iklan

OPINIAUN

Kapitalizmu, kolonialidade no dependénsia importasaun ai-han iha Timor-Leste: Perspetiva dekoloniál agroekolójika

Kapitalizmu, kolonialidade no dependénsia importasaun ai-han iha Timor-Leste: Perspetiva dekoloniál agroekolójika

Autór

Orlando da Cruz

Mestrando em Ciências Ambientais

Faculdade de Ciências Agrárias e Biológicas

Universidade Estadual do Mato Grosso, Brasil

Email: orlandodacruzgrasfer@gmail.com 

Timor-Leste hanesan país ida ne’ebé adopta sistema sosiál, polítiku no ekonómiku liberál, maibé país ida ne’ebé la’ós industrializadu, ninia  kapasidade produsaun iha rai laran ki’ik tebés atu garante de’it sobrevivénsia ka produsaun ba de’it nesesidade han-hemu (agrikultura subsisténsia no familiár) no dalaruma ida-ne’e mós la iha sustentabilidade, nune’e sempre depende maka’as ba importasaun hanesan dezafiu bo’ot ida ba kresimentu ekonómiku, hodi hamosu dezigualdade no problema estruturál sira iha aspetu oioin sai preokupasaun públika iha sosiedade. Dezde Governu dahuluk, troka fila-fila ministru, kargu no dirijente sira iha instituisaun ministeriál sira, maibé mudansa ka dinámika hirak ne’e la konkretiza polítika públika ne’ebé atu rezolve problema estruturál hirak ne’e, nu’udár forma ida ne’ebé halo ita mantein dependénsia esterna hodi kontribui ba frajilidade no vulnerabilidade sosiál, polítika no ekonómika interna rasik maske ita konkista ona independénsia polítika administrativa formál liuhosi restaurasaun iha 20 maiu 2002. Iha artigu ida-ne’e atu análize alternativa hosi perspetiva dekoloniál agroekolójika ne’ebé propoin nu’udár paradigma, teoria no prátika sustentável ne’ebé fortalese seguransa no soberania ai-han, harii soberania biokulturál no sobu lójika dependénsia, dominante no invazaun produtu ai-han ultraprosesadu importadu hosi merkadu globál iha Timor-Leste.

  1. Baze teórika sira: konseitu kapitalizmu, kolonializmu no kolonialidade

Kapitalismu nu’udár sistema produsaun ida ne’ebe karateriza ho akumulasaun riku hanesan makina, rai no rekursu sira iha ema uitoan ninia liman, no grupu ema uitoan ne’e sai riku tebés no hakarak kontinua sai riku bebeik. Tuir marxista sira, sistema kapitalizmu ida ne’e nia abut mak modernizmu, katak teória ka pensamentu ne’ebé transforma mundu no sosiedade ba moderna, ne’ebé apoia hosi sistema estadu neoliberál sira ne’ebé iha interese akumulasaun kapitál halo superprodusaun no superesplorasaun matéria-prima hosi natureza hamosu dezigualdade sosiál hodi dudu mundu no sosiedade ba krize (Silva, 2022).

Iha kontestu akumulasaun kapitál ida-ne’e, estadu kapitalista mai ho liberalizmu ne’ebé promove merkadu livre, kompetisaun, empreza privada no sira konsidera katak liberdade ekonómika posibilita iha progresu no inovasaun, ne’ebé fó benefísiu ba sosiedade tomak. Iha sékulu XX, mosu neoliberalizmu kombina defeza merkadu livre sira ho polítika liberalizasaun ekonómika globál, privatizasaun empreza estatál no desregulasaun setór ekonómiku sira. Ida-ne’e iha influénsia boot ba ekonomia mundiál dezde dékada 1980 (Ricardo, 2026).

Kolonializmu mak períodu istóriku ida ne’ebé iha ligasaun ho navegasaun boot sira deskobre, konkista no domina territóriu ka nasaun sira seluk hodi hamosu sira-nia relasaun superioridade ba povu kolonizadu sira. Tuir Assis (2014), kolonializmu sai esensiál ba espansaun kapitalizmu, ne’ebé hahú iha europa, ne’ebé marka inísiu modernidade nian, no globalizasaun akontese nu’udar projetu ida hosi modernidade hodi promove avansu sosiál, kulturál, sientífiku no teknolójiku sira ba nasaun seluk. Europa sai hanesan pontu referénsia ba estadu no sivilizasaun moderna, hodi hametin podér kapitalista no hamosu globalizasaun. Maski kolonialismu istóriku hotu ona maibé kolonializmu modernu prezente nafatin iha aspetu oioin liuhosi forma dominante ne’ebé kontrola rekursu, serbisu, kapitál no koñesimentu, ne’ebé organiza hosi merkadu kapitalista (Avila, 2021). Iha sentidu ida-ne’e, Romão no Gadotti (2012) fó hanoin hikas Amílcar Cabral ne’ebé argumenta katak libertasaun polítika la signifika halakon prezensa kolonizadór, prezensa ida-ne’e kontinua moris iha kultura ne’ebé impoin no internaliza hosi sujeitu kolonizadu sira (Barbosa & Paulino, 2012).

