DILI, 05 Jullu 2024 (TATOLI) – Ministériu Finansa (MF) realiza Jornada Orsamentál 2025 nian no iha eventu ne’e, Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, dehan jornada ne’e sai reflesaun ida ba parte hotu atu halo diskusaun di’ak hodi prepara Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan oin, nune’e aloka osan tuir kbiit ezekusaun nian.
Iha jornada ho tema “Investe iha infraestrutura estratéjiku, hakbiit ekonomia no hadi’ak sidadaun nia moris-di’ak”, Xanana Gusmão hateten, iha Agostu, hahú halo diskusaun ba OJE 2025, tanba ne’e Governu hanoin ona katak saida mak bele halo hodi dudu dezenvolvimentu ekonómiku ba oin.
“Sorumutu ohin ne’e ita hamutuk halo reflesaun ne’ebé di’ak hodi tau osan tuir kbiit iha ezekusaun orsamentu nian”, Xanana Gusmão realsa iha Ministériu Finansa, ohin.

Nia dehan jornada orsamentál ne’e tenke halo hodi hatene progresu serbisu sira, tanba problema boot ida maka ko’alia kona-ba osan povu nian tenke jere ho di’ak, ida-ne’e mak fundamentál tebes ba kualkér Governu.
“Kaer ukun labele hanoin buat barak. Osan lahatene gasta ho di’ak, ohin, ita mai tuur tiha iha ne’e, Governu seluk mai tuur fali iha ne’e. Ita-nia rai la ba oin no povu la sente benefísiu husi saida mak Estadu no Governu hala’o tanba lahatene jere osan”, Xefe Governu ne’e afirma.
Nia dehan, tinan ida ne’e, Governu hahú la’o no preokupasaun boot liu mak kona-ba irregularidade barak iha sistema finanseiru. Tanba ne’e, atu hahú auditoria internasionál hodi bele hahú ho buat ruma ne’ebé di’ak ba futuru jerasaun líder.
“Atu dehan katak mai kaer ukun iha Governu ne’e la’ós atu hetan pozisaun, la’ós atu defende interese balun de’it, maibé bá tuur iha Governu atu hadi’a rai ida ne’e. Ida ne’e mak misaun importante tebes ba ema hotu. Ha’u husu atu diskute ho di’ak, balun laloos karik hadi’a hodi ita hotu hadi’a tiha problema sira ne’e”, nia sujere.
Primeiru-Ministru hatutan katak sorumutu ne’e tenke diskute didi’ak, nune’e tinan oin tau orsamentu tuir duni planu no programa atu labele naran gasta de’it. “Atu tinan oin mai ne’e sukat ita-nia kbiit, sukat ita-nia aan. Haree mós ba programa Governu nian, iha saida mak bele tau osan. Kuandu imi sukat ona imi-nia kbiit durante tinan ida, imi atu halo saida hatene ona”, nia dehan.
Iha fatin hanesan, Vise-Ministra Finansa, Felícia Carvalho, hateten semináriu ida ne’e sei halo diskusaun ba tópiku neen mak hanesan panorama makroekonómiku no estratejia fiskál; dezempeñu reseita tinan anteriór; proposta prioridade nasionál mak preokupasaun xave husi konsulta sidadaun no medida xave propoin husi LMs hatuur tuir setór dezenvolvimento; desempeñu despeza no despeza obrigatóriu, ikus mak senáriu tetu fiskál.

“Ida ne’e Governu nia kompromisu ne’ebé konsistente ba Timor-Leste nia progresu no prosperiedade. Orsamentu ba tinan 2025 nian ne’ebé ita atu diskute ne’e, la’ós dokumentu finanseiru de’it, ida ne’e maka roteiru/roadmap ida ba ita-nia futuru. Ida ne’e reprezenta ita-nia vizaun koletiva ba Timor Leste ida ne’ebé forte no reziliente liután,” Felícia Carvalho hato’o.
Nia salienta katak jornada ne’e atu iha OJE 2025 nian hakarak foka hodi reafirma Governu nia determinasaun atu habelar baze ekonómika no hamenus dependénsia ba setór tradisionál sira iha nasaun ne’e.
“Ita tau hela baze ba groundwork ekonomia timoroan nia ne’ebé diversu no reziliente até tinan 2028. Ida ne’ebé sei kria oportunidade ba kreximentu sustentavel iha setór oioin. Ita-nia foku ba iha investimentu infraestrutura estratéjiku la’ós de’it kona-ba konstrusaun edifísiu ka estrada sira. Ida-ne’e, kona-ba haríi fundasaun sira ba kreximentu ekonómiku, hadi’a ita-nia sidadaun sira-nia moris loroloron nian, no kria plataforma ida ba jerasaun sira iha futuru atu moris prósperu”, nia hatutan.

Ba investimentu estratéjiku sira iha infraestrutura Governu mós tenke foka atu rezolve dezafiu ekonómiku sira ne’ebé nasaun enfrenta. Tanba Timor-Leste nia dependénsia maka’as tebes ba iha Fundu Petrolíferu ba finansiamentu orsamentál nu’udar preokupasaun boot ida, liuliu ho projesaun sira ne’ebé indika redusaun fundu nian iha tinan 2034.
“Senáriu ida-ne’e persiza asaun urjente atu diversifika ita-nia fonte reseita sira no hamenus dependénsia ba setór ida de’it. Hodi esplora alternativa sustentavel no haburas atividade ekonómika sira iha área agrikultura, turizmu, no enerjia renovavel, hodi ne’e ita bele harii fundasaun ekonómika ida ne’ebé reziliente liu ba Timor-Leste”, nia subliña.
Aleinde ne’e, nia hateten kestaun merkadu traballu nian ne’ebé la ativu, partikularmente entre joven sira, presiza atensaun imediata. Joven barak iha Timor-Leste la envolve aan iha empregu, edukasaun ka formasaun, ne’ebé limita sira-nia kontribuisaun potensiál ba Timor-Leste nia ekonomia.
Tuir nia, atu rezolve kestaun ne’e, presiza hadi’a no hasa’e programa formasaun profissionál nian, hadi’a asesu ba edukasaun ho kualidade no kria ambiente ida ne’ebé fó apoiu ba empreendedorizmu.
“Atu investe iha ita-nia joven sira, ita bele deskobre sira-nia potensiál no lori kreximentu ekonómiku ba tempu naruk nian. Hadi’a ita-nia servisu saúde nian, sistema edukasaun nian, no medida sira atu redús ki’ak maka krítiku hodi hasa’e ita-nia Índise Dezenvolvimentu Umanu no asegura katak sidadaun idaidak bele hetan benefísiu husi ita-nia nasaun nia progresu”, nia konklui.
Notísia relevante: Governu organiza jornada orsamentál hodi define prioridade no tetu fiskál ba 2025
Jornalista: Armimda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




