DILI, 09 Jullu 2026 (TATOLI) – Prezidente Repúblika Indonézia ba Dalimak, Megawati Soekarnoputri, hamonu matan-been bainhira hato’o diskursu depoizde simu Grande Kolár Orden Timor-Leste, ne’ebé kondekora hosi Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, José Ramos-Leste, iha Palásiu Prezidensiál, Dili.
Ho lian ne’ebé nakdedar no para dala barak tanba emosaun ne’ebé klean, Megawati espresa nia agradesimentu ba kondekorasaun ne’e. Nia dehan katak onra ne’ebé nia simu la’ós marka konkluzaun husi viajen naruk relasaun entre Indonézia no Timor-Leste, maibé sai hanesan inísiu husi responsabilidade foun ida hodi hametin liután amizade entre nasaun rua ne’e.

“Ha’u simu onra ida-ne’e la’ós hanesan konkluzaun husi istória ida ka hanesan sinál ida katak ita-nia knaar kompletu ona. Maibé, ha’u simu hanesan inísiu ida. Ida-ne’e reprezenta mandatu ida ba futuru no kompromisu ida kona-ba serbisu ne’ebé ita seidauk realiza hamutuk”, Megawati dehan.
Nia subliña katak Grande Kolár Orden Timor-Leste ne’e, la’ós medalla de’it, maibé hanesan símbolu lasu amizade nian ne’ebé tenke hatutan husi jerasaun ida ba jerasaun seluk.
Tuir nia, relasaun entre Indonézia no Timor-Leste hanesan ligasaun korrente ne’ebé metin, nunka bele kotu. Korrente ida ne’ebé tenke habelar, labele kotu husi jerasaun ida ba jerasaun tuirmai.
Megawati observa katak onra ida-ne’e la’ós ba nia ka nia jerasaun, maibé ba joven sira husi nasaun rua ne’ebé sei lori ba oin amizade ne’ebé estabelese husi sira-nia antesesór sira. Nia fiar katak foinsa’e sira husi nasaun rua ne’e sei kontinua iha futuru.
Iha nia diskursu, Megawati mós hanoin hikas nia esperiénsia sira durante nia mandatu nu’udar Prezidente Partai Demokrasi Indonesia Perjuangan (PDI-P). Hodi fó sai katak nia diskretu fó bolsa estudu ba labarik lubuk ida husi Timor-Leste ne’ebé labele kontinua sira-nia edukasaun.

