DILI, 18 jullu 2024 (TATOLI)–Diretór Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto, sujere ba Governu atu iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 prevee orsamentu 5%-10% ba área produtivu sira.
Notísia Relevante: PM: Jornada Orsamentál 2025 nu’udar reflesaun hodi aloka osan tuir kbiit ezekusaun
Nia esplika, Governu tenke fó importánsia makaas ka hetan alokasaun orsamentu natoon mak setór agrikultura, turizmu, marítima hodi investe iha tasi, peska no kooperativa, setór edukasaun no saúde hetan porsaun orsamentu ne’ebé natoon atu hadi’a kondisaun bele forte iha plataforma investimentu sira, tanba se laiha entaun kontinua dependénsia ba iha ema-nia merkadu.
“Ami, ohin, rekomenda setór sira-ne’e, propoen bele hahú 5%-10% ne’ebé tenke kontinua aloka ba setór produtivu sira-ne’e, atu iha 10 mai ne’e ita haree buat ruma. Tanba iha iha tinan 2035, Timor-Leste nia reseita iha estagnasaun iha Banku Sentrál Timor-Leste,” Diretór Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto, hateten ba Agência Tatoli hafoin hala’o konferénsia imprensa ba iha tetu orsamentu ba 2025, iha Caicoli, kinta ne’e.
Diretór ne’e hateten, Governu tenke hahú investe setór produtivi sira-ne’e hodi neineik ba neineik, iha duni fonte sira-ne’ebé dezenvolve alternativu ba reseita sira.
“Presiza tebe-tebes no tempu ona atu investe iha rai-laran, atu ita bele asegura ita-nia rekursu iha rain rasik liuliu ita-nia joven sira-ne’ebé produtivu no matenek sira. Labele sai traballadór iha ema-nia rai hanesan iha Korea no Austrália, maibé halo buat ida iha ne’e. Investe, tenke hahú ona, atu ita bele absorve no asegura ita-nia rekursu servisu hodi hasa’e produsaun. Tinan-tinan universidade prodús no fó graduasaun ba joven sira, nia tenke halo buat ruma ba ita-nia rain,” nia hateten.
Nia garante, ida-ne’e bainhira la’o di’ak ne’e Timo-Leste mós bele iha oportunidade hodi asesu ba iha merkadu rejionál ho Timor-Leste nia produtu.
Nia dehan, se Timor-Leste kontinua nafatin konsumu ema-nia produtu, entaun kontribui ba ema-nia ekonomia, tanba ne’e mak Governu tenke halo balansu ba konsumu produtu.
Tuir nia, adezaun Timor-Leste ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN), nesesita Timor-Leste nia produtu iha merkadu globál no rejionál.
“Timor-Leste presiza iha konsumu produtu lokál atu sirkulasaun osan iha rai-laran la’o no labele halo despeza ba rai-li’ur de’it,” nia hateten.
Notísia Relevante: Governu organiza jornada orsamentál hodi define prioridade no tetu fiskál ba 2025
Jornalista : Jesuína Xavier
Editór : Cancio Ximenes