Tuir Martins (2015), teoria sistema-mundu ne’ebé propós hosi Immanuel Wallerstein, sistema ekonomia kapitalista globál  organiza nasaun sira tuir ierarkia tolu, ne’ebé haree hosi divizaun internasionál traballu, mak hanesan: (1) Pais sentrál sira mak ekonomikamente, nasaun sira ne’ebé riku iha kapasidade bele produz teknolojia avansadu, exportadór no iha traballadór sira ne’ebé iha abilidade aas. Politikamente, estadu forte ne’ebé bele habelar sira-nia influénsia exteriór sira. Kulturalmente, iha identidade nasionál ne’ebé sólidu no projeta ida ne’e hanesan referénsia ba nasaun seluk. (2) País semiperifériku mak ekonomikamente, nasaun sira ho industrializasaun teknolójiku uitoan de’it ka ladún dezenvolvidu. País hirak ne’ebé la kria sira-nia teknolojia rasik. Forsa traballu barak liu iha abilidade ki’ik ka semi-abilidade. Politikamente, kontrola de’it sira-nia politika interna, la iha influénsia signifikativa ho país exteriór. Kulturalmente, iha identidade nasionál no kulturál ne’ebé moderadu. (3) País perifériku mak ekonomikamente, nasaun sira ne’ebé prodús de’it produtu primáriu (hanesan agrikultura no minerasaun) no iha forsa traballu ho abilidade ki’ik liu. Politikamente, labele kontrola totalmente politika interna rasik. Kulturalmente, la iha identidade nasionál ne’ebé forte; envezde, identidade fragmentadu sira ne’ebé liga ba grupu étniku ka relijiozu sira. Simples liu, bele dehan pais hirak ne’ebé kiak, ninia sosioekonomia, politika no identidade ne’ebé frajil, dependente aas ba país semiperifériku no sentrál sira.

Kolonialidade bele define hanesan estrutura dominasaun ka padraun podér ne’ebé metin nafatin iha sosiedade depois konkista independénsia. Catherine Walsh (2012) identifika kolonialidade iha dimensaun haat ne’ebé ajuda atu komprende oinsá pensamentu koloniál kontinua influensia ita-nia sosiedade sira, mak hanesan: (1) Kolonialidade podér kria sistema klasifikasaun sosiál bazeia ba rasa nu’udár kritériu ba distribuisaun, dominasaun no esplorasaun populasaun mundiál liuhosi dominasaun kapitál, polítika no uza forsa koersivu atu grupu exploradu sai obediente. Iha kolonialidade podér ida ne’e la’ós de’it destrui valór komunidade sira nian liuhosi hamoos ka desvaloriza koñesimentu lokál no tradisionál (epistemisídiu) no impozisaun koñesimentu konsidera hanesan universál (normalmente europeu), enkuantu sira seluk haree hanesan inferior (rasizmu epistémiku) maibé destrui mós liuhosi halakon lian nativu sira (glotosídiu), oho povu sira (jenosídiu), explorasaun ka na’ok rekursu naturál, materiál no umanu sira (pilhagem), impozisaun no oho ábitu dietétiku sira ne’ebé prejudika saúde no kultura ai-han tradisionál (nutrisídiu) (Barbosa & Paulino, 2021; Pereira, 2023). Kolonialidade podér impoin ba kultura dieta ida ne’e hanaran mós kolonialidade ai-han nu’udár prosesu ida ne’ebé populasaun sira ne’ebé sai koloniazadu hetan negasaun sira-nia direitu no liberdade ba justisa ai-han ka atu deside kona-bá sira-nia ábitu, polítika ai-han no nutrisaun nian tuir sira-nia ansestralidade (beiala) no kultura lokál. Tuir Achinte (2010), iha jeopolítika alimentár, ai-han no nia forma preparu sira iha ierarkia tuir sira-nia fatin orijén no pozisaun ne’ebé sira okupa iha ordén podér mundiál nian. Nune’e, ábitu ai-han no maneira produsaun balu konsidera superiór, enkuantu sira seluk haree hanesan inferiór (de Albuquerque Oliveira, Silva & Pereira, 2025).

(2) Kolonialidade saber bazeia ba eurosentrizmu nu’udár ordén eskluzivu kona-bá razaun, koñesimentu no pensamentu, ne’ebé deskualifika ezisténsia rasionalidade no koñesimentu sira seluk ne’ebé la’ós ema europeu. Iha kolonialidade ida ne’e atu hateten katak koñesimentu indíjena, afrikanu, aziátiku no lokál sira seluk hetan desvalorizasaun ka konsidera inferiór. (3) Kolonialidade ser nian ne’ebé klasifika no fahe ema ba kategoria bináriu  katak primitivu vs. sivilizadu, promove inferiorizasaun, subordinasaun no dezumanizasaun ema seluk tan de’it haree kór, raiz ka abut ansestrál, jéneru no seksualidade. (4) Kolonialidade natureza, viver ka kosmogónika bazeia ideia duolismu no divizaun bináriu, halo separasaun entre natureza no sosiedade, ignora relasaun sosiál no espirituál antigu sira ne’ebé liga ema ho ambiente. Vizaun ida ne’e hakotu ligasaun sira ne’ebé sustenta vida no koñesimentu tradisionál sira, hodi trata natureza hanesan objetu ida ne’ebé tenke kontrola no esplora de’it, kontribui hosi lójika modernu, rasionál, eurosentriku ne’ebé hetan influénsia hosi pensamentu Europeu, Norte-Amerikanu sira nian (Barbosa & Paulino, 2021; Pereira, 2023).