Entre bolseiru ne’e, ida hasoru nia aprezenta an nu’udar “Mama nia oan”. Tuir Megawati, indivíduu ne’e serbisu ona nu’udar Timor-Leste nia Embaixadór iha Kamboja.
Megawati reflete kona-ba Indonézia nia luta ba independénsia ne’ebé lidera husi Prezidente dahuluk Repúblika Indonézia nian, Sukarno, no halo paralelu ho luta Primeiru-Ministru Timor-Leste nian, Xanana Gusmão.
Nia nota katak tantu Sukarno komu Xanana sakrifika ona sira-nia juventude hodi luta ba sira-nia nasaun idaidak nia independénsia. “Enkuantu durante ita sei iha iis, ha’u sei hafolin amizade ida-ne’e, no ha’u kontinua sei konta istória sira ne’e”, nia afirma.
Megawati hakotu nia diskursu ho hakilar “Merdeka! Merdeka! Merdeka!” (Liberdade! Liberdade! Liberdade!), ne’ebé simu ho basa-liman maka’as husi konvidadu sira.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, afirma katak kondekorasaun ne’ebé oferese ne’e atu rekoñese Megawati nia viajen polítika, ne’ebé hala’o papél sentrál iha transformasaun demokrátika Indonézia nian enkuantu loke dalan ba relasaun foun entre nasaun viziña rua ne’e.
Ramos-Horta hateten kondekorasaun Grande Kolár Orden Timor-Leste nian ba Megawati Soekarnoputri tanba nia nu’udar líder ida ne’ebé moris no viajen polítika iha ligasaun inseparavel ho transformasaun demokrátika ida ne’ebé signifikativu liu iha Ázia.
Nia konsidera Megawati hanesan figura xave ida iha era reforma Indonézia nian. Iha turbulénsia polítika nia leet iha rejime orden foun nia rohan, Megawati hili atu defende prosesu demokrátiku liuhusi meiu konstitusionál sira, rejeita hadau podér liuhusi métodu revolusionáriu sira no defende eleisaun livre no Estadu direitu.
Tuir Ramos-Horta, postura ida-ne’e hatudu estadista loloos. “Dalabarak ita haluha katak moderasaun presiza korajen ne’ebé boot liu duké radikalizmu”, nia hatete.
Premiadu Nobel da Paz ne’e mós reflete kona-ba períodu tranzisaun Indonézia nian hafoin reforma 1998, inklui desizaun istórika husi Prezidente B.J. Habibie hodi fó oportunidade ba povu Timor-Leste atu determina nia futuru rasik liuhusi Konsulta Populár ne’ebé hala’o iha loron 30 Agostu 1999.
Ramos-Horta nota katak bainhira Megawati asume Prezidénte Repúblika Indonézia iha tinan 2001, nia hili atu simu realidade foun Timor-Leste nia emerjénsia nu’udar nasaun independente. Ninia administrasaun tuirmai kolabora ho Nasaun Unida durante períodu tranzisaun, apoia normalizasaun relasaun diplomátika sira, hametin kooperasaun iha fronteira, no haburas diálogu polítiku ne’ebé sai hanesan fundasaun ba relasaun entre nasaun rua ne’e to’o ohin loron.
“Durante lideransa ibu Megawati nian, hametin liután fundasaun amizade nian ne’ebé agora Timor-Leste ho Indonézia metin liután. Demokrasia iha kbiit hodi transforma adversáriu sira ba parseiru sira, nakfilak memória sira konflitu nian ba kultura kooperasaun nian, no transforma fronteira sira ba ponte amizade nian”, nia hateten.

Ramos-Horta subliña katak amizade entre Timor-Leste no Indonézia la’ós moris husi haluha pasadu, maibé liuliu husi korajen husi nasaun rua ne’e hodi konfronta istória lahó vítima ba pasadu nian.
Nia mós fó omenjen ba líder sira husi nasaun rua ne’e, inklui Megawati Soekarnoputri no Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, rekoñese sira-nia vizaun ba rekonsiliasaun, ne’ebé permite ona relasaun bilaterál sira evolui ba ezemplu ida di’ak liu husi rekonsiliasaun iha rejiaun.
Hakotu ninia diskursu, Ramos-Horta haktuir katak Grande Kolár Orden Timor-Leste ne’e simboliza respeitu ba korajen polítika, rekonsiliasaun, lideransa ne’ebé matenek, no vizaun ba futuru. “Lori Estadu no povu Timor-Leste nia naran, ha’u entrega Grande Kolár Orden Timor-Leste nian ba ita”, Ramos-Horta dehan.
Grande Kolár Orden Timor-Leste hanesan onra sivíl aas liu Timor-Leste nian, ne’ebé estabelese hosi Dekretu-Lei númeru 20/2009. Ida-ne’e fó ba Xefe Estadu sira ka figura nasionál no internasionál proeminente sira ne’ebé rekoñese tanba fó kontribuisaun esepsionál sira ba dame, amizade, umanidade, no relasaun sira ho Timor-Leste.
Iha tinan hirak ikus ne’e, prémiu ne’e mós konfere ona ba Xefe Estadu no Xefe Governu oioin husi nasaun belun sira, inklui Primeiru-Ministru Singapura, Lawrence Wong, no Primeiru-Ministru Austrália nian, Anthony Albanese.
Notísia relevante: Ramos-Horta konsidera Megawati nu’udar belun di’ak Timor-Leste no ezemplu rekonsiliasaun
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




