DILI, 05 Juñu 2026 (TATOLI)-Governu liuhusi Ministériu Turizmu no Ambiente no Gabinete Fronteira Marítima, realiza kompetisaun karavana ho modalidade tolu (3) ba grupu estudante, grupu sosiedade sivíl no grupu munisípiu iha ámbitu selebrasaun Loron Nasionál Tasi.
Iha kompetisaun karavana e’e, Munisípiu Manatutu sai manán-na’in hodi simu trofi rua (2) tanba sai manán-na’in ba iha modalidade munisípiu nian nomós sai manán-na’in ba iha kategória favoritu.
Reprezentante grupu kriativu Jerasaun Manatutu (Jerman), António Maubusi Simão Soares, hato’o agradesimentu ba koolaborasaun ekipa nian ne’ebé lori sira bele hetan rezultadu ne’ebé di’ak, maske sira-nia preparasaun ne’e hala’o durante loron tolu (3) de’it.
“Arte ne’ebé ohin ami aprezenta kona-ba tasi no husi ami-nia motto rasik mak mai promove no proteje tara bandu. Materiál ne’ebé ami uza mak orijen husi munisípiu nian rasik,” nia informa.
Atu konserva ambiente, nia dehan, iha Munisípiu Manatutu daudaun ne’e estabelese ona tara bandu ba tasi hanesan bandu estraga aiparapa no ahu-ruin inklui animál seluk tan iha tasi laran.
“Tanba ne’e, ami-nia grupu prontu nafatin atu mellora preparasaun ho di’ak, nune’e bele kompete fali iha tinan tuir mai no mantein nafatin iha manán na’in dahuluk,” nia hateten.
Nia hatutan, osan ne’ebé sira hetan iha kompetisaun ne’e sei halo jestaun ba sira-nia grupu atu prepara materiál foun ruma hodi partisipa iha eventu nasionál no munisipál.
Reprezentante manán-na’in iha kategóra estudante São João Paulo II Bedois, Genia Gonçalves da Silva, hateten sira sente kontente tebes bele sai vensedór iha kompetisaun ida-ne’e, maske sira laiha espetativa atu manán tanba sira-nia preparasaun durante loron rua (2) de’it.
“Tema ne’ebé ohin ami lori mak resiklajen lixu, entun vestuáriu ne’ebé ohin ami uza ne’e prodús husi lixu ne’ebé ema so’e arbiru. Nne’e, ho tema ida-ne’e fó hanoin mai ita katak atu hadomi ambiente, labele so’e lixu arbiru no tranaforma lixu sai obra resiklajen ne’ebé di’ak,” nia dehan.
Nia hatutan, tanba ne’e ba oin sira sei nafatin esforsu no hatudu nafatin sira-nia performe liuhusi kriatividade ne’ebé sira iha.
Iha biban ne’e, Koordenadór Munisípiu Líkisa, José António dos Santos, ladun satisfaa ho rezultadu husi ekipa juri ne’ebé fó oportunidade ba Munisípiu Manatutu sai manán-na’in maske sira mós aprezenta ho tema di’ak.
“Ba oin tenke hadi’a sistema ida-ne’e no tenke envolve mós jurista husi arte nian. Tanba jurista ohin maioria husi membru Parlamentu Nasionál nian, entaun ba oin presiza hadi’a,” nia rekomenda.
Aleinde ne’e, nia dehan, Komisaun Organizadora sira mós tenke informa antes kritéria karavana oseanu ba partisipante sira, se lae hanesan ohin sira mai mak foin hatene kona-ba nia kritéria sira, nune’e kritéria sira labele halo sai hanesan segredu.
“Entaun, ohin, loloos ne’e tenke fó oportunidade ba munisípiu sira seluk mós la’ós de’it ba Manatutu, tanba ami mós aprezenta ami-nia tema kona-ba kondisaun tasi, tara bandu no arte. Maibé, laiha problema, ami nafatin hadi’a atu nafatin kompete iha tinan oin mai,” nia dehan.
Tuir komunidade husi Kolmera, Maria Antónia, hateten hanesan komunidade sente entusiazmu tebes ho atividade karavana ne’ebé grupu sira hatudu iha loron nasionál tasi nian ne’e,
“Husi karavana ne’e, ida-idak reprezenta ninia kriatividade liuliu hanesan iha munisípiu sira hatudu ho krieatividade oioin. Ha’u sente animadu tebes,” nia hateten.
Husi atividade ne’e, atu fó hanoin ba timoroan sira atu konserva tasi Timor ho di’ak tanba sai hanesan mós fatór ekonomia ba Timor-Leste rai no famílía sira-ne’ebé hela iha área kosteira.
Tanba ne’e, husu ba Governu kontinua realiza atividade ne’e hodi fó hanoin ba ema hotu no presiza kria hodi estabelese tara bandu ba tasi, atu nune’e garante nafatin ekosistema tasi nian ho di’ak.
Prezidente juri ba kompetisaun karavana nian, Ângela Maria Corvelo de Andrade Sarmento, hateten partisipantes sira-ne’ebé ohin aprezenta iha kompetisaun karavana ne’e furak tebes-tebes.
“Oportunidade ida hakarak dehan katak valór ne’ebé ami halo ho objetivu tebes-tebes la haree husi parte ne’ebé no la haree ba eskola ne’ebé, mais hare duni ba rezultadu ne’ebé sira performa. Entaun, iha kategória lima ne’ebé ami foti nu’udar susukat hodi fó ba kada grupu ne’ebé reprezenta, Ami haree husi aspetu tradisionál, aspetu orjinalidade, kriatividade no aspetu konjunta,” nia informa.
Aprezentasaun ohin ho objetivu prinsipál la’ós atu manán prémiu maibé ida mak oinsá konsiensializa no promove atu ema hotu hadomi tasi no hadomi ambiente.
Iha oportunidade ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten kona-ba
Munisípiu Manatutu ne’ebé manán iha kompetisaun karavana ne’e, husu jornalista sira atu ba foka fila sasán ka materiál ne’ebé sira uza hodi aprezenta iha karavana.
“Ha’u husu ba jornalista sira ba leno fali karreta ohin ne’e. Imi Manatutu oan sira ba tuur fila-fali iha karreta laran, atu nune’e jornalista sira ba foka fila-fali hodi haree imi kaer saida, halo saida no saida de’it mak imi arma iha karreta laran,” Xefe Governu ne’e hateten.
Enkuantu iha kompetisaun karavana husi kategória estudante manán-na’in dahuluk husi eskola Kolégio São João Paulo II Bedois, ho orsamentu $1.000, daruak nian husi eskola 10 Dezembru ho osan $750 no ba datoluk nian husi eskola Kafé Baukau ho osan $500.
Iha kategória sosiedade sivíl manán husi UNPAZ ho osan $2.000, manán-na’in daruak husi Surik Timor ho osan $1.500 no datoluk husi Mafirma Art ho osan hamutuk $1.000.
Iha kategória munisípiu nian manán husi munisípiu Manatutu ho osan $1.500, daruak husi Ainaru ho osan r$1.000 no datoluk husi Manufahi ho osan $750, enkuantu manán na’in favoritu nafatin monu ba munisípiu Manatutu ho osan $1.000
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