  1. Konsekuénsia, kauza hosi dependénsia no nia relasaun ho kontextu Timor-Leste

Iha konseitu krítiku ne’ebé dezenvolve hosi Larissa Mies Bombardi mak kolonializmu kimiku liga ho uzu intensivu agrotoksiku ne’ebé publika iha 2023. Iha kolonializmu kímiku no molekulár ida ne’e, deskreve desigualdade ne’ebé haketak Norte no Súl globál kona-bá regulasaun uzu pestisida nian, tanba nasaun sentrál sira adota padraun sira ne’ebé rigorozu liu, sira produz no esporta substánsia sira ne’ebé bandu iha sira-nia teritóriu rasik ba periferia globál (nasaun kiak sira). Produsaun agríkola bazeia ba dependénsia ba input kímiku sira hatudu oinsá agrikultura hetan apropriasaun hosi kapitalizmu. Iha modelu ida ne’e, objetivu sentrál hosi produsaun ai-han sai hanesan meius ida atu hamosu lukru no akumulasaun kapitál. Iha inisiu, agrikultura bele sai hanesan bareira ba avansu kapitalizmu nian, tanba ninia siklu produsaun sira tuir ritmu natureza nian. Maibé, lójika kapitalista konsege infiltra iha setór ne’e liuhosi konsentrasaun rai (grupu empreza minoria mak kontrola rai hodi halakon agrikultór lokál sira-nia direitu), finansializasaun ba kadeia produsaun sira (banku no investidor mak kontrola etapa produsaun até transformasaun ba negosiu finanseiru), dependénsia teknolójiku (agrikultór sira obriga atu uza pakote insumu industriál fini, adubu, pestisida no kimiku sira seluk). Bombardi nia konkluzaun sentrál ida bazeia ba observasaun ida-ne’e, maka pestisida sira funsiona afavor ba lójika akumulasaun kapitalista nian no laiha relasaun direta ho kombate hamlaha iha mundu. Agrotoksiku introdús forma violénsia foun ida hodi promove mudansa kímika iha nivel selulár no molekulár ema nian. Violénsia ida ne’e nia orijén ka mosu hosi revolusaun verde, ne’ebé nia dezenvolvimentu iha relasaun direta ho teknolojia arma kímika sira ne’ebé uza durante funu mundiál daruak. Entre 2010 no 2019, dadus hosi Ministériu Saúde nian indika katak númeru kazu intoksikasaun hosi agrotoksiku ka pestisida maka’as liu iha Brazil. Akuzasaun ida ne’ebé maka grave liu ne’ebé halo hosi Bombardi mak intoksikasaun pestisida konstitui forma ida hosi infantisídiu, haree ba kontaminasaun hosi labarik brazileiru na’in 3.754 ho idade 0 to’o 14 no kuaze feto isin-rua na’in 300 entre tinan 2010 no 2019, ne’ebé destaka natureza letal hosi violénsia kímika (Elias, 2025).

Impaktu hosi uzu agrotoksiku ida ne’e, iha livru  Silent Spring (Primavera Silenciosa) iha tinan 1962, Rachel Carson fó ona avizu katak uza pestisida barak liu, liuliu DDT ne’e perigozu tebés, kímiku sira-ne’e la’ós de’it afeta peste sira maibé kontamina mós rai, bee, animál no ema. Tuir Rachel katak natureza funsiona hanesan sistema ida ne’ebé interligadu, se ita interfere parte ida, afeta mós sira seluk. Uzu indiskriminadu venenu sira ho interesse atu produz ai-han barak liután, la konsidera no ignora ninia konsekuénsia sira, ne’e ita hala’o hela Guerra química hasoru natureza rasik, haree prátika ida ne’e nia bolu era do veneno. Ho liafuan simples, Carson hatudu katak koko atu kontrola natureza ho kímiku sira bele lori problema barak liu duké solusaun sira tanba buat hotu iha ligasaun (Elias, 2025). Iha tinan 1962 manu-fuik sira la hananu ona iha Nova Yorke, tanba halo migrasaun ba fatin seluk tanba efeitu pestisida (Silva, 2022).

