sei iha impaktu katastrofiku ba fornesementu bens no servisu públiku sira hanesan edukasaun, saúde, seguransa, justisa, no seluk tan. Situasaun atuál ita la’o ona ho kondisaun mínima; no bainhira fundu petróleu maran tan, ida ne’e sei lori liu kedan ba rai-naruk.
Liga ho dezenvolvimentu ekonomia nian, normalmente, polítika fiskál depende ba ekonomia, no lalaok ekonomia país ida nian mos hetan impaktu maka’as hosi postura fiskál. Satán ho kontestu Timor-Leste nian iha ne’ebé despeza públiku mak dominante iha ekonomia. Entaun kebra iha konsumu no investimentu públiku nian, tanba laiha fontes finansiamentu, sei impaktu ba siklu ekonomia rai-laran. Ida ne’e sei iha impatu negativu kreximentu ekonómiku, rendimentu setór privadu nian, nomos atividade ekonomia informál nian. Kebra refere mos iha fali impaktu ba empregu, nune’e rendimentu no konsumu uma-kain nian. Siklu ida ne’e sei kria krize ekonomia nune’e bele hada’et fali ba krize sosiál no polítika, inklui instabilidade. Situasaun refere mos sei halo difísil atu atrai investidór sira hosi liur atu investe iha rai-laran. Timor-Leste mos sei labele no laiha kbiit atu importa sasán hosi rai li’ur lori hatan ba nesesidade rai-laran. Ida ne’e la’ós situasaun fasil maibé katastrofiku bainhira ita laiha mudansa fundamentál ba lalaok governasaun nian no jestaun ba polítika públika.
“Living Beyond Our Means”
Karik termus “fiscal cliff” ka presipísiu fiskál nu’udar termus foun ida ba Timor-Leste; maibé faktu katak mina nu’udar rekursu renovavel ida no mina sei maran iha tempu ida, no Timor-Leste la’ós país ne’ebé riku iha mina la’ós ne’ebé foun ida iha diskursu públiku sira. Dezde uluk kedan, Timor oan sira, inklui sira ne’ebé kaer desizaun hatene no informadu ho di’ak tebes kona-ba faktu ida ne’e. Organizasaun Sosiedade Sivíl hanesan La’o Hamutuk, akadémiku sira, no mos peritu sira fó ona hanoin kona-ba perigozu hosi dependensia esesiva ba fonte naun renovavel hanesan petróleu no faktu sira ne’e mos mai duni hosi ajénsia sira iha Governu nian; inklui hosi Ministériu Finansas, nomos Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais nian. No iha duni esforsu balu atu evita liuhosi medida transparensia balun, no mos liuhosi fundu petróleu.
Infelizmente, to’o ohin loron, ita haree katak lalaok sosiedade nian, no mos aktu governativa hosi ukun nain sira liuhosi jestaun rekursu no formulasaun polítika públika la hatudu no la refleta faktu refere. Ita nia despeza Estadu nian aumenta hosi tinan ba tinan, to’o ona nivel ida ne’ebé imposivel ona ba kapasidade ekonomia rai-laran atu sustenta; independentemente hosi esforsu hotu ne’ebé atu halo lori hetan rendimentu hosi impostu rai-laran. Durante tinan barak nia laran, ita nia despeza boot liu fali ita-nia ekonomia rai-laran, haree hosi proporsionalidade OJE ba PIB naun petroliferu. Ita-nia rendimentu hosi ekonomia doméstika so bele selu de’it menus hosi 20 porsentu hosi despeza Estadu nian; no ninia persentajem hetok tun ba bebeik.
Situasaun ida ne’ebé agora Timor-Leste enfrenta mosu tanba estillu moris – Livestyle – ne’ebé ita hili. Ita-nia estillu moris agora, hanesan sosiedade no mos hanesan Estadu, karun liu fali ita nia kapasidade atu prodús no rendimentu ne’ebé ita simu hosi ita nia servisu rasik no kosar-ben rasik. Iha liafuan seluk, ita nia estillu moris ka – livestyle – karun liu fali ita-nia kapasidade ou living beyond our means.
