DILI, 15 Juñu 2026 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál, liuhusi reuniaun plenária, segunda-feira ne’e, aprova proposta lei númeru 18/VI(2a) Kódigu Propriedade Industriál iha faze jeneralidade.
Iha intervensaun inisiál reprezenta Governu ne’ebé sai proponente ba inisiativa ne’e, Ministru Komérsiu no Indústria (MKI), Filipus Nino Pereira, hateten proposta lei ne’e hola parte iha programa Governu nian ne’ebé ho objetivu atu promove enkudramentu legál kona-ba propriedade industriál, nune’e mós iha Konstituisaun iha artigu 60, katak Estadu proteje propriedade intelektuál ne’ebé iha ninia sentidu luan liu, inklui propriedade industriál.
Hodi dehan Timor-Leste mós ratifika no adere ona ba konvensaun internasionál ne’ebé estabelese Organizasaun Mundiál ba Protesaun Intelektuál iha tinan 2017. Iha parte seluk, nu’udar membru Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK), país komprometidu atu adere no implementa Akordu kona-ba Aspetu ba Direitu Propriedade Intelektuál Relasiona ho Komérsiu ne’ebé estabelese padraun mínimu ba protesaun direitu propriedade intelektuál.
Iha tempu hanesan, adezaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) ezije mós kumprimentu ho padraun sira ba proriedade intelektuál, hodi aliña ho prátika komérsiu rejionál no internasionál.
“Importánsia husi propriedade intelektuál iha komérsiu mak haburas inovasaun, propriedade intelektuál, liuliu propriedade industriál enkoraja inovasaun hodi asegura katak, iha kriadór ka inventór sira bele hetan benefísiu ekonómiku husi sira-nia serbisu ou obra, proteje negósiu sira”, nia hateten.
Hodi realsa katak direitu propriedade intelektuál espesifíkamente propriedade industriál bele salvaguarda negósiu sira, purezemplu marka ne’e proteje identidade ou imajen reputasaun empreza ida nian. Patente asegura direitu ba inovasaun teknolojia sira hodi permite empreza sira atu kapitaliza sira-nia investimentu, no dezeñu industriál proteje aspetu estétiku produtu nian no hasa’e atrasaun iha merkadu.
Aleinde ne’e, asegura kompetisaun ne’ebé justu, prevene uzu la autorizada ba obra ka kriasaun intelektuál sira. Direitu propriedade intelektuál ajuda negosiante no empreza sira hodi kompete bazeia ba inovasaun ho kualidade, la’ós ho limitasaun ka prátika sira ne’ebé la justu hanesan falsifikasaun.
“Patrimóniu krítika ba ekonomia modernu kualidade industriál iha mós elementu krítiku seluk hanesan indikasaun jeográfika proteje produtu sira ne’ebé liga ba rejiaun orijen, ezemplu hanesan kafé, tua ka artezanatu no bele aumenta valór ekonómiku ba komunidade lokál sira”, katak.
Governante ne’e afirma katak enkuadramentu legál ne’e fó garantia ba investidór sira katak sira-nia teknolojia no marka sei hetan protesaun no lei ne’e sei hamenus risku sira no kria ambiente ne’ebé sai estavel ba kreximentu negósiu nian.
Nia hateten katak sistema proriedade intelektuál ne’ebé di’ak sei apoia nkomérsiu transfronterisu, liuhusi asegura parseria komérsiál sira opera iha enkuadramentu ida ne’ebé transparante no prevejivel.
Aleinde ne’e, liuhusi estabelesimentu enkuadramentu ne’ebé forte garante Timor-Leste kumpre kompromisu hirak ne’e hodi kria ambiente ne’ebé favorese ba komérsiu no investimentu. “Proposta lei ne’e sai pasu signifikativu ba Timor-Leste nia enkuadramentu legál no institusionál ba propriedade intelektuál”, katak.
Kódigu ne’e aborda iha área neen hanesan marka, dezeñu industriál, indikasaun jeográfika, patente, topografia semi-kondutór no segredu komersiál.
Proposta lei ne’e kumpre ona padraun mínimu tuir kumprimentu internasionál no subliña kompromisu Timor-Leste atu dezenvolve sistema propriedade intelektuál ne’ebé efeitu no modernu no pozisiona país ba oportunidade rejionál no internasionál.
“Ho aprovasaun Kódigu ida-ne’e, Timor-Leste prepradu di’ak atu kumpre kompromisu ba OMK no Kódigu ne’e garante enkuadramentu Timor-Leste fó apoiu ba atrai investimentu no fasilita integrasaun rede komérsiu globál”, afirma.
Deputada Sancha Tilman husi Partidu Demokrátiku (PD) apresia tebes ba inisiativa lejizlativa ne’e tanba bele halo regularizasaun iha rai-laran ba marka, dezeñu no fatin produsaun produtu ne’ebé iha. Hodi refere liu ba tais ne’ebé xineza sira komesa halo kópia no fa’an iha merkadu.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