Tuir Shiva (1991) & Pingali (2012), paradigma dominante iha produsaun ai-han komesa desde revolusaun verde ka green revolution iha dekada 1950 até 1970. Revolusaun  verde, Encyclopedia Britanika refere nu’udár aumentu ba produsaun grains, ai-han sira ne’ebé mai husi partikula ki’ik liu farina no hare, liuhosi introdusaun variedade foun dekada 1950-1960 nian. Apoiu habarak farina ho batar, governu amerikanu no empreza sira kria peskiza, infraestrutura no dezenvolvimentu merkadu ba distribuisaun produtu sira (Pingali 2012). Revolusaun verde produz koñesementu sientifiku no promove fini, adubu no pestisida; sira kria the International Maize and Wheat Improvement Centre (CIMMYT) iha Mexico no the International Rice Research Institute (IRRI) hodi peskiza ba fini hare nian iha Filipinas. Iha inan 1986-1989, akontesimentu violensia bo’ot iha Punjap India, ema deskreve katak nu’udár violensia étnika no relijiaun, nune’e ema hotu fase-liman ka nega responsabilidade, sira duun hotu ba relijiaun mak sai kauza prinsipál ba konflitu. Vandana Shiva argumenta katak Punjab Tragedy, la’os étnika no relijaun mak sai kauza, maibe nia abut luan liu mak ekolojika, ekonomiku no politika. Violensia iha Punjab la’os tanba relijiaun no étnika maibé tanba komunidade kamponeze sira iha Punjab deskontente ba governu sentralizadu ne’ebé kontrola politika agrikultura, finansa, kréditu no sasan nia folin ne’ebé tinan barak kontribui hosi revolusaun verde. Revolusaun verde hakarak hatudu podér siénsia hodi kontrola natureza, halakon biodiversidade no promove homojenidade, mak kauza prinsipál hamosu Punjab Tragedy, maibé bainhira akontese konflitu, sira dehan siénsia ne’e neutrál (Vandana Shiva 1991). Ida ezemplu klásiku loos, katak iha kontestu nasaun industriál sira, elite ekonomia, sientista konvensionál sira defende ekonomia ne’ebé orienta ba lukru, maske prátika ekonomia detrimentál ba ambiente no hanehan umanidade. Silici nu’udár krítiku seluk ida reforsa mós katak paradigma produsaun industriál agrikultura, halo kontrola artifisiál ba prosesu naturál, uza extensive inputs no uniformidade jenétika ne’ebé durante identiku ho lixu no depletion hamohu ona rekursu naturál, orienta de’it ba lukru, kria poluisaun no hamosu emisaun greenhouse gas (GHG) (Silici 2014). Modelu produsaun ai-han ida , la’os sustentável. Eziste paradox mundu konsumerista hamosu krize afeta nasaun hotu iha mundu, sei iha ema la fiar ba prátika no paradigma agrikultura sustentável, hanesan agroekolojia. Ema barak sei hakarak halimar iha nivel polítiku afavor paradigma green revolution uza input externa maka’as, no vitimiza ekolojia no kamponeze no familia ki’ik sira iha país subdezenvolvidu sira (Silva, 2022).

Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé iha taxa importasaun produtu oi-oin ne’ebé aas liu. Iha tinan 2011, importa ona manu-tolun konjeladu hamutuk tonelada 2,937 no na’an konjeladu hamutuk tonelada 2,764. Iha tinan 2020, Timor-Leste nu’udár importadór na’an prosesadu ba dala 174 ho valór millaun 1,2 dolar amerika norte. Nasaun prinsipál lima ne’ebé fornese na’an maka Xina (US$606,000); Brazil (US$243,000); Singapura (US$124,000); Malázia (US$88,400); Indonézia (US$64,100). Formalina ne’e substánsia ida ne’ebé baibain uza atu konserva mate-isin (Amaral et al., 2025).

Tuir dadus hosi  Portal de Informações Comerciais de Timor-Leste katak Timor-Leste importa sasán ho valór biliaun US$1.1 iha tinan 2022. Timor-Leste nia produtu importasaun prinsipál maka petróleu refinadu, foos, automóvel, mákina eskavasaun no simentu. Sasan sira ne’e kontribui ba liu 40% husi total valor importasaun. Timor-Leste nia fonte importasaun prinsipál maka Indonézia, Xina, Singapura, Austrália, no Malázia. Timor-Leste nia importasaun reflete ninia dependénsia ba kombustível fósil ba enerjia, ai-han ba konsumu, mákina no materiál ba dezenvolvimentu infraestrutura. Valór totál hosi esportasaun sira maka dolar amerikanu millaun 513 iha tinan 2022, ne’ebé halo nasaun ne’e sai hanesan esportadór boot ba dala 170 iha mundu. Timor-Leste nia produtu esportasaun prinsipál mak mina matak, gás petrolíferu, kafé, baunilla, no besi-rahun. Produtu sira-ne’e kontribui ba liu 90% hosi nia esportasaun totál no destina liuliu ba Singapura, Koreia-Súl, Japaun, Kanadá, no Estadus Unidus. Timor-Leste mós esporta produtu balun seluk hanesan testil, ikan, jus no extratu vejetal, semente oleaginosa no veíkulu sira.

Alein ida ne’e, Eletrisidade Timor-Leste (EDTL) resentemente gasta millaun $107 iha 2023 no millaun $112 iha 2024 no 2025 ba kombustível fósil sira, ne’ebé hatudu falta soberania enerjétika. Iha setór ai-han, produsaun lokál la hatán ba ezijénsia doméstika, hodi halo nasaun ne’e dependente nafatin ba importasaun sira. Frajilidade ida ne’e reflete modelu dezenvolvimentu ne’ebé sentradu iha konsumu no infraestrutura, sein haforsa produsaun nasionál. Atu hamenus risku sira no garante seguransa ai-han, esensiál atu investe iha agrikultura, apoia produtór lokál sira, no integra produsaun rai laran iha merkadu no programa públiku sira. Ekonomikamente, Timor-Leste depende maka’as ba importasaun kombustível no ai-han, aumenta ninia vulnerabilidade ba krize globál sira (Pereira, 2026).