Bainhira ita haree kle’an liutan, parte ne’ebé kontribui porsaun signifikante ba estillu vida ida ne’e mak ita nia setór públiku no birokrasia Estadu nian rasik. Nu’udar entidade ida, birokrasia Estadu nian, “kostume ona atu moris iha luxu, bainhira populasaun moris iha miseria”. Birokrasia Estadu nian rasik sai Elephante Mutin ida – White Elephant –ne’ebé konsumu kustu aas tebes ba ita-nia ekonomia. Birokrasia Estadu nian ezisténsia no espansaun la refleta kondisaun sosio-ekonómiku rai-laran, tanba la depende ba ekonomia rai-laran. Durante tinan barak nia-laran, ita-nia birokrasia Estadu kontinua expanda; nune’e ninia kustu aumenta ba bebeik, sem kestiona rasionalizasaun ba ezisténsia instituisaun sira refere. Espansaun birokrasia Estadu nian ho kriasaun ajénsia, institutu autónomu nomos empreza estatál oioin la nesesariamente lori rezultadu di’ak liu ba jestaun despeza públika no mos ba provizaun servisu públiku sira. Ida ne’e aumenta tan fragmentasaun iha estrutura orsamentu nian. Ita-nia orsamentu mos disperse ho kriasaun fundu oioin; nune’e difísil liutan atu kontrola. Ida ne’e typical estillu moris birokrasia Estadu nian iha país ne’ebé depende ba rendimentu esternál hanesan Timor-Leste.
Haree hosi lidun ekonomia nian, orsamentu ne’ebé boot liu la signifika katak orsamentu di’ak liu. Despeza públika ne’ebé boot liu bele sai fali adversáriu ba objetivu sira ne’ebé Governu rasik hakarak atinje. Por-ezemplu, bainhira Governu nia orsamentu barak liu mak orienta ba gastu rekorente; no partikularmente ba konsumu doméstika; ida ne’e kontradiz fali ho Governu nia objetivu ba sustentabilidade fiskál. Bainhira Governu nia orsamentu orienta liu atu insentiva konsumu rai-laran liuhosi fahe osan baratu sira, ida ne’e sei muda insentivu ekonómiku nian. Orsamentu ne’ebé boot bele kauza inefisiensia ekonomia, dudu inflasaun ka folin sasán sa’e, hamate fali setór privadu – Crowding Out Efect – hakle’an dependensia ba despeza públiku ne’ebé finansia hosi fundu petróleu, hamenus kompetividade ekonomia Timor-Leste nian, aumenta dependensia ba importasaun, no muda insentivu ekonómiku. Orsamentu ne’ebé boot bainhira la akompaña ho kapasidade instituisaun nian bele sai fali kauza ba inefisiensia iha jestaun públika hanesan má-gastu, má-administrasaun.
Se ita haree kle’an liu ba jestaun despeza ita nian no tipu despeza sira ne’ebé existe, fasil tebes atu hetan konkluzaun ida katak ita gasta arbiru; no ida ne’e involve instituisaun Estadu hotu. Viajem lokál no viajem estranjeiru sira ne’ebé ninia rasionalizasaun no rezultadu la klaru, númeru instituisaun ne’ebé aumenta nune’e aumenta nia overhead cost, númeru pesoál ne’ebé emprega iha setór públiku ne’ebé aumenta no laiha kontrola, kustu ba office supply, investimentu iha projetu sira ne’ebé la lori retornu ekonómiku no sosiál maibé kria fali kustu ba tempu naruk nian tanba kapasidade ekonomia rai-laran ki’ik, transferénsia oioin hosi instituisaun ida ba instituisaun seluk, ou foti hosi bolsu sorin tau fali iha bolsu sorin.
