iklan

HEADLINE, SOSIEDADE SIVĺL

Família hasai restu mortál espoza matebian “Maucalo” iha Santa Krús

Família hasai restu mortál espoza matebian “Maucalo” iha Santa Krús

Família hasai restu mortál espoza matebian “Maucalo” iha Santa Krús. Foto/Jesuína Xavier

DILI, 19 Outubru 2024 (TATOLI) – Família ke’e sai restu mortál Etelvina Fernandes Belo ‘Bidoli-Mau’, espoza husi matebian António da Silva “Maucalo”, ho nia oan na’in-rua iha semitériu Santa Krús hodi translada bá iha Jardim dos Heróis Metinaro.

Molok hasai restu mortál, família hamutuk ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste no Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál husi Uatulari-Viqueque halo uluk serimónia rituál hanesan hamulak, tau malus no nahe tais hafoin ke’e sai mate ruin sira ne’e.

“Saudozu Maucalo nia isin agora iha rezidénsia Kintál Boot, entaun família deside nia kaben Bidoli-Mau nia restu mortál ne’e tau hamutuk atu lori bá dala-ida. Agora ke’e hela, hotu ba tau hamutuk iha rezidénsia, depois loron rua hanesan ne’e sei lori bá iha Metinaro, entrega ba Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál”, reprezentante família Martinho Soares da Silva dehan ba Tatoli, iha Santa Krús.

Nia relembra katak matebian Bidoi-Mali mate hamutuk ho labarik kaduak iha knotak iha asidente ró mout iha Ataúro, ne’ebé hakoi hamutuk iha Santa Krús ne’e. Aleinde ne’e, família ke’e sai mós oan na’in-rua nia ruin ne’ebé mate iha Uatulari iha 1981 no ida mate iha Fatumaka no lori ona mai hodi tau hamutuk iha rezidénsia saudozu nian iha Kintál Boot.

“Iha oan rua ne’ebé mate iha operasaun aniquilamento nian iha Uatulari, ida iha koléjiu Fatumaka nian ne’ebé uluk hela ho madre sira no rua iha ne’e ho nia inan”, nia relata.

Família hasai restu mortál espoza matebian “Maucalo” iha Santa Krús. Foto/Jesuína Xavier

Martinho da Silva hateten restu mortál sira ne’e sei lori hotu bá iha Jardín Erói hodi hein dekretu Prezidente Repúblika atu hakoi ho posibilidade iha tinan ne’e ka iha 2025 hamutuk ho restu mortál sira seluk.

Aleinde ne’e, relata mós kona-ba saudoza Bidoli-Mau nia envolvimentu iha funu to’o iha nia mate iha 1997. Iha ai-laran nia hanesan adjunta polítika militár frente armada. Maibé, nia ho labarik, entaun komandu autoriza nia mai iha vila hodi hala’o serbisu rezisténsia nian mak halo klandestina ne’ebé aberta iha Baucau, Ermera no Liquiçá, Lautém no Manatuto.

“To’o iha 1997, nia hetan orientasaun atu prepara selendang hodi haruka ba iha Cipinang-Indonézia. Konforme informasaun ne’ebé ami hetan, ida ne’e mós ha’u aviza nia katak labele aberta liu, maibé tenke neineik. Maibé nia brani liu hala’o serbisu, nia lahanoin nia oan no família sira. Iha tempu ne’ebá nia ho António Aitahan-Matak sira hamutuk simu orientasaun katak iha vizita ida husi nasaun seluk ne’ebé mai iha Timór”, nia konta tuir.

Hodi salienta katak selendang ne’e prepara iha Ataúro no saudoza bá organiza ema sira desterradu iha ne’ebá hodi halo tais, ho razaun dehan bá sosa nuu  iha Ataúro, maske nuu iha Viqueque barak.

“Ró ne’ebé nia sa’e tula simentu, armáriu no seluk tan. Entaun ró ne’e todan no mout, tanba buat ida ema bolu naran ankora monu. Sira la salva ema, tanba isin-rua, konforme médiku no polísia sira fó sai katak iha labarik kaduak”.

“Komandante Koosusu nu’udar kolaboradór ne’ebé la’o ho nia mout dala ida. Ida ne’e mak lori mai hakohi iha ne’e. Halo tinan 27 iha 2024 mak ke’e sai fali. Nia kaben Maucalo mate iha Malázia, entaun ke’e sai dala ida atu lori hotu bá Jardim dos Heróis”, dehan.

Notísia relevante: Estadu Timor-Leste no Família simu ona mate-isin saudozu Koronél “Maucalo”

Jornalista: Jesuína Xavier

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!