Iha ona estudu ne’ebé detekta kontaminasaun nivel formalin iha produtu importadu sira (ikan, boek, na’an konjeladu no produtu lokál sira seluk) nu’udár kauza prinsipál ida hosi dependénsia  aas ba importasaun hirak ne’e. Iha estudu ne’e identifika produtu importadu hosi supermerkadu lokaliza iha sidade Díli, ho totál atus ida ruanulu resin ida (121). Entre produtu ai-han importadu hirak ne’e, iha nível kontaminasaun formaldeídu aas liu hetan iha amostra ikan 13 pozitivu ho ninia nível 2.25 mg/kg to’o 25.5 mg/kg (50%). Iha nível kontaminasaun formaldeídu ba daruak hetan iha amostra manu-tolun neen (6) ho ninia kontaminasaun ne’ebé diferente varia entre 0.9 mg/kg to’o 9 mg/kg (23.1%). Iha nível kontaminasaun formaldeídu ba datoluk hetan iha amostra boek  ho ninia kontaminasaun ne’ebé diferente, varia entre 2.25 mg/kg to’o 13.50 mg/kg. Nivel kontaminasaun barak liu ka liu limite másimu 5 mg/kg ne’e fó ameasa ba saúde públika iha Timor-Leste (Amaral et al., 2025).

Iha problema seluk mak mal-nutrisaun ne’ebé kauza hosi problema seguransa ai-han no ki’ak. Tuir dadus estatístika fó sai iha 2022, populasaun hamutuk porsentu 42 ki’ak no porsentu 47 afeta moras mal-nutrisaun. Ita-nia nivel produtividade ki’ak liu dependénsia esterna esesivamente, orsamentu $1.7 biliaun kada tinan sai ba li’ur, tanba ita-nia produtividade iha rai laran laiha, no mal-nutrisaun ita ultrapasa nivel mundiál (TimorPost, 2022). No iha notisia ne’ebé fó sai hosi Konsellu Nasionál Seguransa Ai-han no Nutrisaun Timor-Leste iha 2024 katak iha Timor-Leste labarik tinan lima mai kraik kuaze afeta ba mal-nutrisaun krónika, labarik hirak ne’e maioria iha área rural sira. Ne’e akontese tanba labarik sira-ne’e la konsume ai-han ne’ebé ho nutrisaun di’ak (The Dili Weekly, 2024).

  1. Dekolonialidade: paradigma atu hakotu klase dominante iha kualker forma

Tuir Barbosa (2024), dekolonializmu ka dekolonialidade refere ba konjuntu prátika, konseitu, peskiza, no estudu sira ne’ebé tenta atu hamenus no mós inverte efeitu sira hosi kolonizasaun iha sosiedade sira, ne’ebé akontese ona prosesu istóriku ida. Dekolonializmu ne’e diferente ho deskolonizasaun. Enkuantu deskolonizasaun refere ba luta hirak ne’ebé kolónia Áfrika, Aziátiku no Amérika Latina sira halo para atu hetan independénsia hosi sira ida-idak nia metrópole ka país kolonizadór sira, dekolonialidade/dekolonialismu bazeia ba prinsípiu katak independénsia polítika la hakotu instituisaun, ábitu no prátika koloniál sira. Husi perspetiva dekoloniál, ita komprende katak maski hafoin independénsia polítika, nasaun sira kontinua sofre hosi kanek sira ne’ebé provoka hosi sékulu kolonializmu nian hanesan: seksizmu ka machismo (koloka mane aas liu feto); rasizmu; klientelizmu (asesu ba sasán no rekursu estadu nian ba de’it ema sira ne’ebé iha priviléjiu polítiku); uza violénsia hanesan métodu rezolusaun konflitu no aplikasaun aparellu represivu hasoru populasaun sira ne’ebé kiak liu maibé la’ós ema mutin europeu sira; rezisténsia ba implementasaun reforma agrária; dependénsia ekonómika: nasaun sira hetan pozisaun iha mákina ekonómika internasionál nu’udar esportadór no importadór prinsipál ba sasán sira ho valór agregadu sira, katak sira esporta produtu agríkola no minerál no hatama sasán manufaturadu ho teknolojia ne’ebé aas liu; dependénsia kulturál no akadémika: maski kultura populár indíjena no kolonizadu sira riku, kolonizasaun mantein lójika atu valoriza kultura hosi nasaun sentrál kapitalista sira nian, liuliu europeu no norte-amerikanu, no hatudu desprezu no prejuizu hasoru kultura lokál. Tanba ne’e, atu dehan katak prátika ka estudu ida dekoloniál signifika koloka-aan no mós atu atua iha opozisaun ba kanek koloniál sira-ne’e: promove prátika anti-rasista no kombate seksizmu ka machismo no rasizmu iha estrutura hotu-hotu, hahú hosi linguajen to’o sentru sira podér nian; atu luta ba polítika públika sira ne’ebé promove inkluzaun ba setór hotu-hotu sosiedade nian; atu promove polítika públika ne’ebé reverte uzu violénsia hanesan koersaun no rezolusaun konflitu; atu defende reforma agrária, utilizasaun loloos ba espasu urbanu sira, prezervasaun ambientál, no prezervasaun ba povu indíjena no quilombola sira; atu defende asaun sira ba emansipasaun ekonómika liu fali ekonomia primária esportasaun nian, hodi respeita nafatin sustentabilidade; atu luta ba apresiasaun kultura populár nian, hodi hanoin katak manifestasaun sira ne’e sempre moris no, iha kategoria ida-ne’e, inklui tantu kultura ne’ebé liga ba tradisaun populár sira no sira ne’ebé mosu iha sentru urbanu sira. Importante atu nota katak ajenda sira ne’e istóriku iha luta sosiál sira Amérika Latina, Ázia, no Áfrika nian dezde sékulu XIX. Ida-ne’e prova katak dekolonializmu la’ós moda ida ne’ebé konsebe iha akademia, maibé sistematizasaun hosi luta sira ho sékulu barak hosi klase populár sira no povu sira ne’ebé sofre krime sira ne’ebé komete durante kolonizasaun, hanesan eskravidaun no represaun hosi tentativa sira emansipasaun nian.