Estillu moris ida ne’e hamosu implikasaun oioin ba ita-nia polítika fiskál. Ida, sem halo mudansa ba nivel despeza ne’ebé demaziadu, sai la viavel. Entaun tenke depende ba buat ne’ebé natureza fó mai ita. So ho fontes ida ne’e de’it mak ita nia despeza atuál viavel. Atu realistiku, setór seluk sei labele sustenta despeza Estadu nian hanesan agora dadaun. Implikasaun seluk katak ita tenke deve; la’ós de’it hosi instituisaun finanseira internasionál sira; maibé ita mos deve hosi jerasaun futuru lori sustenta ita nia estillu moris ida ne’e. Ida ne’e tanba bainhira ita haree hosi perspetiva “Ekidade Interjerasional” nian – Integerational Equity – rekursu ne’ebé natureza fó mai ita la’ós de’it ba jerasaun agora nian, maibé mos ba jerasaun futuru. Ita deve ona hosi jerasaun tuir mai, ita mos tau tan tusan ba sira tanba ita mos deve hela hosi Instituisaun Finanseiru Internasional sira. No ida ne’e mosu tanba konsekuénsia hosi estillu da vida ne’ebé mak jerasaun agora hili.
Tentasaun hosi “Osan Baratu.”
Ita nia estillu moris ohin loron nian nu’udar konsekuénsia hosi opsaun ne’ebé ita hili. No opsaun ida ne’e la ses hosi fallansu iha nivel elite polítiku sira nian atu ses hosi tentasaun ne’ebé mai hosi “Osan Baratu” – Easy Money. Ekonomista sira refere ba rendimentu Estadu nian hosi petróleu hanesan “Osan Baratu” ba Estadu. Karakterizasaun refere mosu tanba bazeia ba ninia estrutura indústria refere, Estadu simu osan refere tanba de’it nia sai na’in no jeolojista sira hetan deskobrimentu ba rekursu refere iha ninia juridisaun. Estadu dala barak la involve iha indústria refere; maibé delega ninia direitu nu’udar na’in ba setór privadu atu dezenvolve, no Estadu simu osan de’it iha forma impostu no mos fahe ninia lukru. Bainhira osan refere tama iha kofre Estadu nian, halo rendimentu Estadu nian sai boot derepenti em termus nominál no mos em-termus proporsionál ka persentajem.
Dala-barak, ida ne’e mos hamosu tentasaun oioin atu gasta ho lalais, expanda birokrasia Estadu nian, hamosu transferénsia oioin ba sosiedade, no halo populasaun sai baruk no depende aumenta dependensia sosiedade nian ba Estadu. Tentasaun ida ne’e boot liutan iha kontestu Timor-Leste nian ho frajilidade instituisaun demokratiku nian, fraku iha mekanizmu kontrolu nian, kapasidade birokrasia Estadu nian ne’ebé fraku, no presaun públiku atu hetan benefisiu hosi independensia ho lalais. No durante liu dekade ida, ita nia lalaok governasaun no mos produtu polítika públika sira durante ne’e hatudu duni katak ita monu ba tentasaun refere. Iha prosesu formulasaun polítika publika nian, kada opsaun iha ninia kustu rasik ou Opportunity Cost. Opsaun ne’ebé durante ne’e ita hili hamosu ona kustu aas ba sustentabilidade ekonómiku.
Durante tinan barak nia laran, asesu ba “osan baratu” ne’ebé rendimentu petróleu kria ona pensamentu no mehi oioin iha sosiedade nia leet, partikularmente ita-nia elite polítiku sira katak Timor-Leste nu’udar país ne’ebé “Riku ho Mina,” no osan refere, ita bele transforma sosiedade ida ne’e ho lalais. Atitude ida ne’e refleta iha diskursu polítika sira ne’ebé mai hosi polítiku sira, esforsu sira ne’ebé la’o no mos hahalok lorloron nian iha nivel administrasaun públika no mos iha sosiedade em jerál. Osan mina halo ita moris iha kondisaun komfortavel no euforia nia laran tanba bele uza osan mina lori responde kualker situasaun; inklui lori rezolve diverjensia polítika elite sira nian no mos bele distribui ba sidadaun sira ho fasil. Durante tinan barak nia laran, osan mina fó ona zona seguru ida katak governasaun ka aktu governativa ne’e bele halo de’it hosi distribui osan ba parte hotu lori halo ema hotu kontente iha tempu badak nia laran; la’ós ona kona ba jestaun ba interese komum no provizaun bens no servisu públiku nian. Ita nia instituisaun públiku sira kostume ona atu aumenta sira nia despeza kada tinan, sem kestiona osan atu mai hosi ne’ebé. Ita nia sosiedade mos hatoman-an no toman ona ho hahalok ida ne’e; lori depende ba Estadu atu fó subsidiu, la presiza servisu maka’as; to’o mosu espresaun sira hanesan “atu hamos de’it uma oin mos presiza selu.”