 

  1. Análize no interpretasaun: artikula hosi baze teórika tuir kontextu Timor-Leste

Timor-Leste hanesan país perifériku ida ne’ebé ninia kapasidade produsaun ki’ik tebés no mós la’ós país industrializadu adota merkadu livre iha dependénsia aas maka’as ba importasaun hosi país sentrál (país  riku no industrializadu sira) no semiperifériku ka intermediáriu sira. Durante tempu naruk, Timor-Leste tama iha estadu frájil iha dimensaun sosiál, politika, ekonómika, la iha kapasidade ka hanoin atu halo no implementa politika ba dezenvolvimentu setór produtivu sira hanesan agrikultura, turismu nu’udár aliserse ba dezenvolvimentu nasaun, sai hanesan dezafiu bo’ot ida ba kreximentu ekonómiku hodi hamosu desigualdade no problema estruturál sira halo povu sai vítima no kiak nafatin maske ita iha setór petrolíferu hanesan kintál bo’ot ida iha Timor-Leste maibé kintál ida ne’e ba de’it país sentrál no elite polítiku-ekonómiku rai laran sira-nia ku’u modo fatin.

No aat liu tan mak la uza reseita petrolifera ida ne’e ba halo dezenvolvimentu setór produtivu sira no empresta fali osan hosi organizasaun internasionál sira hanesan Banku Mundiál, JICA no país sentrál ka riku sira seluk hodi halo dezenvolvimentu infraestrutura bázika no edifísiu sira, alein ida ne’e fó mós oportunidade ba empreza rai li’ur foti ita-nia matéria-prima minerál sira iha rai laran hodi fera foho lolon sira, exporta petróleo brutu ka mina matak ba país sentrál sira maibé ita rasik hetan ninia reseita uitoan de’it liu-liu povu la sente nia rezultadu.

Ita tenke konxiente mós tanba modernidade sempre halo transformasaun, dalaruma sosiedade sempre evolui tuir modernidade ne’ebé dadaun tama ona faze sosiedade tranzisionál, iha sosiedade tradisionál no moderna nia klaran, ita la kuida didi’ak prezensa modernidade ida ne’e bele halakon ita-nia valór kulturál, tradisaun, prátika no koñesimentu lokál no tradisionál sira (epistemisídiu) no oho lian no dialetu sira (glotosídiu) ne’ebé Timor-Leste riku tebés ba valór hirak ne’e, ikus sai sofre ba nia identidade rasik, sa tan dadaun ita-nia identidade nasionál seidauk klaru.

Alein hosi konsekuénsia hirak ne’e, dependénsia ba importasaun ai-han sai mós impaktu bo’ot tebés, tanba  ai-han importadu sira ne’e ultraprosesadu no kontaminadu agrotoksiku tanba sempre uza pestisida, insetisida no fertilizante iha prosesu produsaun tuir padraun industriál sira nian para oinsa mak krese lalais hodi responde interese kapitalista sira nian. Ita hotu hatene iha tinan hirak ikus ne’e mosu preokupasaun públika oi-oin kona-bá dominasaun foos importadu iha loja sira, dalaruma te’in la tasak no kontaminadu ho partikula oi-oin, na’an manu no produtu importadu sira seluk ne’ebé dodok ka kaduka ona ne’ebé hetan beibeik fa’an iha loja xineza sira até governu rasik mós fahe sesta bázika inklui na’an ular no dodok balun ba komunidade. No ekipa AIFAISA sempre identifika produtu ne’ebé liu ona validade fa’an iha loja no rezultadu peskiza mós hatudu katak produtu na’an importadu iha loja xineza ne’e kontaminadu ho formalina ne’ebé liu ona nia nível konsentrasaun, ida ne’e bele fó ameasa ba saúde públika ka kauza moras grave oi-oin.

Iha nasaun seluk mós hatudu katak agrotoksiku invade ona iha ita-nia nia isin nu’udár violénsia foun ida hodi promove mudansa kímika iha nivel selulár no molekulár. Dadus hosi Ministériu Saúde Brazil nian indika katak númeru kazu intoksikasaun hosi agrotoksiku maka’as liu iha Brazil, liu-liu kauza labarik brazileiru na’in 3.754 ho idade 0 to’o 14 no kuaze feto isin-rua na’in 300 entre tinan 2010 no 2019, ne’ebé destaka natureza letal hosi violénsia kímika. Dadus hosi konsentrasaun letál agrotoksiku hirak ne’e sai referénsia ba Timor-Leste no bele mós konsentrasaun letál invade hela ita-nia isin tanba ita moris dependente ba importasaun ai-han no ita rasik la iha Laboratóriu Kontrolu Ai-han, atu halo teste produtu ai-han importadu ninia konsentrasaun letál agrotoksiku hirak ne’e. Entaun, ai-han ne’ebé ultraprosesadu importadu kontaminadu sira sai hanesan arma silenciosa ida ne’ebé bele oho ita ho silénsiu iha Timor-Leste.