Maibé ho realidade ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela em-termus kondisaun fiskál no mos dezenvolvimentu ekonomia no sosiál em jerál, ezije ita atu halo mudansa iha nivel estruturál ba lalaok governasaun nian no lalaok polítika públiku nian. Mudansa ida ne’ebé importante tebes no presiza halo mak atu rasionaliza fali despeza Estadu nian, em termus ninia montante no mos alokasaun orsamentál ba setór importante sira, lista atividade sira, espansaun birokrasia Estadu nian sira, no investimentu sira ne’ebé ninia retornu finanseiru no ekonómiku la klaru; ou iha potensia bele sai Elephante Mutin ka “White Elephants.” Ida ne’e bele la’o hamutuk ho esforsu atu aumenta rendimentu hosi impostu rai-laran. Situasaun agora obriga makaer desizaun sira atu komesa ona polítika kesi kabun – Tightening the Belt – lori hamenus neneik ba neneik ninia despeza sira, haree fila fali ninia jestaun ba despeza sira, no ko’a ou halakon tipu despeza sira ne’ebé la nesesariu. Presiza mos impozisaun dixiplina fiskál atu limita nivel despeza Estadu nian, tau konsiderasaun ba ita dalan naruk ne’ebé hein hela.
Meiu sira ne’e sei iha impaktu pozitivu oioin ba jestaun despeza Estadu nian no mos dezenvolvimentu ekonómiku em jerál. Por-ezemplu, nivel despeza ne’ebé ki’ik liu bele iha impaktu ne’ebé di’ak liu; bainhira foku la’ós iha taxa ezekusaun; maibé iha kualidade ezekusaun. Maibé ho orsamentu ne’ebé boot, fó presaun boot liu ba instituisaun públiku sira atu tau sira nia atensaun iha taxa ezekusaun tanba duni tuir tempu. Ida ne’e fó insentiva atu kria programa oioin atu duni taxa ezekusaun. Orsamentu ne’ebé ki’ik liu mos bele fó biban ne’ebé di’ak liu ba Governu atu koko uza rekursu ho prudenti liu duke orsamentu ne’ebé boot liu. Ba ekonomia em-jerál, orsamentu ne’ebé ki’ik liu, bainhira aloka duni ba investimentu duke ba konsumu, bele iha impaktu di’ak liutan ba kreximentu ekonomia reál iha tempu agora no mos tempu naruk nian.
Ida ne’e la’ós fasil duni; maibé nesesaria; tanba kustu hosi la halo ne’e sei aas liu fali duke la halo mudansa. Hanesan Primeiru Ministru rasik rekoñese iha Workshop kona-ba ba Medium Term Integrated Planning Framework foin dadauk ne’e, mudansa ne’e “a painfull process” tanba obriga ema atu la halo buat sira ne’ebé kostume halo ona durante tinan barak nia laran; inklui sosiedade em-jerál. Ida ne’e kontra ema nia natureza. Maibé Bainhira ita la-halo mudansa ida ne, liuliu lori kontra ita nia hahalok no zona komfortavel ne’ebé durante ne’e ita tanba osan petróleu, ninia konsekuénsia mak iha risku boot tebes katak ita sei monu duni ba rai naruk. Mudansa sira ne’e presiza kompromisu iha nivel politiku, no desizaun iha nivel politiku.
Autór nu’udar analista independenti polítika públika iha Timor-Leste. Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun pesoál no la refleta opiniaun ka pozisaun hosi instituisaun ruma ne’ebé autor afilia ou hola parte ba.