Tuir siénsia nutrisionál, ai-han ne’e substánsia ruma ne’ebé ita ema konsume ho nia funsaun atu fó nutrisaun no bele mós iha kompostu bioativu sira seluk ne’ebé bele prevene ka hamenus risku hirak ne’ebé atu dezenvolve moras sira (Albuquerque, 2022) ka ai-han mak substánsia nutritivu ne’ebé simu hosi isin hodi hatán ba nia nesesidade sira ba manutensaun, kreximentu, movimentu, reprodusaun no hadi’a ka rejenera sélula no tesidu sira (Melo, Bucioli & Silva, 2018). Asesu ba ai-han nu’udár direitu umanu ida garante ona iha artigu 25 hosi Deklarasaun Universál Direitus Umanus (Sigla inglés: UDHR), ne’ebé hateten katak ema hotu-hotu iha direitu ba padraun moris ne’ebé adekuadu ba nia saúde no moris-di’ak, inklui ai-han ne’ebé sufisiente no adekuadu (UDHR, 1948). Artigu hosi deklarasaun universál direitu umanu ida-ne’e forma baze ba polítika públika no tratadu internasionál sira ne’ebé hametin obrigasaun Estadu sira nian atu garante asesu ba ai-han ne’ebé saudavel no nutritivu no liga diretamente Konstituisaun RDTL nia artigo 57 kona-bá Direitu ba Saúde; artigu 95 ninia alínea ba daruak kona-bá kompeténsia Parlamentu Nasionál atu halo lei baze sistema seguransa sosiál no saúde nian. Bazeia baze legál hirak ne’e, papél governu nian mak atu halo polítika ne’ebé adekuadu no bele fó kontribuisaun másimu ba ai-han ne’ebé nutritivu, nune’e la bele iha taxa mal-nutrisaun no insiguransa alimentár iha ita-nia nasaun.

Haree hosi konseitu ai-han tuir siénsia nutrisionál mensiona ona no ai-han nu’udár direitu umanu ida ne’e, ita seidauk garante no atinje kontextu ida ne’e, tanba realidade ita rasik enfrenta hela problema seguransa no soberania ai-han, moris de’it ho agrikultura subsisténsia atu atende nesesidade familiár iha ita-nia nasaun rasik,  kauza hosi governu la kria politika ne’ebé prioriza ba setór agrikultura no produtivu ne’ebé sustentável atu garante politika ai-han ne’ebé saudável, reziliente no justu tanba durante ne’e ita depende de’it ba importasaun lori fali konsekuénsia negativa seluk iha ita-nia nasaun. Konsellu Nasionál Seguransa Ai-han no Nutrisaun Timor-Leste fó sai dadus iha 2024 katak labarik tinan lima mai kraik maioria iha área rurál kuaze afeta ho moras mal-nutrisaun krónika, kauza hosi la konsume ai-han ne’ebé ho nutrisaun di’ak, ne’e akontese tanba Timor-Leste ki’ak liu iha kontinente aziátiku.

No estadu liuhosi governu rasik la iha seriedade atu rezolve kestaun ida ne’e hodi garante moris di’ak povu nian tuir prinsipiu justisa hirak ne’ebé konsagra ona iha konstituisaun RDTL, entaun alternativa úniku mak hahu ona promove prátika agroekolojia nu’udár paradigma dekoloniál atu hakotu risku ne’ebé promove hosi kapitalista ba interesse akumulasaun kapitál liuhosi dezenvolvimentu agrikultura industriál revolusaun verde mai ho karakter monokultura, ne’ebé esplora rekursu sira, prejudika saúde no estraga ambiente hamosu krize ekolójika globál até afeta umanidade.

Agroekolojia valoriza prátika agríkola tradisionál sira ho maneira sustentável, bazeia ba ekolojia no koñesimentu lokál ne’ebé transmite hosi jerasaun ba jerasaun iha komunidade indíjena no tradisionál sira. Hanesan siénsia interdisiplinár ida buka atu integra koñesimentu ekolojiku no sientífiku hodi produz ai-han ne’ebé reziliente, ekitativu no saudavel tuir prinsípiu siénsia nutrisionál nian. No agroekolojia mós buka atu harii futuru ida ne’ebé ekolojikamente no ekonomikamente justu, demokrátiku, sustentável no livre hosi esplorasaun ema no ambiente. Paradigma dekoloniál agroekolójika ida ne’e mós politikamente garante seguransa no soberania ai-han, asegura direitu umanu ba ai-han no proteje komunidade sira hosi invazaun kolonializmu kímika merkadu globál nian iha mundu modernu koloniál, hodi fortalese seguransa no soberania ai-han no harii soberania biokulturál iha Timor-Leste. Alein ida ne’e ita tenke luta mós ba reforma kurríkulu hanesan sistema nervozu sentrál ida ba edukasaun no lei hirak ne’ebé la tuir ita-nia nesesidade no realidade sira. Tanba dadaun kolonializmu modernu no kolonialidade iha aspetu oi-oin hanesan aspetu kulturál, edukasaun, ekonomia, politika no jurídika sira.

Referénsia bibliográfika

ALBUQUERQUE, Caio. O que são alimentos funcionais e por que são importantes para a saúde. Escola Superior de Agricultura “Luiz de Queiroz” – ESALQ/USP, 24 nov. 2022. Disponível em: <https://www.esalq.usp.br/banco-de-noticias/o-que-s%C3%A3o-alimentos-funcionais-e-por-que-s%C3%A3o-importantes-para-sa%C3%BAde>. Acesso em: 2 jun. 2026.

AMARAL, Acacio Cardoso; CARVALHO, Rui Daniel de; FERNANDEZ, Stefany S. A.; GOMES, Graciano Soares; MENDONÇA, Lourença. Formalin (CH2O) Contamination in Seafood and Frozen Meat Imported into Timor-Leste. Food Science and Technology, v. 13, n. 1, p. 1-14, 2025. DOI: 10.13189/fst.2025.130101.

AVILA, Milena Abreu. Colonialidade e Decolonialidade: você conhece esses conceitos? Politize!, 19 mar. 2021. Disponível em: <https://www.politize.com.br/colonialidade-e-decolonialidade/>. Acesso em: 5 jun. 2026.

BARBOSA, A.; PAULINO, V. O pensamento decolonial antropofágico na educação em ciências. Revista Perspectiva, v. 39, n. 2, p. 1-25, 2021.

BARBOSA, Alexandre. O que é decolonialismo? Escola de Comunicações e Artes – USP, Departamento de Jornalismo e Editoração (CJE), 2 maio 2024. Disponível em: <https://www.eca.usp.br/noticias/cje-departamento-de-jornalismo-e-editoracao/o-que-e-decolonialismo-por-alexandre-barbosa>. Acesso em: 7 jun. 2026.

CRUZ, Orlando da. Estadiu Internasional iha Tasi Tolu: dezenvolvimentu, konservasaun no krize ambiental. Tatoli, 11 maio 2026. Disponível em: <https://tatoli.tl/2026/05/11/estadiu-internasional-iha-tasi-tolu-dezenvolvimentu-konservasaun-no-krize-ambiental/>. Acesso em: 5 jun. 2026.

ELIAS, I. V. Colonialismo químico em escala global: a dependência do uso de agrotóxicos no Brasil e seus impactos. Estudos Internacionais: revista de relações internacionais da PUC Minas, v. 13, n. 1, p. 183-189, 2025.

MARTINS, J. R. Immanuel Wallerstein e o sistema-mundo: uma teoria ainda atual?. Iberoamérica Social: revista-red de estudios sociales, v. 3, n. 5, p. 95-108, 2015.

MELO, Fabíola Rainato Gabriel de; BUCIOLI, Sérvio Antônio; SILVA, Joyce Beatriz da. Nutrição e dietética. Batatais, SP: Claretiano, 2018. 138 p. ISBN 978-85-8377-561-4.

OLIVEIRA, A. C. G. de Albuquerque; SILVA, P. H. T. da; FERREIRA, J. F. Colonialidade alimentar: violação à segurança alimentar e nutricional no Brasil. Revista de Direito Sociais e Políticas Públicas, v. 10, n. 2, 2024.

PEREIRA, C. N. A perspectiva decolonial agroecológica ante o sistema agroalimentar hegemônico. Revista da Faculdade de Direito, v. 51, n. 1, p. 76-95, 2023.

PEREIRA, Celestino Gusmão. Vulnerabilidade Timor-Leste nian ba Krize Globál Enerjia no Alimentár: Oportunidade Estratéjiku atu Harii Soberania Ekonomika. Neon Metin, 2026. Disponível em: <https://neonmetin.info/buletin/2026/06/03/vulnerabilidade-timor-leste-nian-ba-krize-global-enerjia-no-alimentar-oportunidade-estratejiku-atu-harii-soberania-ekonomika/>. Acesso em: 07 jun. 2026.

RICARDO, Rodrigo. Liberalismo: qué es, qué defiende, principios, tipos y autores. Estudyando, 6 jan. 2026. Disponível em: <https://estudyando.com/liberalismo-que-es-que-defiende-pincipios-tipos-y-autores/>. Acesso em: 5 jun. 2026.

SILVA, A. B. da. Eko-Teolojia, Eko-Sosialismu No Eko-Muberismu; Planeta mak Humanidade nia Uma. Revista Agroecologia, Kdadalak Sulimutuk Institute, 2022.

TIMOR-LESTE. Mercadorias – Trade Information Portal. Disponível em: <https://www.timor-lestetradeportal.org/pt-pt/site/display/809>. Acesso em: 7 jun. 2026.

Timor-Leste: Populasaun 42% kiak no 47% afeta moras mal nutrisaun. Timor Post, 2026. Disponível em: <https://timorpost.com/jeral-tl/tp-26008/timor-leste-populasaun-42-kiak-no-47-afeta-moras-mal-nutrisaun/#google_vignette>.

Labarik tinan lima mai kraik kuaze afetadu ba mal nutrisaun kroniku. The Dili Weekly, 5 ago. 2024. Disponível em: <https://thediliweekly.com/2024/08/05/labarik-tinan-lima-mai-kraik-kuaze-afetadu-ba-mal-nutrisaun-kroniku/>.

Rezultadu peskiza husi MAPPF: ai-han importasaun balun kontamina presiza hare level formalin. Neon Metin, 24 fev. 2025. Disponível em: <https://neonmetin.info/buletin/2025/02/24/rezultadu-peskiza-husi-mappf-ai-han-importasaun-balun-kontamina-presiza-hare-level-formalin/>.

Investigador deteta kontaminasaun formalin iha naan, ikan no boek importadu. Tatoli, 28 set. 2023. Disponível em: <https://tatoli.tl/2023/09/28/investigador-deteta-kontaminasaun-formalin-iha-naan-ikan-no-boek-importadu/>.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!